– U ovih 13 godina vidimo napredak gradova – poboljšane su procedure, kvalitetniji su projekti – rekao je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović otvarajući 13. susret gradonačelnika i poduzetnika ’48 sati’.
U svom pozdravnom govoru Turk je naglasio da je pred gradonačelnicima i općinskim načelnicima novi izazov u povlačenju novca iz fondova EU u sklopu sedmogodišnjeg financijskog razdoblja 2021. – 2027. i da je to prilika generacije koja mora naći rješenja za svoje lokalne sredine. Pozvao je gradonačelnike da zaborave na prethodno financijsko razdoblje kada su propuštene mnoge šanse i kada smo mogli povući više novca nego što jesmo.
Domaćin susreta Filip Zoričić, gradonačelnik Pule u pozdravnom je govoru rekao da je uvjeren da će ovaj 13. susret gradonačelnika i poduzetnika biti sretan bez obzira na brojku. On je naglasio značaj ove konferencije koja u ova dva dana neće biti politički, nego nadpolitički skup lidera lokalnih zajednica, izrazivši zadovoljstvo što je Pula dobila priliku da bude domaćin.
Nakon otvaranja Vladimir Bencun, zamjenik izvršnog direktora Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom Hrvatske poštanske banke održao je kratku prezentaciju o HPB-u kao partneru u razvoju lokalne zajednice.
Što donosi i kako iskoristiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Kakve mogućnosti, u kojim iznosima, u kojim rokovima i pod kojim uvjetima jedinicama lokalne samouprave donosi Nacionalni plan oporavka i otpornosti, za koji je Europska komisija Hrvatskoj ljetos odobrila 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, vruća je aktualna tema koja je izazvala veliko zanimanje okupljenih.
Naglasio je kako su u pripremi tog plana njegovali strateški pristup, povezali Nacionalni plan oporavaka i otpornosti sa strateškim okvirom države, te objasnio da to znači kako će moći biti financirani samo oni projekti koji imaju uporište u strateškim dokumentima, uz ostalo i u Nacionalnom programu reformi i Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Govoreći o primjerima investicija za koje su namijenjena sredstva iz tog novog europskog mehanizma, Savić je uz ostalo naveo postojanje sredstava za ulaganje u predškolske ustanove, u osnovne i srednje škole, za smanjenje odlaganja otpada, energetsku obnovu zgrada i razvoj vodoopskrbe. Rekao je uvodno i da bi projektna ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebala doprinijeti dodatnom rastu hrvatskog gospodarstva, za 1,4 posto u 2022. i 2023. godini.
Na potencijalne probleme u provedbi, ukazao je na okruglom stolu Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara. Rekao je kako najveće probleme očekuje sa birokracijom, s ministarstvima koje će usporiti raspisivanje natječaja i to pod utjecajem lobiranja onih koji nemaju spremne projekte. Naglasio je Hrebak kako njegov Bjelovar u ovom trenutku ima spremih projekata sa građevinskom dozvolom, a da bi se kalkuliranjem i odgađanjem od strane državne administracije moglo dogoditi slična situacija kao sa projektima aglomeracija, a to je eksplozija projekata u kratko vrijeme i pritisak na građevinski sektor. Ustvrdio je Hrebak i kako je ovo povijesna prilika da gradovi podignu kvalitetu vrtića, škola i komunalne infrastrukture, koju zbog očekivanog usporavanja natječaja i procedura ne bi smjeli propustiti.
Referirajući se na ukazane moguće probleme, Zvonimir Savić je sugerirao jedinicama lokalne samouprave da krenu sa pripremom investicija te ustvrdio kako otezanja sa raspisivanjem natječaja ne bi trebalo biti, da za to nema nikakvog razloga i da će se reagirati ako se detektira neko usko grlo koje je prepreka provedbi. Obećao je da će svima biti na raspolaganju i otvoren za sugestije te da se prvi javni pozivi i to oni za predškolske ustanove očekuju do kraja tekuće godine, nakon toga i oni za osnovne i srednje škole, a da bi Hrvatska već dogodine na proljeće mogla imati četvrtinu od punog odobrenog iznosa za provedu projekata.
Na okruglom stolu kojeg je moderirao izvršni urednik Lidera Goran Litvan sudjelovao je i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, jučer ponovno izabrani predsjednik Udruge gradova, i naglasio da Nacionalni plan oporavka i otpornosti, predviđa i reformu jedinica lokalne samouprave odnosno njihovo funkcionalno spajanje te ustvrdio kako ima komunalnih poslova koje bi gradovi i njima susjedne općine sigurno mogli objediniti. Da nema nikakvog nametanja da se određene jedinice lokalne samouprave funkcionalno ili stvarno spoje, nadovezao se Savić, ali i da što veća funkcionalna integracija znači i veće poticaje, apostrofiraju reformski zahvat koji ide ka objedinjenoj javnoj nabavi svih bolnica. (lider.hr/Edis Felić, Aleksandar Tešić)
