Grad Dubrovnik ove se godine plasirao u čak tri finala u sklopu izbora za Najbolji grad kojeg osmu godinu zaredom organiziramo u suradnji s Hanza Mediom i agencijom Ipsos. U čak dvije među njima do sada je već osvajao titule – Smart city (2019., 2023. i 2024.) i Kvaliteta života (2018. i 2023.) – dok se u kategoriji Gospodarstva po četvrti put nalazi u velikom finalu – u završnici se našao 2019., 2020. i 2024. S ukupno 16 zasluženih finala tijekom sedam godina trajanja izbora, Dubrovnik je jedan od najuspješnijih hrvatskih gradova u ovom prestižnom natjecanju, a njegova četiri dosadašnja naslova potvrđuju kontinuitet snažnih ulaganja i razvoja…
U kategoriji Smart city Dubrovnik svoju poziciju temelji na čitavom nizu konkretnih rješenja i platformi koje pokrivaju područja transparentnosti, komunalnog upravljanja, mobilnosti, ekologije i turizma. Među digitalnim alatima koji su implementirani ističe se aplikacija ‘Dubrovačko oko’, namijenjena prijavi komunalnih problema, zatim ‘Dubrovnik Pass’, digitalna turistička karta koja integrira više ulaznica i sadržaja, kao i ‘Kulturni kalendar’ s najavama događanja.
Platforma VOX POPULI omogućuje građanima da predlažu i glasaju za projekte participativnog budžetiranja, a radi se o jedinom sustavu takve vrste u Hrvatskoj koji koristi NIAS autentifikaciju i integriran je s e-Građanima. Uz to, Grad koristi i e-Dubrovnik za transparentno izvještavanje o radu gradske uprave, odlukama i konketnim troškovima. Na polju mobilnosti, Dubrovnik razvija sustav pametnog parkiranja s mobilnom aplikacijom i senzorima, projekt pametnih semafora, kao i sustav posebnog prometnog režima koji ograničava ulazak u povijesnu jezgru grada. U planu je Park’n’Ride projekt vrijedan šest milijuna eura, kojim se na Pobrežju gradi 572 parkirališnih mjesta i dva autobusna terminala.
Na području ekološkog nadzora, u povijesnoj jezgri postavljeni su mjerači buke, indikativne mjerne stanice nalaze se u Luci Dubrovnik i na Lokrumu, a na izvorištu Omble koristi se analizator amonijaka, dok pročišćivači vode mjere pH, provodljivost i razinu klora. Jedan od ključnih elemenata pametnog turizma je spomenuti sustav predviđanja gužvi integriran u ‘Dubrovnik Pass’. Sustav pokriva 11 kulturnih atrakcija, koristi brojače posjetitelja za realno upravljanje kapacitetima, a nadograđen je modulom za rezervacije termina, koji su posebno važni za organizirane posjete turista. Nadogradnja sustava vrijedna je 25.000 eura, a godišnji trošak održavanja iznosi 8.250 eura. Grad financira cijeli projekt iz vlastitog proračuna. Njime se želi izbjeći prekoračenje nosivih kapaciteta, u prvoj fazi sustav daje informacije o zauzetosti, dok će rezervacijski sustav za agencije biti u funkciji kroz naredna dva mjeseca. Time se podjednako omogućuje zaštita kulturne baštine i bolja disperzija posjetitelja.
Dubrovnik je bio na tzv. crnim listama turističkih destinacija zbog prevelikih gužvi, ali od 2017. godine implementira strategiju Poštujmo Grad (Respect the City) koja je stanje značajno poboljšala. Prema istraživanju Sveučilišta u Dubrovniku, indeks ranjivosti starogradske jezgre smanjen je s 7,8 na 4,3. Broj posjetitelja u predsezoni i postsezoni raste, dok ljeti ostaje stabilan. Grad je 2023. prošao novu procjenu Global Sustainable Tourism Council-a i postigao 86,04 posto prema kriterijima UN-a, što je 16 postotnih bodova više nego 2019. Usput, Grad dodatno regulira dolaske jednodnevnih posjetitelja putem sustava ‘Bus Web Shop’, gdje agencije moraju rezervirati termine dolaska i odlaska. Prometno rasterećenje dodatno se ostvaruje i uvođenjem zone posebnog režima unutar povijesne jezgre, što je rezultiralo s više od 111.000 manje prolazaka vozila u ljeto 2025. u usporedbi s prethodnom godinom. Uz navedenu najavu izgradnje Park’n’Ride sustava i rekonstrukciju povezanih prometnica, projekt je ključan dio ITU mehanizma koji Dubrovniku i okolici za strateške infrastrukturne projekte donosi 22 milijuna eura. Libertas Dubrovnik, gradski prijevoznik, obnovio je vozni park sa 71 vozilom, dok je planirana i nabava 14 električnih autobusa vrijednih preko 11,7 milijuna eura, čime se nastavlja proces elektrifikacije javnog prijevoza.
U kategoriji Gospodarstva, Dubrovnik se nalazi u finalu po četvrti put, a iako tu za sada nije osvojio titulu, ključni pokazatelji sugeriraju jačanje gospodarske strukture i gospodarskih iskoraka koji se, kako nam ističu iz Grada Dubrovnika, temelje na pametnim ulaganjima u znanje, ljudske resurse i lokalnu proizvodnju. Gradu pod Srđem u lovu na novi naslov definitivno ne manjka aduta. Pa je tako u samom nacionalnom vrhu, drugi u poretku, visinom prosječnih izvornih prihoda po stanovniku (967 eura), a prednjači po broju obrtnika i najnižoj stopi siromaštva- svega 8 posto- među velikim gradovima.
Gradski program potpore tradicijskim obrtima traje već četvrt stoljeća, a potpore se od 2018. isplaćuju kroz cijelu godinu. U 2025. su uručeni ugovori ukupne vrijednosti 149.708,16 eura, što predstavlja povećanje u odnosu na prošlu godinu. Također, među 47 ovogodišnjih tradicijskih obrtnika čak je sedam novih. Mjesečna potpora iznosi 265,44 eura, odnosno 3.185,28 eura godišnje po obrtniku. Uz to, povećane su subvencije za žene poduzetnice s 1325 na 2000 eura, a uvedene su i potpore namijenjene poljoprivrednicima. Time Dubrovnik ne gradi samo vrhunski pozicionirani turizam, već i razgranatu lokalnu ekonomiju koja ima potencijal za izvansezonsku otpornost i rast. Grad je inače u 2024. dodijelio 32 potpore ženama poduzetnicama u ukupnom iznosu – 38.314,76 eura. Na gradskoj tržnici u Gružu, nakon rekonstrukcije završene 2024., uvedeno je certificiranje seljačkih tržnica i znak ‘Proizvodi hrvatskog seljaka’, čime se dodatno osnažuju lokalni proizvođači i potiče održiva potrošnja. Grad Dubrovnik je u rujnu ove godine objavio Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi i ruralnom prostoru za 2025. godinu putem osam mjera. Ukupno raspoloživa sredstva iznose 70.000 eura, a potpore će se dodjeljivati za sufinanciranje opravdanih troškova temeljem računa izdanih i plaćenih u razdoblju trajanja poziva.
Ključni smjer razvoja temelji se ipak na ulaganju u obrazovanje i domaće resurse, a centralni projekt u tom segmentu je Regionalni centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo smješten u obnovljenoj Vili Čingrija. Tu učenici stječu znanja kroz praktični rad u realnim ugostiteljskim uvjetima, posebno u ugostiteljskom objektu koji funkcionira kao kombinacija edukativnog prostora i restorana. U praksi, učenici u Centru prolaze kroz sve segmente ugostiteljskog procesa – pripremu, usluživanje i naplatu – uz nadzor mentora. Investicija vrijedna iznad 13 milijuna eura rezultat je sinergije lokalne uprave, obrazovnog sektora i fondova EU, prvi rezultati – porast upisa u strukovne škole i veći interes mladih za karijere u turizmu – već su vidljivi, a planira se organizacija edukacija i suradnja s manifestacijama poput Good Food Festivala. Centar kompetentnosti, uz navedenu, djeluje na još dvije lokacije i omogućuje učenicima i učenicama stjecanje praktičnih znanja u realnim radnim uvjetima, što pridonosi podizanju konkurentnosti turističkog sektora i stvaranju lokalnih stručnjaka.
Dubrovačka razvojna agencija DURA, uz potporu Grada Dubrovnika, već treću godinu učinkovito provodi projekt ‘Poduzetništvo u osnovnoj školi’ s ciljem poticanja poduzetničkog razmišljanja kod djece osnovnoškolskog uzrasta. Cilj projekta je stjecanje novih vještina kroz praksu i njihova primjena u razradi proizvoda ili usluga. Kroz praktično iskustvo ‘učenici poduzetnici’ su imali mogućnost prepoznati čimbenike koji dovode do uspjeha na tržištu. U 2025. godini u zanimljiv i produktivan projekt je uključeno šest dubrovačkih osnovnih škola: OŠ Mokošica, OŠ Ivana Gundulića, OŠ Marina Držića, OŠ Marina Getaldića, OŠ Montovjerna i OŠ Lapad. Ukupno 92 uključenih učenica i učenika čine 25 timova…
U kategoriji Kvalitete života, Dubrovnik je već dvaput osvajao titulu, a ove godine ponovno se našao u finalu zahvaljujući kombinaciji demografskih, socijalnih i proračunskih pokazatelja koji potvrđuju njegovu usmjerenost prema dobrobiti građana. Izdavaja 17,54 posto proračuna za kulturu, ima najnižu stopu siromaštva među velikim gradovima (8 posto), a drugi je po prosječnim izvorima prihoda po stanovniku (967 eura). Također, treći je po udjelu visokoobrazovanih (svaka 3,39 osoba) i po izdvajanjima za subvencioniranje prijevoza (0,41 posto proračuna). Za bruto plaće u javnom sektoru izdvaja se 27,78 posto proračuna, za zaštitu okoliša 5,09 posto, za gospodarenje otpadom 2,49 posto, za sport 6,55 posto, dok za stipendije i školarine Grad izdvaja 7,94 eura po stanovniku. U Dubrovniku je zaposleno prosječno 440 od 1000 stanovnika, porezna stopa iznosi 25 posto, prosječni vitalni indeks je 76,55 posto, a Grad je u vrhu i po indeksu (98,08 posto) općeg kretanja stanovništva.
Grad Dubrovnik u proteklih osam godina prošao je kroz razdoblje snažnog razvoja i modernizacije, uz niz projekata koji su oblikovali njegovu sadašnjost i budućnost. Sustavno se ulagalo u prometnu infrastrukturu, stanovanje, obrazovanje, sport i komunalne usluge, čime je postignut uravnotežen napredak u svim segmentima gradskog života. Posebnu pažnja je usmjerena na očuvanje povijesne jezgre i upravljanje turizmom – od reguliranja broja kruzera i uvođenja reda u staru gradsku jezgru do poticanja održivih praksi i kvalitete života građana. Kapitalni projekti, poput pročistača pitke vode, uređenja Lapadske obale, ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana, gradskog azila za životinje i nove gradske tržnice, pokazuju do kraja usmjerenost prema dugoročnoj infrastrukturi i funkcionalnosti grada.
Dubrovačka stambena politika primjer je lokalnog pristupa stambenoj sigurnosti – više od 100 obitelji je riješilo stambeno pitanje kroz projekt ‘Dubrovačka stanogradnja’ . Grad gradi stanove za najam, kupuje ih unutar povijesne jezgre i za kupnju prve nekretnine dodjeljuje potpore do 30.000 eura. U sportsku infrastrukturu uloženo je iznad 20 milijuna eura, a izgrađene su ili obnovljene brojne dvorane, tereni i domovi za potrebe klubova i udruga. Kruna ulaganja bit će nova multifunkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju, vrijedna 65 milijuna eura, najveći projekt ovog tipa u povijesti Dubrovnika.
U obrazovanje se kontinuirano ulaže – otvorene su dvije škole, dograđuje se treća, a ukupno je u osnovnoškolski sustav investirano preko 20 milijuna eura. Kroz projekte energetske obnove, povećanja kapaciteta i digitalizacije nastave, Dubrovnik sustavno unapređuje kvalitetu obrazovanja i osigurava jednake uvjete svim učenicama i učenicima. Grad je među predvodnicima i po ulaganju u predškolski odgoj – svi vrtići su energetski obnovljeni, a otvorene su i nove jasličke skupine kako bi se odgovorilo na potrebe mladih obitelji. Uz to, kroz programe subvencioniranog produženog boravka i besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, Grad dodatno rasterećuje kućne budžete roditelja.
Značajna pažnja posvećena je i inkluziji te pristupačnosti – svi novouređeni objekti građeni su prema principima univerzalnog dizajna, a Grad kontinuirano provodi programe podrške osobama s invaliditetom, starijima i ranjivim skupinama. Otvoren je Centar za djecu s teškoćama, a nova rješenja ne odnose se samo na djecu i mlade – u funkciji je i nakon pola stoljeća novi dom za starije osobe, u Gružu, dok ispod Opće bolnice napreduje izgradnja Centra za starije osobe Dubrovnik čiji se završetak očekuje idućeg proljeća nakon čega slijedi opremanje i organizacija rada. Riječ je o najvećem objektu toga tipa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s ukupno 205 smještajnih kapaciteta, uključujući krevete za potpuno ovisne korisnike i dnevni boravak za 75 osoba. Investicija, koja uključuje opremanje, vrijedna je više od 21 milijun eura, a financira se kombinacijom bespovratnih sredstava EU Mehanizma za oporavak i otpornost, kreditnog zaduženja i proračunskih sredstava Grada. U tom kontekstu, Dubrovnik se pozicionira kao grad po mjeri svakog građanina.
U sklopu EU projekta Aglomeracija Dubrovnik, vrijednog gotovo 117 milijuna eura, između ostaloga, dovršena je sanacija povijesnog kanalizacijskog sustava ispod Straduna, starog više od pet stoljeća. U području održivog razvoja, Dubrovnik je jedan od rijetkih gradova koji imaju integrirani plan prilagodbe klimatskim promjenama, a zelene politike implementira kroz konkretne projekte – od proširenja zelene infrastrukture, poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, do digitalizacije javnih usluga radi smanjenja administrativnih barijera i povećanja transparentnosti. Time, osim što njeguje svoju kulturnu i povijesnu baštinu, aktivno gradi temelje za budućnost kao grad u kojem – napominju nam – kvaliteta života nije samo statistička kategorija, već svakodnevna stvarnost njegovih stanovnika.
-Počašćen samo što je Dubrovnik ponovno prepoznat kao jedan od najuspješnijih gradova u Hrvatskoj i što smo ove godine ušli u finale izbora za Najbolji grad u čak tri kategorije – Gospodarstvo, Smart City i Kvaliteta života. To je veliko priznanje svim našim sugrađanima, poduzetnicima i gradskim službama koji svakodnevno rade na tome da Dubrovnik bude moderan, održiv i ugodan grad za život i rad. Posebno me veseli što su upravo kategorije u kojima smo finalisti pokazatelj našeg uravnoteženog razvoja – pametnih rješenja, snažnog gospodarstva i visoke kvalitete života. To nas motivira da nastavimo s provedbom projekata koji čine Dubrovnik još boljim mjestom za život, rad i stvaranje – tvrdi nam Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika. (P.L.)
