Križevci, najbolji hrvatski ekološki grad iz 2018., ponovno se plasirao u samo finale našeg tradicionalnog velikog izbora za Najbolji grad u Eco City kategoriji. Čitav niz je kvalitetnih mjera, programa i projekata čijim su uspješnim rezultatima u zaštiti prirode i okoliša zasluženo stekli status aktualnog finalista…
Grad Križevci posljednjih godina bilježi značajan napredak u realizaciji brojnih projekata koji doprinose zelenoj tranziciji i očuvanju okoliša, a već drugu godinu zaredom jedan je od tek nekoliko (u 2022. bilo ih je pet, u 2023. devet) gradova koji su premašili iz EU zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Zbog toga su Križevci, grad s bogatom poviješću i kulturnim nasljeđem, postali dobar primjer i kvalitetan uzor mnogim sredinama u Hrvatskoj i u Europi ponajprije zahvaljujući strateškom pristupu i pokrenutim inovativnim projektima.
U provedbi su tako upravo dva projekta sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu kojih će se sagraditi 3,65 kilometra novih biciklističkih staza, revitalizirati stari bunari i postaviti nove javne slavine na području cijelog grada, uz to posaditi preko 200 novih stabala. Ukupna vrijednost tih projekata prelazi milijun eura.
Uz ostalo primjerice samo prošle godine realizirali su čak 14 različitih akcija educiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom, pri čemu se ističe Okolišna olimpijada. Riječ je o velikom događaju koji uključuje učenike i učenice osnovnih škola, koji na predavanjima, u konačnici i na natjecanju pokazuju svoje znanje o pravilnom odvajanju otpada. Da to ima učinka pokazuje sljedeći brojčani podatak: udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2023. bio je 50,6 posto na razini grada, Križevci su među tek devet hrvatskih gradskih središta koja su do konca prošle godine uspjeli premašiti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, pokazali su nedavno objavljeni podaci Ministarstva zaštite okoliša.
U Križevcima je uveden sustav javnih bicikala Next bike, pa je na raspolaganju ukupno 50 bicikala na 11 postaja u gradu, a na području grada sagrađeno je i osam kilometara biciklističkih staza. U proteklom razdoblju izgrađene su i još se grade nove staze koje će povezati ključne dijelove grada i omogućiti siguran promet biciklista. Osim što se tako potiče zdrav način života, smanjuje se potreba za korištenjem automobila i emisija stakleničkih plinova. Građanima i posjetiteljima od prošle godine na raspolaganju su javni bicikli, a do kraja ove godine uspostavit će se besplatan javni prijevoz električnim mini busovima. Javni prijevoz će za početak biti uspostavljen na užem području grada, no plan je proširiti na okolna naselja i tako svima olakšati svakodnevno prometovanje gradom i smanjiti količinu automobila na cestama. Usput, trenutno su u gradu postavljene dvije javne punionice za električna vozila (jedna u vlasništvu Grada Križevaca, druga HEP-a). U tijeku je i izvođenje devet novih priključaka za javne punionice električnih vozila…
Grad upravlja s 32 zgrade, a na pet ih je izvedena energetska obnova. Križevci će uskoro biti i prvi grad u RH koji će stambeno zbrinuti građane kroz model stambenog zadrugarstva. Radi se o modelu koji je primjenjivan diljem Europe i kroz koji građani mogu riješiti svoje stambeno pitanje na povoljniji način od komercijalne izgradnje, a uredit će se 36 stanova koji će biti za stalan najam i stanovanje na prostoru u vlasništvu Grada Križevaca.
Križevci su i dalje jedini grad u Hrvatskoj u kojem su kroz crowdfunding kampanje postavljene solarne elektrane na dvije javne zgrade, a jedinstvenim projektom Križevačkih sunčanih krovova nije se samo smanjila emisija CO2 i povećala energetsku učinkovitost, već su se potaknuli građane na korištenje obnovljivih izvora energije u svojim kućanstvima pri čemu im financijsku podršku pruža upravo Grad. Naime, još od 2020., Grad Križevci pružaju financijsku podršku građanima u postavljanju solarnih elektrana na krovove svojih kuća. Do prošle godine 135 kućanstava iskoristilo je sredstva za izradu projektne dokumentacije za izgradnju solarnih elektrana, dok je njih 113 iskoristilo sredstva za samu izgradnju solarnih elektrana na svojim krovovima. U 2024. do sada je stiglo 58 prijava na Javni poziv za sufinanciranje energetske učinkovitosti u kućanstvima pri čemu je do 1. rujna- 48 građana iskoristilo sredstva za izradu projektne dokumentacije, a 19 za izgradnju solarne elektrane na krovu svojih kuća.
Nadalje, Križevci su i prvi grad u RH koji je uveo program financiranja toplinske izolacije tavana u energetski siromašnim kućanstvima zbog čega su korisnici programa značajno smanjili potrošnju energije i troškove grijanja. Građanima se financira nabava staklene, kamene ili mineralne vune debljine minimalno 14 centimetara koja se onda postavlja na pod tavana čime se omogućuje zadržavanje topline, a baš postavljanjem toplinske izolacije postižu se najveće uštede u troškovima grijanja u odnosu na ulaganja.
Ove godine je proveden još jedan inovativan projekt -Gradimo našu energiju na Gradskoj tržnici, kroz koji su opet građani osigurali sredstva za izgradnju solarne elektrane na krovu križevačke tržnice, i to kupnjom članskih uloga. Riječ je o prvom takvom projektu u Hrvatskoj gdje će se ostvarena dobit prodajom proizvedene energije isplaćivati članovima i članicama ulagati u projekte smanjenja energetskog siromaštva i zaštite okoliša. Projekt je provela energetska zadruga ZEZ Sunce uz podršku Grada i križevačke energetske zadruge KLIK, a kampanjom grupnog ulaganja u samo desetak dana prikupilo se 140 tisuća eura potrebnih za izgradnju solarne elektrane snage 200 kW. Dugoročni cilj projekta je da članstvo zadruge u vlastitim kućanstvima ili poslovnim objektima koristi energiju koju će proizvoditi zadružna solarna elektrana.
U skladu i sukladno preporukama Europske komisije, Križevci su krenuli s revitalizacijom starih bunara na području grada kako bi se građanima i posjetiteljima omogućilo besplatno i lako dostupno osvježenje na javnom mjestu. Sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i Grada Križevaca, u ovom trenutku revitalizira se šest starih bunara koji će biti spojeni na gradski vodovod, a uspostavit će se u gradu i osam novih javnih slavina na frekventnim lokacijama. Da ne zaboravimo spomenuti, niti malo nebitno, svake godine se u Križevcima sade stabla s ciljem smanjenja efekta toplinskih otoka na javnim površinama, u konačnici i emisije CO2, a do kraja 2024. posadit će se više od 100 stabala uz ozelenjivanje jednog javnog parkirališta.
Niz je još značajnih projekata koje Grad uspješno provodi, od projekata vezanih uz korištenje geotermalne bušotine za grijanje kompleksa javnih zgrada, preko energetskih obnova gradskih ustanova, brojnih prije spomenutih edukacija za građane i naročito školarce o pravilnom odvajanju otpada, pa do izgradnje punionica za električna vozila. Svim tim učinkovitim ‘zelenim’ projektima Križevci dokazuju da su grad u kojem svatko može naći mjesto za sebe i koji je okrenut zelenijoj sutrašnjici na korist svih svojih stanovnika…
-Križevci su u posljednjih nekoliko godina dokazali kako odgovorno upravljanje resursima i inovativni pristup projektima može stvoriti vidljive rezultate kojih korist imaju svi naši sugrađani, u konačnici i sam okoliš grada. Ponosan sam što upravo Križevci pokreću promjene i služećii kao uzor drugim sredinama, ne samo u Hrvatskoj, već i diljem kontinenta. Zahvaljujući ovakvim projektima, Grad Križevci ne samo da smanjuje emisiju CO2 i potiče energetsku neovisnost, već stvara zajednicu koja se brine i aktivno sudjeluje u očuvanju prirodnog okruženja. Konačan cilj nam je naposljetku postati energetski neovisan grad do 2030., a ovim projektima dokazujemo da smo na dobrom putu u realizaciji našeg cilja – naglašava nam križevački gradonačelnik Mario Rajn.
Dodajmo kako su Križevci u našem tradicionalnom izboru višestruko upisani u skupini laureata. Osim što su trostruki finalisti kategorije Eco city- 2019. (pobjednici), 2021. i sada za 2023., 4 puta ponijeli su i naslov Najboljeg grada – u 2 navrata u klasi EU fondova (2017. i 2018.), 1 Eco city (2019.) i 1 Najveći napredak u kvaliteti života (2020.), a još su se u 2019. u kategoriji EU fondova također našli u velikom finalu među Top 5 gradova… (Pero Livajić)
