Od 2017. naovamo, otkako provodimo Izbor za najbolji grad, Labin je četiri puta zaredom pobijedio u kategoriji „Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi“, a u njoj mu je i ove godine za dlaku izmakla pobjeda. Uz to, triput se našao u finalu i kao najbolji grad za život, a 2019. je konkurirao i u kategoriji „Smart city“.
Labin se ovog puta u finale plasirao zbog činjenice što je, na državnoj razini, peti po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu u kategoriji srednjih gradova (41,46 % proračuna), četvrti po iznosu stipendija i školarina po stanovniku u kategoriji srednjih gradova (85,28 kuna po stanovniku), šesti po iznosu porodiljine naknade po novorođenom u kategoriji srednjih gradova (3382,35 kuna po novorođenom) i po broju visoko obrazovanih stanovnika u kategoriji srednjih gradova (svaka 4,6 osoba je visoka obrazovana) te osmi po broju odgojitelja u vrtićima u kategoriji srednjih gradova (5,94 djece po odgojitelju).
Ovaj Grad veteran je naših izbora u spomenutoj kategoriji te nastavlja dizati letvicu svim ostalim hrvatskim gradovima kad su obrazovanje, demografija, socijalne politike i mladi u pitanju. Labin je već godinama među gradovima koji najviše izdvajaju za stipendije po glavi stanovnika, a jedna od njegovih specifičnosti je i prije dvije godine uvedeni dualni model stipendiranja koji dijeli deficitarna zanimanja na ona koja su tražena u lokalnom gospodarstvu i ona za kojima potrebu ima lokalni javni sektor. Cilj ovakvog modela stipendiranja je omogućiti da financijske poticaje za obrazovanje dobiju upravo oni srednjoškolci i studenti koji se obrazuju za zanimanja koja su najtraženija na lokalnom tržištu rada. Dualni model nastavlja se i dalje provoditi te studentima i srednjoškolcima pruža mogućnost dobivanja dvostruko veće stipendije kao i osigurano zapošljavanje u struci po završetku školovanja. Iznosi potpora kroz dualni model stipendiranja na koje učenici mogu računati je 146 eura, dok će studenti dobiti po 200 eura mjesečno.
Nastavno tome, vrijedi istaknuti kako je Grad Labin osmislio i novi koncept Sajma poslova te se najaktivnijim maturantima dodjeljuju nagrade u iznosu od 300, 700 i 1000 eura. Naime, na labinskom Sajmu poslova različiti poduzetnici i obrtnici maturantima predstavljaju svoje područje djelovanja te specifične potrebe za kadrovima. Svaki prijavljeni poduzetnik ima svoj info-punkt, na kojem se izmjenjuju informacije, a nakon svake prezentacije poslodavca maturanti imaju priliku putem QR kodova ocijeniti prezentere te izraziti vlastite afinitete prema različitim djelatnostima kako bi poslodavci dobili povratnu informaciju od onih kojima je sve to, najvećim dijelom, bilo i namijenjeno. Učenici tako postaju ravnopravni partneri u provedbi ovog novog koncepta Sajma poslova, a kako bi ih potaknuli na aktivno uključenje Grad Labin odlučio je troje najumješnijih u izvršavanju pojedinih zadataka prigodno nagraditi.
Grad Labin organizirao je i 12 skupina produženog boravka za svu zainteresiranu djecu nižih razreda svojih dviju osnovnih škola, a bez ograničavanja upisne kvote, što pokriva ukupno oko 240 učenika. Pritom Grad financira i plaće nastavnika zaposlenih u boravku, dok roditelji financiraju obrok i sitnije troškove. Međutim, za svu djecu iz obitelji korisnika socijalnog programa produženi boravak je u potpunosti besplatan kao što je za svu potrebitu djecu besplatna i školska užina.
Visoku razinu socijalne osjetljivosti Labin pokazuje i kroz sufinanciranje školskog pribora za učenike iz obitelji korisnika socijalnog programa i korisnike dječjeg doplatka što podrazumijeva oko 80 bonova godišnje u iznosima od 33-40 eura. Labin je i među prvim gradovima počeo provoditi nastavu građanskog odgoja i obrazovanja u jednoj od dvije osnovne škole, što se odvija već šest obrazovnih godina. Pritom udžbenike zavičajne nastave i građanskog odgoja u potpunosti financira Grad. Ovdje spomenimo i kako su labinski učenici dobili i on-line izdanje „Tonke ekonomke“, financijskog priručnika za djecu kojeg su osmislili troje labinskih autora. Podsjetimo, 2021. godine labinska Srednja škola Mate Blažine osvojila je 2. mjesto za najbolje obrazovne programe u području financijske pismenosti na natječaju kojeg je, povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca, provela Hrvatska udruga banaka. Drugo mjesto su zaslužili profesori Gabriela Dundara, Daniel Mohorović i Majda Milevoj Klapčić za obrazovni program pod nazivom „Tonka ekonomka – priručnik za financijsko preživljavanje tinejdžera“. U želji da se čim više mladih Labinjana upozna s financijskom pismenošću, ovaj je program uveden i u građanski odgoj u dvije labinske osnovne škole.
Nadalje, Grad nabavku školskog pribora sufinancira i srednjoškolcima iz materijalno ugroženih obitelji. Na financijsku pomoć Grada učenici mogu računati i prilikom odlazaka na državna i/ili međunarodna natjecanja te pri organiziranju maturalne zabave. Kroz sustav stipendija, pomaže se i učenicima koji se obrazuju izvan Labina, osobito deficitarnim smjerovima poput medicinskog. Grad Labin svojim učenicima također osigurava i pomoćnike u nastavi čija je satnica ove godine povećana za 40 posto budući da je već duže vrijeme uvriježeno mišljenje da oni za svoj posao, koji je sve zahtjevniji, a istovremeno neophodan djeci s posebnim potrebama, nisu adekvatno plaćeni.
U labinskoj srednjoj školi „Mate Blažina“, spomenimo i to, ove je godine osnovan tim za darovite učenike u okviru suradnje na projektu InnoLab istarskog centra za darovite. Projekt se provodi u suradnji sa Županijskim stručnim vijećem za izvannastavne aktivnosti Istarske županije za osnovne i srednje škole i Zakladom InnoLab iz Zagreba te predstavlja polivalentnu platformu za okupljanje učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola Istarske županije u području darovitosti, a u okviru izvannastavnih aktivnosti u području STEM-a, kulture i umjetnosti, poduzetništva te području društvenih znanosti i jezika. Cilj InnoLab centra izvrsnosti za darovite jačanje je kapaciteta za osnivanje lokalnih centara izvrsnosti u osnovnim i srednjim školama dionicima u Istarskoj županiji. Osnovan je sukladno Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i igra značajnu ulogu u identificiranju i razvoju potencijala svih učenika. Tim za darovite među prvima u Hrvatskoj pokrenut će sustavno identificiranje i uključivanje darovitih u razvojne programe pod sloganom I ja sam darovit te povezivanje darovitih učenika s gospodarstvom i otvaranje mogućnosti za njihovo stipendiranje tijekom srednjoškolskog obrazovanja i nastavka školovanja na akademskim institucijama. Identificiranje potencijala učenika na znanstvenoj osnovi uz validirani psihologijski instrumentarij u Srednjoj školi Mate Blažine iz Labina započelo je programom Cool karijera – Budi cool, odaberi karijeru za profesionalno usmjeravanje učenika završnih razreda srednje škole za odabir studija, a program se s istim ciljem nakon uspješnog provođenja u dvije osnovne škole s Labinštine planira nastaviti provoditi i u drugim osnovnim školama izvan Labina. Program je inicirala te provodi u suradnji sa školama Zaklada InnoLab. Program za darovite nastavak je primjene znanstvenog pristupa u kojem se psihologija kao znanost afirmira primjenom znanstvenih metoda u praksi u programima za mlade i socijalno ranjive skupine.
Grad Labin sustavno vodi računa i o zdravlju mladih te financira Savjetovalište za spolno zdravlje namijenjeno i mladima i njihovim roditeljima, a s ciljem bolje educiranosti, otklanjanja predrasuda, ravnopravnosti spolova, postizanja bolje razine zdravlja i kvalitete života te smanjenja negativnih posljedica poput spolno prenosivih bolesti, nasilja, mentalnih poremećaja, raka vrata maternice i sl. Na kraju spomenimo i da je Labin jedan od tek devet gradova kojemu je dodijeljena titula Grada za mlade.
U tijeku je i izuzetno zanimljiv pilot projekt usmjeren mladim obiteljima, a riječ je o dodjeli besplatnih građevinskih parcela kako bi se sagradili domovi i zadržalo lokalno stanovništvo. Mjera je, kako smo saznali od gradonačelnika Valtera Glavičića, izvrsno prihvaćena, pobudila je silan interes i potvrdila kako mladi Labinjani uistinu žele ostati u svom rodnom kraju.
Izuzetna važnost pridaje se i razvoju odnosno poticanju sporta te su obnovljena i uređena brojna sportska i dječja igrališta, a prošle je godine u Rapcu otvoreno i prvo tematsko-edukativno igralište čiji je cilj očuvanje ribarske tradicije i baštine. Ovih je dana otvoreno o novosagrađeno pomoćno nogometno igralište na Vinežu na koje su postavljeni umjetna trava i reflektori, a što je investicija teška oko milijun eura. Uskoro će se, najavljuju iz Grada, dovršiti i popratni objekti te će korisnici dobiti tribine i svlačionice.
Labin, kao grad koji nastoji osigurati što kvalitetnije uvjete života svim svojim stanovnicima, ove je godine završio i kapitalni projekt izgradnje Doma za starije. Izgrađen je u naselju Katuri, dovoljno blizu centru grada kako bi budući korisnici bili uključeni u gradska zbivanja, a ipak udaljen od gradske vreve i u mogućnosti ponuditi potreban mir. Dom će imati mogućnosti ponuditi smještaj za 50 starijih i nemoćnih korisnika različitog stupnja samostalnosti i pokretljivosti u sobama stambenog dijela i odjela pojačane brige i njege te 20 dnevnih korisnika, a njihov ulazak očekuje se koncem ove godine. U gradskom proračunu osigurana su i sredstva za 100% sufinanciranje i šest polaznika tečaja njegovateljica sa labinskog područja koje će temeljem sporazuma o suradnji svoju obveznu praksu odraditi upravo u novoosnovanom Domu, uz mogućnost zapošljavanja u istoj ustanovi.
A da se u Labinu ne promišlja samo o obrazovanju djece i mladih potvrđuje i uspješno realiziran informatički tečaj za starije građane koji je u lipnju savladalo 12 polaznika od kojih najstariji ima 86 godina.
Prošle godine za 250 posto povećani su i iznosi božićnica za umirovljenike kako bi im se bar donekle uljepšali predstojeći blagdani, a na pomoć Grada pri kupnji prehrambenih artikala mogu računati i domaćice starije od 60 godina te socijalno ugroženi građani. Spomenimo i kako je Labin potpore materijalno ugroženim građanima ove godine „zaokružio“ na veće iznose pa će tako oni najugroženiji korisnici socijalnog gradskog programa primati 13 posto veće iznose bonova za hranu koji sada iznose 30 eura, novčane naknade iznose 15 eura, a jednokratna novčana pomoć 70 eura. Ukupno je Grad Labin za svoj socijalni program ove godine osigurao 450 tisuća eura, a najveći dio tog iznosa usmjeren je korisnicima zajamčene minimalne naknade, osobama koje ostvaruju pravo na osobnu invalidninu, umirovljenicima s niskim iznosima mirovina, obiteljima i kućanstvima smanjenih prihoda, a ukupno se radi o otprilike 240 osoba ili obitelji.
Gradonačelnik Glavičić naglasio je kako smanjenje broja korisnika socijalnog programa ne znači nužno postajanje bogatijim društvom, ali je svakako dobro da se ta brojka smanjuje i gradski socijalni program upravo je tu kako bi nadopunio osnovne potrebe materijalno depriviranih građana, naročito pritom ističući starije, zdravstveno ugrožene i nemoćne osobe kao i obitelji s malodobnom djecom koja nisu kriva za loše okolnosti u svojim obiteljima niti su zaslužila snositi posljedice takvog stanja. Njima će se, najavio je, najviše pomagati. (V.H.)
