Krk, kao jedan od najuspješnijih gradova našeg Izbora po broju osvojenih titula i plasmana u finale, i ovog, sedmog puta, nije nas lišio svog sudjelovanja. Dosad se šest puta penjao na tron, po dvaput za „Gospodarstvo“, „Kvalitetu života“ i „Smart City“, a sada će svojoj kolekciji pobjedničkih naslova pokušati dodati i onu za „Eco City“. Konkurenciju mu pritom čine Velika Gorica, Osijek, Crikvenica i Križevci.
Gradovi se za nagradu “Eco City” rangiraju na temelju 12 kriterija. Između ostalog, utvrđuje se jesu li provedene kampanje informiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom i postojanje sustava najma javnih bicikala ili sličnih prijevoznih sredstava, broj obnovljenih zgrada kojima upravlja Grad, udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada i broj punionica za električna vozila.
Čak petinu ukupne dužine svih prometnica u gradu Krku čine biciklističke staze, a uložilo se i u razvoj odnosno osiguravanje svih preduvjeta za „Bike sharing“ sustav. Uz podršku Ministarstva turizma i Primorsko-goranske županije postavljene su punionice te je, uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nabavljeno i 10 električnih bicikala.
Osim što Gradska uprava, kojoj je na čelu gradonačelnik Darijo Vasilić, koristi dva električna skutera i dva električna službena automobila, i komunalna tvrtka Ponikve eko otok Krk u prijevozu se koristi električnim automobilima. Dostupne su tri punionice za osobne električne automobile, dodatne dvije osigurane su za potrebe Gradske uprave.
Nadalje, nakon završetka projekta modernizacije, sva rasvjeta u najvećem gradu istoimenog otoka postala je energetski učinkovita. Trenutačni izvori za proizvodnju električne energije su fotonaponska elektrana Treskavac koja proizvodi godišnje oko 150.000 kWh električne energije, fotonapon na parkiralištu upravne zgrade komunalnog društva Ponikve koji proizvede 37.000 kWh električne energije te fotonaponska elektrana na zgradi vatrogasnog doma Krk koja proizvede godišnje 51.000 kWh. U planu su i fotonaponske elektrane na zgradi upravne zgrade Grada Krka, komunalnog društva Vecla te na društvenim domovima Vrh i Kornić. Također, ugrađene su i antene za mogućnost remote upravljanja.
Grad Krk, koji je već godinama jedan od hrvatskih najuspješnijih gradova u gospodarenju otpadom, raspolaže jednim reciklažnim dvorištem, a udio odvojeno prikupljenog otpada u tom je gradu prošle godine bio čak 58 posto dok je udio kućanstava u sustavu pročišćavanja odvodnih voda 89 posto. U sklopu projekta ”Informiraj, educiraj, recikliraj” održano je devet lutkarskih predstava za djecu, organizirana je i provedena ekološka akcija čišćenja plaža uz volontiranje osnovnoškolaca i radionica izrade predmeta od otpada. Provedene su dvije edukativne radionice u OŠ „Fran Krsto Frankopan“ kako bi se najmlađi građani informirali o gospodarenju otpadom, a uz to su izrađena i tri informativna letka na istu temu.
Ove godine održana je i akcija čišćenja podmorja gradske luke u kojoj je sudjelovalo 200 volontera, uglavnom ronilaca iz cijele Hrvatske. Akciju je organizirala ronilačka udruga „Ajkule“, koja svake godine okuplja ronioce diljem države radi provođenja sličnih akcija. Čišćenje podmorja odvijalo se na četiri lokacije unutar luke, gdje su bili postavljeni veliki kontejneri za odlaganje prikupljenog otpada.
Krk kroz svoja gradska poduzeća upravlja sa 16 zgrada. U prethodnim godinama provedena je energetska obnova zgrade koju koristi Javna vatrogasna postrojba Grada Krka te poslovne zgrade komunalne tvrtke Ponikve, pri čemu je ugrađena toplinska pumpa i toplinska izolacija. Izvedeni su radovi na energetskoj obnovi zgrade DV „Katarina Frankopan“ i Centra za kulturu Grada Krka ukupne vrijednosti 681,5 tisuća eura od čega je 265,4 tisuće eura sufinancirano od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
I u narednom razdoblju planiraju se projekti EU fondova koji spadaju u široko područje razvoja zelene infrastrukture odnosno kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Tako se, primjerice, planira energetska obnova administrativne zgrade Grada krka, što je projekt ukupno procijenjene vrijednosti od 398,2 tisuće eura. U planu je i gradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad čija je lokacija uvrštena u prostorno-plansku dokumentaciju. Projektiranje je već provedeno te je u 2020. godini dobivena i lokacijska dozvola. Slijede još parcelacija i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
U čitavom ovom kontekstu, na koncu spomenimo i kako je otok Krk postao prvi Zero Waste otok u Hrvatskoj i drugi u svijetu. Prestižni certifikat rezultat je dugogodišnjeg rada i truda svih sedam jedinica lokalne samouprave otoka Krka. Status kandidata za Zero Waste certifikat Krk je stekao još prije tri godine kad su Ponikve eko otok Krk, u ime Grada Krka te općina Omišalj, Vrbnik, Baška, Dobrinj, Punat i Malinska-Dubašnica usvojile međunarodnu Zero Waste strategiju. Ona je definirala ambiciozan cilj od 70 posto odvojenog prikupljanja otpada te provođenje aktivnosti smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada. Nakon definiranja ciljeva, zajedno sa Zelenom akcijom, koja je nacionalni koordinator mreže Zero Waste Europe, Ponikve su krenule u provedbu aktivnosti prema kriterijima za dobivanje Zero Waste certifikata. Kako bi saznali koje su prave mogućnosti za smanjenje nastalog miješanog otpada, Ponikve su sa Zelenom akcijom izradile analizu sastava otpada. Na temelju te analize, kreiran je Zero Waste plan gospodarenja otpadom, s mjerama i aktivnostima za naredno razdoblje koje će doprinijeti ostvarenju ciljeva. Mjere se prvenstveno odnose na dodatno unaprjeđenje načina odvojenog prikupljanja (poglavito tekstila, metala i plastike), naplate odvoza prema količini miješanog otpada, uz vođenje evidencije odvoza i zbrinjavanje glomaznog otpada ponovnom uporabom i recikliranjem. Predviđeni su i brojni modeli za smanjenje količina otpada koji nastaje na otoku. Dodatno, u planu je izrada posebne studije o utjecaju turizma koja će definirati specifične mjere za smanjenje količina otpada pošto se zbog izražene turističke sezonalnosti i velikog broja nerezidentnih stanovnika količine otpada na otoku povećavaju, a efikasnost sustava smanjuje.
U unutrašnjem dijelu otoka proteklih su se godina dijelili individualni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada po modelu Od vrata do vrata, a s javnih površina uklonjeni su veliki spremnici. Krk je unaprjeđenjem sustava odvajanja na dobrom putu da ostvari 70 posto odvojenog prikupljanja tijekom 2025. godine, kako su najavili iz Grada. Naša analiza nedavno objavljenih podataka Ministarstva zaštite okoliša o komunalnom otpadu svrstala je Krk među tek devet hrvatskih gradova koji su premašili zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Dodajmo tome kako je Hrvatska turistička zajednica pokrenula projekt razvoja održivog turizma pod nazivom Hrvatska prirodno tvoja – Croatia Naturally Yours, s ciljem jačanja svijesti o važnosti očuvanja okoliša, prostora i klime. Turistička zajednica otoka Krka, u suradnji s komunalnim poduzećem Ponikve eko otok Krk d.o.o., u sklopu spomenutog projekta, provodi lokalnu inicijativu koja uključuje sadnju deset stabala malolisne lipe (Tilia cordata Mill.). Riječ je o listopadnom drveću s karakterističnim srcolikim listovima čiji će bogati nektar privući pčele i druge kukce, a čime se teži doprinijeti ekološkoj ravnoteži i očuvanju prirode. Stabla će biti posađena uz državnu cestu D102, na dionici između Krka i Baške, u blizini reciklažnog dvorišta Treskavac, i to, također, 30. listopada. Tom simboličkom akcijom, koja utjelovljuje napore za zaštitom prirode i okoliša, pružen je prilog izgrađivanju pozicije otoka Krka kao održive destinacije koja zagovara odgovorni turizam te Hrvatsku kao destinaciju iznimno očuvane prirode. (V.H.)
