Nagrade su sjajan podstrekač za promjene, a upravo uvjerljiva i transparentna metoda čini ih relevantnima – kaže direktorica za pametnu upravu i voditeljica istraživanja u Apsolonu Ivana Novoselec.
Kao što smo već pisali, ove smo godine izbor Najboljeg grada u Smart-city kategoriji u suradnji s Jutarnjim listom i konzultantnskom tvrtkom Apsolon podigli na još višu razinu koja ovoj tituli daje dodatnu relevantnost i vrijednost – umjesto po prijavama i projektima gradova, ove godine pobjednika biramo temeljem posebne Apsolonove metodologije koja se temelji na čak 29 kriterija.
Ocjenjivački žiri nagrade Smart city, među ostalim, procjenjivati će gradove kandidate prema dosegnutome razvoju brzog interneta u njihovim sredinama, udjelu zaposlenih na području grada u ICT djelatnostima, dostupnosti gradskih informacija i usluga na internetu, uključenosti građana u odlučivanje kroz digitalne platforme te udjelu energetski učinkovite rasvjete u javnoj rasvjeti.
Kriteriji su podijeljeni u šest cjelina, digitalna spremnost uprave, strateško usmjerenje grada kao pametnog, pametno gospodarstvo, pametno društvo, pametna infrastruktura i pametan okoliš. Razvijeni su u suradnji s konzultantskom tvrtkom Apsolon, odnosno Apsolonovom metodologijom analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova koja je za 2019. i 2020. primijenjena na 20 najvećih gradova u nas.
– Zajedno s Jutarnjim listom, portalom Gradonačelnik.hr i Jutarnjim listom vidjeli smo veliku vrijednost razvoja detaljne metrike za dodjelu nagrade najpametnijeg grada. Nagrade su sjajan podstrekač za promjene, a upravo uvjerljiva i transparentna metoda čini ih relevantnima – kaže direktorica za pametnu upravu i voditeljica istraživanja u Apsolonu Ivana Novoselec.
U Apsolonu, prema riječima Ivane Novoselec, istraživanje o digitalnoj spremnosti gradova provode drugu godinu zaredom, no, ističe naša sugovornica, digitalna spremnost gradskih uprava samo je jedan važan segment pametnog grada.
– Razviti metriku za mjerenje stupnja integriranosti čitavog smart city koncepta predstavljalo je dodatni izazov iz dvaju razloga. Prvo, potrebno je definirati što točno za nas pametan grad jest, budući da je pojam zapravo vrlo širok, i osim primjene digitalnih i IoT tehnologija, obuhvaća i različite aspekte održivosti i participacije građana. I drugo, dostupnost relevantnih statističkih podataka kako izvan, tako i unutar gradskih uprava, vrlo je ograničena – napominje Ivana Novoselec.
U procjenjivanju digitalne spremnosti uprava gledat će se tako slijedeći kriteriji: broj administrativnih postuapaka i stupanj digitaliziranosti postupaka, način identifikacije i autentifikacije, dostupnost servisnih informacija sa internetskih stranica grada, objedinjeni servisi za plaćanje u gradu, otvoreni podaci, GIS, uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme, otvorenost proračunskog planiranja, platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građana, brzina odgovarnja naupite građana, te zastupljenost na društvenim mrežama.
Pod strateško usmjerenje grada kao pametnoga analizirat će se postojanje strategije ili plana razvoja pametnog grada, razvoja digitalnih usluga ili digitalizacije.
Pametno gospodarstvo procjenjivat će se, pak, kroz udio zaposlenih u NKD područjima koja se odnose na IKT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj, broj potpornih instituacija specijaliziranih za IKT, start-upovi, inovecije i održivi razvoj, te udio gradskog proračuna namijenjen potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upove i inovacije…
Pametno društvo u ovoj metodologiji podrazumijeva udio proračuna koji se izdvaja za obrazovanje, postotak proračuna koji se izdvaja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje, broj programa visokog obrazovanja u području IKT, te broj stručnih učitelja informatije zaposlenih u osnovnim školama na području grada.
Pametna infrastruktura procjenjivat će se usporedbom brzine interneta u gradu, udjelom parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenim mobilnom naplatom parkinga, brojem putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu, te udjelom biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica.
Pametan okoliš cjelina je s najviše analiziranih stavki – od udjela energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima, kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije, udjela mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe, čipiranih spremnika za prikupljanje otpada, prosječne godišnje kvalitete zraka, broja mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka, te podataka o buci, do stope odvojeno prikupljenog otpada i udjela stanovništva povezanog na sustav pročiščavanja odvodnih voda.
U protekla dva izdanja izbora najboljih Smart city gradova, podsjetimo, odabir se odvijao na temelju projekata koje su gradovi kandidati nominirali uz kandidaturu. U skladu s time, Rijeka je 2018. postala prvi pobjednik u ovome natjecanju, među ostalim, na temelju projekata primjene dronova u praćenju prometne infrastrukture u gradu te uključivanja građana putem digitalnih platformi u donošenje odluka gradske uprave. Dubrovnik je pak lani tijumfirao, među ostalim, zahvaljujući projektu aplikacije za pametne telefone koja građanima i turistima pruža uvid u to na kojim je lokacijama u gradu prisutan veliki broj ljudi.
Osim promijenjenih pravila izbora najboljih Smart city gradova, ovogodišnji odabir razlikuje se od prethodnih i po tome što će biti proglašena tri dobitnika nagrade (u konkurencijama mali, srednji i veliki grad), umjesto jednog kao dosada.
Kao što smo već objavili, u konkurenciji velikih gradova za prestižnu titulu najboljeg Smart-city grada borit će se Zagreb, Karlovac, Pula, Rijeka i Dubrovnik, naš prošlogodišnji pobjednik u ovoj kategoriji izbora najboljih gradova.
U konkurenciji srednjih gradova u najuži izbor nagrade Smart City plasirali su se Zaprešić, Ivanić Grad, Koprivnica, Labin i Poreč, a među malim gradovima kandidati su Donji Miholjac, Krk, Pazin, Pregrada i Supetar. (Vedran Marjanović/Jutarnji list, Marija Pulić Drljača)
