Na nedavno završenim lokalnim izborima gradonačelnička scena se pomladila, doživjeli smo ponovni nalet nezavisnih kandidata, nova lica zasjela su na čelne pozicije u trećini gradova, a ponešto se povećao i broj gradonačelnica iako ne u onoj mjeri u kojoj smo to priželjkivali. Za razliku od donedavnih 13, sada imamo 17 gradonačelnica od kojih je sedam pobjedu osiguralo već u prvom krugu izbora. Jedna od zanimljivosti vezanih uz gradonačelnice svakako je podatak kako su u Ozlju već 20 godina na vlasti isključivo žene..
Žena gradonačelnica je, dakle, i dalje objektivno malo, ali je bitno drugačija situacija po pitanju sastava zaposlenih u gradskim upravama. Naime, prema istraživanju koje smo proveli prije nekoliko mjeseci, od 70 gradova koliko nam ih je odgovorilo na upitnik, u njih 60-ak žene čine barem polovicu zaposlenih, u 17 udio žena veći je od 70 posto, a u tri grada žene čine preko 80 posto zaposlenih u gradskoj upravi.
Prema spomenutom istraživanju i pokazateljima koji su uzeti u obzir, među 10 „najženskijih“ gradova čvrstu poziciju zauzeo je Grad Ozalj, koji, između ostalih parametara zadovoljava i po tome što su od 15 zaposlenih njih 12 žene. Međutim, jedna od specifičnosti Grada Ozlja jest i to da su mu žene kontinuirano na čelu još od 2001. godine. Tako je u razdoblju od 2001. do 2013. godine, odnosno, tijekom tri mandata gradonačelnica bila Biserka Vranić, a od 2013. do 2021. Gordana Lipšinić koju je na svibanjskim lokalnim izborima naslijedila njezina suradnica, Lidija Bošnjak. Obje njezine prethodnice, bivše gradonačelnice, ostaju aktivne u gradskoj politici kao vijećnice u Gradskom vijeću.
Otkad je „ženske ruke“ u Ozlju su se zbile mnoge promjene nabolje, a u posljednjih nekoliko godina one su naročito vidljive kroz primjere poput veće transparentnosti rada gradske uprave koja je od Instituta za javne financije ocijenjena peticom, projekta „e-vijećnika“ gdje su, zahvaljujući nabavljenim tabletima uklonjene hrpe papira, olakšan rad i smanjeni troškovi, osmišljen je projekt gradskih vrtova u kojima su posađene brojne vrste povrća koje, na koncu, dospijevaju na stol školarcima, a u ovom kontekstu vrijedi spomenuti i kako je Ozalj tek drugi grad u Hrvatskoj koji je apsolutno ukinuo korištenje pesticida na javnim površinama. Između ostalog, Ozalj je već neko vrijeme u samom vrhu po ulaganju u poljoprivredu, znatno su povećana izdvajanja za školstvo, proširen je dječji vrtić, a, iako skromni, bilježe se i pomaci na demografskom planu pa je u 2020. rođeno i nešto više beba nego u godini ranije. Uvedene su stipendije za srednjoškolce i studente, povećan je broj i iznos božićnica i uskrsnica za umirovljenike, kontinuirano se radi na uređenju grada pa se tako širi mreža šetnica, a za brojne projekte poput ceste u industrijskoj zoni, Adrenalinskog parka, kupališta podno Munjare, javnog WI-Fi-ja, dokumentacije za Interpretacijski centar Slave Raškaj te mnogih drugih, uspješno su povučena sredstva iz EU fondova. Na koncu, iznimno je važno i to što je danas u Ozlju svega tri posto nezaposlenih, a postojeći poduzetnici proizvođači nastavljaju širiti svoje proizvodne kapacitete.
„I Biserka Vranić i Gordana Lipšinić bile su moje protukandidatkinje na netom završenim lokalnim izborima. Radila sam i sa jednom i sa drugom te smatram kako je svaka od njih dala svoj doprinos razvoju Ozlja. U kandidaturu sam ušla odgovorno i hrabro, s velikom voljom da svojim dugogodišnjim iskustvom u radu gradske uprave i stečenim znanjem još više doprinesem razvoju ozaljskog kraja te samo nastavim sa započetim projektima. Znam kako ću uz dobru komunikaciju s građanima, uz međusobno uvažavanje i partnerski odnos sa svima, Grad Ozalj učiniti još ljepšim i ugodnijim mjestom za život.“ – rekla nam je gradonačelnica Bošnjak.
Inače, Lidija Bošnjak bila je pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Ozlja, a iza nje su 22 godine rada u gradskoj upravi. Po struci je ekonomistica, na izbore je izašla kao nestranačka kandidatkinja, a što se tiče pobjede na izborima kaže kako vjeruje da su građani prepoznali njen trud i dugogodišnje zalaganje budući je najviše vremena posvećivala dobroj komunikaciji sa sugrađanima, predstavnicima udruga, proračunskim korisnicima i predsjednicima mjesnih odbora. U kampanji je isticala kako je najvažnije slušati građane i voditi brigu o rješavanju njihovih problema te je obećala uvijek im biti na usluzi. Jedan od prioriteta joj je, navodi, ravnomjerni razvoj mjesnih odbora te ih je sustavno obilazila kako bi se što bolje upoznala s potrebama na cijelom gradskom području. Smatra kako Gradsku upravu ne čini jedna osoba, a isključivo timskim radom i dobrom suradnjom s gradskim vijećnicima mogu se i moraju donositi odluke na zadovoljstvo i korist građana. Dodaje i kako projekti nemaju smisla ako nisu na korist i zadovoljstvo građana, a sretni i zadovoljni građani dokaz su kvalitetnog i uspješnog rada gradske uprave. (Vedrana Humski)
