Naša nedavna analiza podataka Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima pokazala je kako smo u prosjeku stari 45 godina za razliku od „europskih“ 43 odnosno 31 godinu kolika je starost gradova na globalnoj razini.
Iako se, uzimajući u obzir općepoznatu nepovoljnu demografsku sliku Lijepe naše koju je najeksplicitnije prikazao posljednji popis stanovništva, nemamo osobito čime pohvaliti, svaki pomak nabolje donosi dašak optimizma. A pomak nabolje obično podrazumijeva manje odseljenih, više doseljenih, veći broj novorođenčadi u odnosu na prethodnu godinu, više mladih koji odlučuju ostati i podizati obitelj u vlastitom zavičaju…
Donja Stubica jedan je od deset najmlađih hrvatskih gradova te je s prosječnom starošću od 42,7 godina nešto mlađa od spomenutog europskog prosjeka. Iako ni ovaj mali zagorski grad nema čarobni štapić kojim magično može riješiti sve izazove negativnog prirodnog prirasta, dosljedno se s njima hvata u koštac provodeći nekoliko efikasnih demografskih mjera.
Posljednjih godina, Donja Stubica uvrstila se tako među gradove s najvećim izdvajanjima za predškolski odgoj, a za razdoblje od 2017. do 2019. godine, što su pokazali podaci o izvršenju proračuna, nametnula se kao rekorder u ovoj kategoriji budući da je iz budžeta dala pozamašnih 26,6 posto. Razlog tome bila je prije svega rekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića „Bubamara“ uslijed čega je izmijenjen krov i kompletna stolarija, postavljena termo fasada, uređen ulazni plato i nova kotlovnica te izgrađen dodatak koji je omogućio upis još jedne vrtićke grupe te sad objekt može primiti 150 mališana. Cijena radova iznosila je 6,5 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekta oko sedam milijuna kuna. Iz EU fondova pritom se osiguralo 4,9 milijuna, a ostatak se pokriva kreditom na pet godina.
Međutim, bez obzira na povećanje kapaciteta, osigurani prostor i dalje nije dovoljan te se i djeci koja pohađaju susjedne vrtiće sufinancira boravak.
Grad Donja Stubica roditeljima sufinancira 60 posto ekonomske cijene vrtića što je donedavno iznosilo 1.200 kuna za prvo dijete i 1.400 za drugo, međutim, uslijed rasta cijena hrane i energenata, rasla je i cijena vrtića, ali je nadoknadu razlike Grad preuzeo na sebe te roditelje oslobodio podmirivanja dodatnih troškova. Sada cijena koju podmiruje Grad iznosi 1.350 kuna po djetetu, dok je za treće i svako sljedeće dijete u obitelji vrtić u potpunosti besplatan.
Potrebe stubičkih mališana za bezbrižnom igrom Grad je nastojao dodatno zadovoljiti i novim dječjim igralištima te je tijekom 2019. godine izgrađeno i opremljeno njih osam ukupno vrijednih pola milijuna kuna.
Donja Stubica, naravno, osim o vrtićancima, brine i o djeci školske dobi, srednjoškolcima i studentima. Učenici OŠ „Donja Stubica“ i područne škole na početku svake godine besplatno dobivaju radne bilježnice (za koje polovinu iznosa daje Krapinsko-zagorska županija), mape za likovnu kulturu, geografski atlas i kutije za tehnički (što u potpunosti podmiruje Grad), učenici srednjih škola i studenti primaju mjesečne potpore u iznosu od 300 odnosno 500 kuna, a srednjoškolcima se sufinanciraju i troškovi prijevoza.
Spomenimo i kako se prigodom božićnih blagdana obiteljima s četvero i više djece predškolske i školske dobi ili studenata na redovnom školovanju kao i obiteljima s djecom s poteškoćama u razvoju isplaćuju novčane naknade koje su dosad iznosile 100 kuna po djetetu, a isplaćuju se i potpore za novorođenčad.
Na koncu, svakog ljeta djeci iz obitelji slabijeg imovnog stanja financira se ljetovanje na Lošinju što se organizira preko društva Naša djeca, Centra za socijalnu skrb i škole, a Grad redovito izdvaja i oko 600 tisuća kuna za razne udruge od kojih je najveći broj posvećen upravo radu s djecom. (V.H.)
