Nakon pobjede u Eco City kategoriji našeg velikog izbora za Najbolji grad ostvarene 2019., Križevci su se i ove godine plasirali u samo finale u kojemu iznova love naslov najboljega. Konkuriraju mu dva dosadašnja pobjednika – lanjski Osijek, i Koprivnica, zatim Poreč koji je i prošle godine dogurao među pet najboljih te dalmatinski debitant u kategoriji – Zadar. Najbolji grad u Eco City kategoriji biramo temeljem prijava samih gradova, a koje potom procjenjuje stručni žiri i naposljetku izabire slavljenika…
Grad Križevci u svojoj je prijavi za nagradu Eco city naveo više kvalitetnih rješenja i projekata kojima smanjuju količine otpada i povećavaju energetsku učinkovitost, te educiraju građane i okreću se zelenim politikama. Sva kućanstva u Križevcima imaju spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, donesen je Plan gospodarenja otpadom, tijela javne rasvjete zamjenjuju se ili su već zamijenjena LED energetski učinkovitijima…
U sklopu projekta “Križevački sunčani vrtovi”, postavljaju se solarne elektrane na javnim zgradama i sufinancira se postavljanje solara na obiteljskim kućama. Do kraja 2022., očekuje se izgradnja 50 sunčanih elektrana na području Grada.
Grad nadalje provodi i edukativnu zero waste kampanju, projekt „Zdravo Križevci“, namijenjen povezivanju lokalnih proizvođača i kupaca, a otvoren je i energetsko klimatski ured za pitanja građana. Otvaranjem Energetsko-klimatskog ureda, u partnerstvu s KLIK energetskom zadrugom, osigurali su građanima direktan pristup svim informacijama o obnovljivim izvorima energije i ostalim energetskim rješenjima te mjesto za edukaciju o klimatskim tematikama. Kroz nešto manje od godine dana rada, u uredu se o obnovljivim izvorima energije informiralo preko 500 građana opskrbljenh svim potrebnim informacijama.
Podsjetimo, kako su Križevci usvojili i Studiju i strategiju razvoja zelene infrastrukture Grada Križevaca do 2027. godine koja je izrađivana paralelno s V. Izmjenama i dopunama PPUG-a i GUP-a. Europska komisija je 2013. godine donijela Strategiju zelene infrastrukture, na koju se Studija i Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Križevaca nadovezuje, u svrhu promicanja zelene infrastrukture u urbanim i ruralnim prostorima, povećanja europskih prirodnih resursa te promicanja integracije zelene infrastrukture i u druge zakone i politike EU-a.
Studija i strategija zelene infrastrukture Križevaca prepoznala je između ostalog kako gradsko naselje Križevaca okružuje zeleni prsten te je potrebno očuvati njegovu cjelovitost i površinu i spriječiti dodatna fragmentiranja. Najvažniji dijelovi zelenog prstena su park-šuma Župetnica s njegove zapadne i Ratarska šuma s istočne strane. Potoci Vrtlin i Koruška predstavljaju zelenu vezu sjevernog i južnog dijela zelenog prstena, kao i vezu vrijednih i prirodnih područja unutar grada. Potoke i prostore uz njih potrebno je očuvati kako bi se zadržala i ojačala njihova ekološka i socijalna funkcija.
Grad Križevci je, kroz izradu i provedbu Studije i Strategije razvoja zelene infrastrukture Križevaca, kao odraz svoje opredijeljenosti ka održivom razvoju, dao poseban naglasak na unaprjeđenju planiranja otvorenih prostora Grada i to sa ciljem unaprjeđenja kompozicije urbane matrice, jačanja prepoznatljivosti i privlačnost grada, jačanja otpornosti grada na klimatske promjene, jačanja društvene uloge otvorenih prostora, povećanja energetske učinkovitosti, povećanja bioraznolikosti i sveukupno poboljšanje kvalitete života.
Studija i Strategija razvoja ZI predstavlja posebnu stručnu podlogu prostornom planiranju, a rezultati su ugrađeni u V. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Križevaca i V. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Križevaca.
Europska komisija je 2013. godine donijela Strategiju zelene infrastrukture, na koju se Studija i Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Križevaca nadovezuje, u svrhu promicanja zelene infrastrukture u urbanim i ruralnim prostorima, povećanja europskih prirodnih resursa te promicanja integracije zelene infrastrukture i u druge zakone i politike EU-a.
Kao rješanja za povećanje kvalitete života građana navedeni su izrada i implementacija cjelovitog plana za uređenje i održavanje gradskog zelenila, izrada katastra zelenila Grada Križevaca s kartiranjem svih stabala, obnova postojećih drvoreda (uklanjanje starih i opasnih stabala ili dijelova stabala te sadnja, novih; zamjena neadekvatnih vrsta stabala u drvoredima sa stablima velikih, gustih krošanja), sadnja novih drvoreda (u svrhu sprječavanje stvaranja toplinskih otoka), sadnja srednje visoke vegetacije (grmlje, pokrivači tla) kao podrast drvoredima (u svrhu dodatnog ozelenjavanja i stvaranja jače barijere između pješaka/biciklista i prometnice), prilikom uređenja novih zelenih površina dati prednost drvenastim vrstama pred travom koja zahtijeva veliku potrošnju vode za održavanje, a drveće bolje utječe na smanjenje učinka toplinskog otoka, poduzimanje mjera u svrhu sprječavanja parkiranja vozila na zelenim površinama u Gornjem gradu, uređenje popločenog, sjevernog dijela Trga J. J. Strossmayera sadnjom stabala i postavljanjem klupa s ciljem aktivacije tog prostora.
Također i izrada programa prometnog povezivanja biciklističkih staza i pješačkih staza u svrhu uspostave kontinuiranog održivog prometovanja (u suradnji s Križevačkom udrugom biciklista), povezivanje postojećih biciklističkih staza označavanjem/gradnjom novih biciklističkih staza, povezivanje postojećih pješačkih staza novim pješačkim stazama, strateška sadnja stabala kako bi se ostvarila fizička i/ili funkcionalna povezanost elemenata zelene infrastrukture: potez Ul. Nikole Tesle – Ul. Vjenceslava Novaka (rotor), potez Zagrebačka ulica – Koprivnička ulica, potez Ul. kralja Tomislava (gdje nedostaje) – Ul. Franje Račkog, izrada krajobrazno-arhitektonskih rješenja za uređenje/preuređenje izabranih javnih zelenih površina: dječje igralište na križanju Ul. Josipa Buturca i Crnog puta, novi park na križanju Potočke ulice i Ul. Ivana Zakmardija Dijankovečkog (tema uređenja, povijesni“ park uz zidine nekadašnje utvrde), zelene površina u Gornjem gradu (uz prenamjenu u plansku oznaku Z1), novi park na raskrižju ulica Kosovec (uz zadržavanje postojeće vrijedne visoke vegetacije), zelena površina na raskrižju Ul. Tadije Smičiklasa i Ul. Branitelja Hrvatske (uređenje staza i postavljanje urbane opreme, sadnja djelomične barijere prema prometnici, urediti u prostor u kojem je omogućen boravak i zadržavanje), uređenje područja „Bajera“ u javnu zelenu površinu s jezerom uz koje se odvijaju rekreacijske aktivnosti, izrada prometne analize s ciljem djelomičnog ili potpunog zatvaranja motornog prometa u centru grada (prometnica uz glavni gradski trg – Trg J. J. Strossmayera) i stvaranje pješačke zone, uređenje javnih zelenih površina uz objekte društvene namjene u svakom od većih naselja Grada Križevaca.
Nadalje, osmišljavanje i provedba manifestacija i događaja na otvorenom u svrhu aktiviranja javnih i ostalih zelenih površina (posebice Župetnica i jezero Čabraji), poticanje snažnijeg i jasnijeg uključivanja zelenih površina Grada u turističku ponudu, postavljanje poučnih tabli na lokacijama nepropisnog odlaganja otpada na području park-šume Župetnice, Ratarske šume, vodotocima, izvorištima i vodozaštitnim zonama s ciljem podizanja svijesti o vrijednosti tih ekosustava (sadržaj na tablama: naglašavanje vrijednosti tih lokacija i razloga zbog kojih trebaju ostati čiste i očuvane), a pri izradi novog Plana gospodarenja otpadom Grada Križevaca uključiti aktivnosti usmjerene na sprječavanje nepropisnog odlaganja otpada osiguranje sredstava za odgovarajuće edukacije lokalnog stanovništva i postavljanje edukativno-informativnih tabli, osiguranje potpore lokalnim civilnim organizacijama koje bi bile osnova lokalne mreže dojavljivača onečišćenja, osmišljavanje adekvatnog načina sprječavanja pojave nepropisnog odlaganja otpada (npr. video nadzor, fotozamke i sl.), sadnja visokog zelenila, posebice uz prometnice, na parcelama gospodarske namjene pri izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih objekata i sadnja stabala na parkiralištima većih površina. U strateškim projektima su: revitalizacija park šume Župetnica, Ratarske šume, potoka Koruške i Vrtlina, rijeke Glagovnice, uređenje novog parka kod željezničkog kolodvora i jezera Čabraji sa šumom Kolačka.
Ove godine za Eco City kategoriju prijavilo yse, navode organozatori izbora, čak 25 gradova koji kontinuirano rade i ulažu kako bi postali održivi, što bolje iskoristili obnovljivu energiju, postali ugljično neutralni i očuvali vodu i prirodne resurse, a oni najbolji među njima najuspješniji su i na polju odvojenog prikupljanja otpada, te aktivno razvijaju alternativne načine prijevoza…
-Kroz pregled prijavljenih projekata vidimo da gotovo svi gradovi rade na nabavi dodatnih spremnika za odvojeno prikupljanje korisnih sirovina iz otpada te provode raznovrsne projekte edukacije i podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja vrijednosti otpada kao korisne sirovine, nastavljajući trend uspostave integralne, održive i građanima dostupne infrastrukture za gospodarenje otpadom. Velik broj projekata odnosi se na energetsku učinkovitost, odnosno daljnju energetsku obnovu javnih zgrada, poput škola i vrtića. Naši gradovi sve više prepoznaju važnost energetske neovisnosti i proizvodnje vlastite energije iz obnovljivih izvora. Posebno veseli što se osim sunčeve energije razmišlja i o ostalim izvorima energije, npr. geotermalnim izvorima. Iz dospjelih prijava vidljivo je da gradovi sveobuhvatno rade na novim prometnim rješenjima, čime ne pridonose samo prometnom rasterećenju već direktno utječu na kvalitetu zraka, smanjenje stakleničkih plinova… Osiguravaju se dodatne biciklističke staze, električne punionice, nabavljaju nova vozila za javni prijevoz itd.- ističe članica stručnog žirija, konzultantica za gospodarenje otpadom i održivost Irena Relić. Tu su još, dodaje, i projekti izrade različitih strategija za buduća razdoblja vezana na klimu, otpad, energetski neovisne otoke, ZERO CARBON gradove, što sve daje dobru podlogu za nove projekte naših gradova. (PL)
