Grad Dubrovnik jedan je od onih koji je vrlo kasno ‘uhvatio vlak’ kad su u pitanju EU fondovi – do 2017. godine nisu povukli niti kune iz EU fondova, no zato su Mato Franković i njegova gradska uprava odmah nakon preuzimanja Grada u lipnju 2017. osnovali poseban Odjel za EU fondove i ubacili u šestu brzinu. U dvije godine povukli su 200 milijuna kuna, u trećoj još 70 milijuna, pa danas svi zaposleni u Odjelu, kao i oni u Odjelu za upravljanje gradskim projektima, dobivaju plaću iz EU sredstava. Do kraja mandata ciljana cifra ostvarenih EU sredstava – milijarda kuna.
Najveći projekt za kojega su povukli EU novac je projekt ‘Lazareti-kreativna čevrt Dubrovnika’, vrijedan gotovo 34 milijuna kuna, od čega je 26 milijuna bespovratnih EU sredstava. Riječ je o projektu kojim će dodatno podići kulturno-turističku ponudu grada i to tako što će obnoviti tri lađe spomeničkog kompleksa Lazareti i opremiti sedam lađa koje su već ranije obnovljene opremom potrebnom za izvođenje kulturno-turističkih programa. U sklopu projekta će se, kažu nam u gradskoj upravi, odraditi i edukacije o načinu upravljanja kulturnim dobrima, razviti novi kulturni i turistički programi, educirati turistički vodiči, a sve će u konačnici osigurati kvalitetno upravljanje i financijsku održivost projekta.
EU sredstva osigurana su i za nabavu 11 novih autobusa za gradski prijevoz ukupne vrijednosti preko 22 milijuna kuna, od čega je 18 milijuna bespovratnih EU sredstava.
Stopostotno financiranje Grad Dubrovnik je osigurao za projekt poboljšanja uvjeta i rada u vrtićima, a sa ostvarenih 14 milijuna kuna su, uz Grad Zadar, povukli najviše novca od svih hrvatskih gradova za ovaj projekt. Zahvaljujući ovom projektu uveli su poslijepodnevno radno vrijeme u vrtiće te rad subotom i tako velikih briga riješili roditelje koji rade u smjenama, nabavili su didaktičku i drugu opremu, te zaposlili dodatne kadrove kako bi djeci osigurali najbolje uvjete u vrtiću. Kad su vrtići u pitanju, tu su i dva projekta – nadogradnja dječjeg vrtića Palčica, te izrada projektne dokumentacije za vrtić Pčelica, za što su povukli milijun kuna, dok će preostalih dva do ukupne vrijednosti projekta financirati iz proračuna.
Najveći EU projekt usmjeren u osnovno školstvo je projekt asistenata u nastavi za učenike sa poteškoćama u razvoju, za koje su pak osigurali 5,6 milijuna, odnosno 80 posto od ukupne vrijednosti projekta vrijednog preko sedam milijuna kuna.
Osigurali su i besplatan voćni/mliječni obrok za 3.569 učenika u osnovnim i srednjim školama, što im EU financira u potpunom iznosi od 121.346 kuna.
Jedan od većih projekata financiran EU novcem je i energetska obnova škola i vrtića – za obnovu tri škole i dva vrtića povukli su gotovo deset milijuna kuna, a predviđa se da će se obnovom postići uštede energije od najmanje 50 posto.
EU novac Grad Dubrovnik je osigurao iza nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (2,9 milijuna kuna), kao i za provođenje edukativne kampanje za podizanje svijesti građana o važnosti gospodarenja otpadom (1,2 milijun kuna).
I na kraju, najmanji EU projekt u protekle dvije godine bio je onaj sanacije i stavljanja u funkciju javnog WC-a s bio pročistačem i uređenje okoliša na otoku Koločepu. Projekt je vrijedan pola milijuna kuna, od čega je 250 tisuća kuna bespovratnih EU sredstava. (M.P.D.)
