Kao što je pokazala naša nedavno objavljena analiza, uz pomoć bespovratnih sredstava iz NPOO-a električne autobuse nabavlja 16 gradova i jedna općina. Među njima je i Grad Ludbreg, koji je ušao u završnu fazu uspostave javnog gradskog prijevoza na električni pogon, a uz tehničke i infrastrukturne elemente, ovaj projekt je dobio i prepoznatljivu lokalnu dimenziju.
Nakon probnog autobusa koji je nosio ime Mladena Kerstnera, autora kultnih „Gruntovčana“, u promet na ludbreške ceste stiže pet novih vozila koja će nositi imena Dudek, Regica, Presvetli, Cinober i Babica, likova iz te legendarne serije. Na svakom će autobusu biti ispisana i neka od čuvenih rečenica svakog od ovih nezaboravnih junaka, što će zasigurno dodatno razveseliti kako lokalno stanovništvo tako i sve ostale korisnike gradskog javnog prijevoza. „Naši projekti uvijek nose identitet ovog prostora. Kad kažete da ste došli u Ludbreg s Dudekom ili se kući vraćate s Regicom, to će odmah stvoriti osmijeh i poveznicu s našom kulturom“ – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić razloge ove inicijative.
Ugovor o nabavi pet niskopodnih električnih autobusa potpisan je krajem 2025. godine između gradske tvrtke Lukom d.o.o. i isporučitelja Wawa d.o.o., a riječ je o modernim MIDI vozilima tvrtke Karsan eATAK, kapaciteta do 50 putnika, s pogonom razvijenim u suradnji s BMW-om. Tiha vozila bez emisija idealna su za gradske ulice, a Ludbreg će biti, prema riječima Slavena Vrhovskog, predstavnika isporučitelja, tek drugi grad u regiji koji uvodi ovu generaciju električnih autobusa. Projekt se financira bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pri čemu je Grad kroz NPOO osigurao gotovo dva milijuna eura, dok ukupna vrijednost investicije prelazi 2,4 milijuna eura.
Prilikom potpisivanja ugovora s isporučiteljem, gradonačelnik Bilić napomenuo je kako tim činom Ludbreg postaje jedan od rijetkih hrvatskih gradova te veličine koji svojim građanima osigurava cjelodnevni javni prijevoz. Istaknuo je i kako su mnoge manje sredine u proteklim desetljećima ostale bez organiziranog prijevoza oslanjajući se isključivo na školske linije, što nije dugoročno rješenje za svakodnevne potrebe stanovnika.
U prvoj fazi sustav će obuhvatiti pet linija koje povezuju središte grada s prigradskim naseljima, stambenim zonama i ključnim javnim sadržajima. Rute i stajališta su definirani, a u tijeku su završne pripreme infrastrukture, uključujući punionicu za električne autobuse. Vozila su niskopodna i prilagođena osobama s invaliditetom, starijim osobama i roditeljima s dječjim kolicima, dok doseg od oko 220 kilometara po punjenju omogućuje cjelodnevno prometovanje. U perspektivi se razmatra i proširenje flote, kao i povezivanje s drugim oblicima prijevoza kroz planirano intermodalno prometno čvorište.
Uvođenje električnih autobusa tek je dio sustavnog ludbreškog razvoja politike održivosti. U jednoj od naših prošlogodišnjih analiza izdvajanja za zaštitu okoliša, temeljenoj na podacima FINA-e o izvršenju proračuna, Ludbreg se svrstao među gradove s najvećim rastom izdvojenih sredstava, točnije, 515,58 posto u 2024. godini u odnosu na godinu ranije. Ujedno, Ludbreg je među tek 13 hrvatskih gradova koji su uspjeli premašiti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada (55,33 posto), čime se pozicionirao u sam vrh po učinkovitosti sustava gospodarenja otpadom. Takve rezultate prate, naravno, i konkretni projekti – od sanacije odlagališta i izgradnje reciklažnog dvorišta do nabave više od 5800 spremnika za kućanstva te postavljanja polupodzemnih kontejnera kod stambenih zgrada.
Razvoj zelenih politika vidljiv je i u energetskom sektoru. Grad je podržao nastavak investicije tvrtke SOLARWATT za izgradnju solarne elektrane i postrojenja za proizvodnju zelenog vodika, a pokrenuta je i inicijativa kojom se građanima omogućuje besplatna priprema dokumentacije za ugradnju fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama, uz najavu uspostave Energetskog revolving fonda. Kao jedan od razvojnih prioriteta istaknuta je i geotermalna energija, koja se razmatra kao temelj buduće energetske zajednice grada.
Stoga je lako uočiti da niti u prostornom i okolišnom planiranju Ludbreg svoje projekte ne promatra kao izolirane zahvate već ih povezuje u cjelinu. Usvojena Strategija zelene urbane obnove za razdoblje 2023.–2030. postavlja jasan okvir za razvoj zelene infrastrukture, energetsku učinkovitost i prilagodbu klimatskim promjenama, uz uključivanje građana u planiranje prostora. Takav pristup najbolje se vidi na terenu – od mreže urbanih parkova, predstavljene na europskoj konferenciji o održivosti, do „šume hrane“ uz rijeku Bednju, gdje je u suradnji s organizacijama i školama posađeno više od 50 različitih biljnih vrsta s naglaskom na bioraznolikost i održivo upravljanje prostorom. Ujedno se provode i komunalne mjere poput postavljanja sustava za navodnjavanje mladih stabala, kako bi se osiguralo njihovo dugoročno očuvanje i razvoj urbanog zelenila.
U tom kontekstu, jasno je kako ni električni autobusi nisu izdvojen projekt već predstavljaju logičan nastavak „zelenog“ smjera. Drugim riječima, dio su sustava koji usklađeno smanjuje emisije CO2, povećava dostupnost javnog prijevoza i jača funkcionalnu povezanost grada i okolnih naselja, gradeći cjelovit model održivog razvoja. (V.H.)
