Grad Nin posljednjih godina sustavno gradi poziciju jednog iz reda vodećih hrvatskih primjera u području održivog upravljanja prostorom i zaštite okoliša. Potvrđuju to i konkretni pokazatelji, a ekološki pristup u razvoju i životu ovog starog dalmatinskog grada naročito se vidi i kroz proračunska izdvajanjima. Nin se kako je pokalaza naša analitika temeljena na službenim podacima FINA-e i Ministarstva financija nalazi u samom vrhu hrvatskih gradova prema ulaganju u zaštitu i očuvanje okoliša, svrstavljajući se među nacionalne lidere, kako po udjelu u proračunu, tako i po izdvajanjima po stanovniku, “per capita”.
U protekle četiri godine za tu je namjenu izdvojeno ukupno 3,3 milijuna eura, uz udio iznad 15 posto proračuna i preko 1.200 eura “po glavi stanovnika”. A, primjerice, samo u jednoj godini, konkretno 2024., za koju imamo posljednje raspoložive podatke prije spomenutih izvora, izdvajanja su dosegnula gotovo milijun (971.589) eura. Nin se nalazi u skupini gradova koji su preklani izdvojili najviše novca po stanovniku na tom polju u promatranoj godini -359,18 eura, ali se i pozocionirao u Top 10 po udjelu izdvajanja – 13,05 posto, iz ukupnog budžeta…
Brojni su veći ili manji projekti koji dodatno i konstantno potvrđuju strateški smjer u skladi s navišim “zelenim” standardima. U tijeku je uređenje i obnova Parka „Bori“, gdje će se zasaditi više od 400 novih stabala i postaviti nova urbana oprema, čime se unapređuje kvaliteta javnog prostora i povećava udio zelenih površina. Paralelno se provodi i jedan od najzahtjevnijih zahvata u prostoru – odmuljavanje Ninskog porta, kojim se značajno uklonilo i uklanja gotovo 27 tisuća kubičnih metara nanosa nastalog nakon velikih poplava, čime se u cijelosti obnavlja funkcionalnost lučkog područja i istovremeno poboljšavaju ekološki uvjeti u akvatoriju Nina.
Posebno važan iskorak predstavlja privođenje kraju i dovršetak kapitalnog projekta „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi“, vrijednog iznad 58 milijuna eura. Izgradnjom preko 100 kilometara kanalizacijske mreže, desecima crpnih stanica i uređajem za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja s podmorskim ispustom značajno se podiže razina zaštite mora i tla, ali i kvaliteta života stanovnika. Riječ je o projektu koji se pripremao godinama, a realizirao se i realizira uz snažnu potporu europskih fondova.
Uz infrastrukturne zahvate, Grad paralelno razvija projekte usmjerene na edukaciju i dugoročnu održivost. Planirana izgradnja Centra za posjetitelje, površine gotovo 1.400 četvornih metara, dodatno će valorizirati prirodnu baštinu ovog područja, uključujući ornitološka staništa i područja ekološke mreže Natura 2000. Centar će služiti kao mjesto interpretacije prirode, ali i prostor za edukaciju, istraživanje i boravak posjetitelja, čime se dodatno jača svijest o važnosti očuvanja okoliša.
U tom kontekstu valja istaknuti i priznanje koje je Nin ostvario plasmanom među finaliste za najbolju obalno-otočnu destinaciju održivog turizma. Dugogodišnje usmjerenje prema očuvanju prirodnih resursa, uključujući ninske lagune, solane i ljekovito blato, oblikovalo je model razvoja koji povezuje turizam s odgovornim upravljanjem prostorom i baštinom mediteranskog područja…
Jedan od važnijih aktualnih koraka u području zaštite okoliša je i nedavna odluka o sanaciji prostora bivše vojarne Šepurine, riječ je o lokaciji opterećenoj velikim količinama otpada, procijenjenima na gotovo 38 tisuća kubičnih metara, za čije je uklanjanje Vlada Republike Hrvatske osigurala više od 4,4 milijuna eura. Time se otvara prostor za ekološku obnovu i potencijalno buduće kvalitetno korištenje tog uzistinu izuzetnog lokaliteta.
Provedene aktivnosti, kao i one u provedbi i planovima, kako nam ističu gradonačelnik Emil Ćurko i njegova ekipa, potvrda su tome da Nin svoj razvoj promatra usporedno sa zaštitom okoliša, kao sukus međusobno povezanih i neodvojenih procesa, a sustavna ulaganja, uz korištenje europskih sredstava i fokus na očuvanje neiscrpnih prirodnih vrijednosti rezultirali su kontinuiranim vidljivim promjenama u prostoru naročito zapaženih zadnjih godina, stvaranjem preduvjeta za dugoročno održiv i uravnotežen razvoj grada.
Nabrojanom treba pridodati i još jedno prestižno priznanje, pa su tako lani u prosincu 2025. ušli u veliko finale i osvojili sjajno treće mjesto u kategoriji kvalitete života među malim gradovima našeg tradicionalnog izbora za „Najbolji grad”, a visok plasman uz čitav niz ostalih pokazatelja temeljio se naročito na snažnim ulaganjima u obnovu kulturne baštine, komunalnu infrastrukturu, i upravo na razvoju zelenih i javnih površina. Dodatno je to učvrstilo status Nina kao sredine koja razvoj temelji na uravnoteženom odnosu infrastrukture, javnih sadržaja i prirodnih resursa, pri čemu značajnu ulogu imaju baš ulaganja u zaštitu i i očuvanje okoliša. (P.Livajić, foto: Visit Nin)
