Pazin provodi svoj poznati program „Pazi(n) proračun!“ i podiže iznos o kojem odlučuju građani, Rijeka građanima prepušta na odluku čak 12 milijuna kuna, Trogir kao prvi dalmatinski grad koji građane uključio u kreiranje proračuna ove je godine dodatno povećao iznos, a sudeći po najavama iz Dubrovnika, naš najjužniji grad od iduće godine postaje apsolutni rekorder participativnog budžetiranja jer građanima planiraju prepustiti odluku o čak 25 milijuna kuna!
Kao i svake godine u prosincu, i ove smo godine odlučili provjeriti je li se i koliko toga u našim gradovima pomaknulo kada je u pitanju participativno budžetiranje – izravno i aktivno uključivanje građana u odlučivanje o proračunu. Nakon pregleda dostupnih informacija čini se da se, kad je participativno budžetiranje u pitanju, osim kod nekoliko gradova, nema velikog napretka u odnosu na godinu ranije. Većina gradova, naime, već od rujna počinje pozivati građane da se uključe u kreiranje proračuna i da pošalju svoje prijedloge i želje, no dojam je da je kod većine to ipak samo na deklarativnoj razini i pro forme jer ne postoje povratne informacije o tome koliko se građana doista odazove i pošalje konkretne prijedloge, te koliko od toga se uvaži i inkorporira u proračun. No, nekolicina gradova ipak iz godine u godinu podiže stupanj uključenosti građana u kreiranje proračuna.
Pazin, tako, i dalje provodi svoj poznati program pamtljivog naziva „Pazi(n) proračun!“ i podiže iznos o kojem odlučuju građani, Rijeka građanima prepušta na odluku čak 12 milijuna kuna, Grad Trogir kao prvi dalmatinski grad koji građane uključio u kreiranje proračuna ove je godine dodatno povećao iznos, a sudeći po najavama iz Dubrovnika, naš najjužniji grad od iduće godine postaje apsolutni rekorder participativnog budžetiranja jer građanima planiraju prepustiti odluku o čak 25 milijuna kuna!
Trogir – Građani odlučuju o projektima vrijednim 1,35 milijun kuna
Projektom „I tebe se pita!“ Grad Trogir već drugu godinu zaredom poziva građane da se uključe u rasprave o načinima trošenja gradskog novca. Veliki odaziv prve godine provođenja ovog projekta iznenadio je gradsku upravu i gradonačelnika zbog čega su ove godine odlučili povećati iznos za 150 tisuća kuna više u odnosu na lani. Tako su Trogirani ove godine na raspolaganju imali 1.350.000,00 kuna te su na razini mjesnih odbora odlučivali kako će se oni utrošiti.
Na osam održanih javnih tribina po mjesnim odborima donesene su odluke o ukupnom trošku od 1.459,800 kuna čime je zadani iznos premašen za malo više od 100 tisuća kuna, slično kao i prošle godine.
Do 15. rujna ove godine u Gradsku upravu pristigla su 382 proračunska prijedloga što je 100 zahtjeva više nego prošle godine. Gradonačelnik nije krio oduševljenje većim angažmanom građana.
“Znali smo da je interes velik, ali da ćete za gotovo stotinu prijedloga premašiti prošlogodišnju brojku, tome se i nismo nadali. Hvala vam što ste aktivni u projektu “I tebe se pita!”, hvala što želite unaprijediti svakodnevicu u vašim mjesnim odborima kroz male komunalne projekte i hvala vam što tako činite da Trogir kao jedini grad u cijeloj Dalmaciji, i samo jedan od nekoliko u Hrvatskoj, uspješno provodi projekt participativnog budžetiranja. Na to svi zajedno možemo biti ponosni! Mi smo se bacili na posao i sada procjenjujemo izvedivost i financijsku vrijednost vaših ideja. To ćemo vam detaljno prezentirati na tribinama u listopadu koje ćemo na vrijeme najaviti. U međuvremenu, zadovoljan sam što mogu reći i da smo većinu vaših lanjskih prijedloga realizirali, a preostalo ćemo do kraja godine, i prije. Hvala vam na povjerenju”, poručio je gradonačelnik Ante Bilić.
Dubrovnik: Građani će od iduće godine odlučivati o 25 milijuna kuna
Od sljedeće godine u sam vrh gradova koji izravno uključuju građane u kreiranje proračuna pozicionirat će se Dubrovnik, koji će građanima prepustiti rekordan iznos. Svaki kotar, njih ukupno 25, imat će na raspolaganju maksimalno milijun kuna. Odnosno, građani svakog kotara odlučit će koji će se projekt, vrijednosti do maksimalno milijun kuna, u idućoj godini realizirati. Proces će funkcionirati tako da će građani na radionici predložiti, a onda i glasovanjem izabrati 4-5 projekata koje smatraju prioritetnim i žele da se u idućoj godini realiziraju u njihovom kvartu. Nakon toga, svi projekti idu na stručnu tehničku analizu u gradske službe, gdje će biti procijenjeno jesu li zadovoljeni svi imovinsko-pravni te financijski preduvjeti za njihovu provedbu. U slučaju da se ispostavi da je neki projekt, iz pravnih ili bilo kojih drugih objektivnih razloga nemoguće provesti, predstavnici građana će sa stručnim službama Grada pronaći alternativno rješenje koje će u jednakoj mjeri odgovarati na izloženi problem.
‘Izuzetno nam je bitno građane što bolje informirati o projektu i važnosti da se uključe u njega jer to i jest poanta – da se građani aktivno uključe u prioritiziranju projekata u svojoj zajednici. Tu su nam, također, od vrlo velike važnosti i svi djelatnici gradske uprave koji moraju ‘disati’ ovaj projekt i osjećati ga kao svoj projekt, a sve to kako bi mogli što bolje informirati i educirati sve zainteresirane građane’, kaže nam voditeljica projekta Alisa Aliti Vlašić iz DURA-e.
Pazin, Rijeka i Mali Lošinj: Pioniri participativnog budžetiranja povećali iznos za građane
Grad Pazin među prvima je u zemlji krenuo s participativnim budžetiranjem i kroz šest godina provođenja projekta ‘Pazi(n) proračun’ građanima su prepustili odluku oko 3,1 milijun kuna. Brojka od provedenih 147 komunalnih akcija povećat će se nakon što se ispune ovogodišnji prijedlozi. Specifičnost pazinskog modela je dvogodišnji ciklus njegovog provođenja. Jednu godinu o komunalnim radovima odlučuje 6 mjesnih odbora, dok drugu godinu odlučuje preostalih 6 mjesnih odbora. Ove godine na raspolaganju imali su najviše novca do sada – 800.000,00 kuna.
U Rijeci se, pak, participativno budžetiranje provodi kroz tri modela i u proračunu za iduću godinu rezervirano je otprilike 12 milijuna kuna za one projekte koje građani smatraju najbitnija. Planiranih 10 milijuna kuna za ispunjenje programa Malih komunalnih akcija popelo se na 11,9 milijuna kuna zbog velikog broja prihvaćenih zahtjeva. Od 1106 predloženih projekata, realizirat će se između 350 i 400 komunalnih akcija. Za drugi program, Lokalno partnerstvo osigurano je 200 tisuća kuna. Online igra Proračun(ajme) treći je model i zapravo je edukativno sredstvo putem kojeg građani tijekom cijele godine mogu birati i predlagati projekte koje bi htjeli vidjeti u proračunu za iduću godinu.
Susjedna Opatija u idućoj godini je za 15 mjesnih odbora izdvojila 304 tisuće kuna, isto kao i prošlih godina. Gradska uprava prije donošenja svakog važnijeg dokumenta provodi Javno savjetovanje sa zainteresiranim građanima. Tako su ove godine održali 17 savjetovanja za koje su građani putem obrasca poslali 50-ak primjedbi i prijedloga. Trećina ih je prihvaćena.
Najveći otočni grad na Jadranu, Mali Lošinj, još je 2015. godine ušao u projekt „Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun“ u okviru kojeg su građani dvije godine zaredom odlučivali o namjeni 180 tisuća kuna. Grad je samoinicijativno nastavio provoditi ovaj model te su ove godine definirali iznos od 200 tisuća kuna. Kako su nam rekli, građani su pokazali veći interes ove godine te su svoje prijedloge slali putem obrasca ili e-mailom.
„Prije nekoliko godina Grad Mali Lošinj je provodio projekt “Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun”. Glavni razlog našeg ulaska u projekt bila je želja što preciznije i učinkovitije odrediti prioritete zajednice, te razviti osjećaj zajedničkog vlasništva. I nakon što je projekt okončan, nastavili smo vlastitim metodama ispitivanja javnog mnijenja dobiti povratnu informaciju o tome što građani smatraju prioritetima“ rekla je gradonačelnica Ana Kučić.
Istočnije na kontinentu, u gradu Slatini građani drugu godinu zaredom na raspolaganju imaju 450.000,00 kuna. Plan je bio svakom mjesnom odboru dati po 20.000,00 kuna, no nerazumijevanje pojedinih odbora o tome kako ovaj demokratski alat funkcionira ograničio je njegovo potpuno ispunjenje u prvoj godini provođenja, govore nam iz uprave. Ipak, u Gradu vjeruju da je participativno budžetiranje pravi put te su u proračunu za sljedeću godinu pripremili isti iznos kao i prošle godine. Optimistični su po pitanju njegove buduće uspješnosti.
U Lepoglavi građani putem online obrasca mogu dostaviti vlastite sugestije za komunalne akcije manjeg opsega, a kako nam kažu iz uprave većina prijedloga je prihvaćena „upravo zato jer nismo određivali određeni iznos nego smo prijedloge vrednovali kroz programe unutar Proračuna i svrstavali ih u za to planirani dio Proračuna“. Ove godine pristiglo im je 20-ak prijedloga.
Grad Pleternica je također nastavila provoditi projekt uključivanja građana. Građani tamo mogu sami predložiti neku promjenu ili to mogu učiniti preko mjesnih odbora. Gradonačelnica je još prošle godine najavila da bi u skoroj budućnosti iz proračuna mogli izdvajati 1% za ispunjavanje prijedloga građana. Do završetka teksta nismo dobili potvrdu je li se to obećanje ispunilo u proračunu za 2020. godinu. Ono što znamo, to je da je interes građana za odlučivanje o komunalnim akcija veći nego prijašnjih godina.
U Pregradi posebnim projektom „Uzmi pare i napravi nešto za mlade: participativnim proračunom do aktivnog sudjelovanja mladih u lokalnoj zajednici“ žele potaknuti mlade ljude na aktivnije uključivanje u lokalnu zajednicu. Njima je na raspolaganju bilo 20 tisuća kuna financiranih iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Na kraju održanih radionica, mladi su predstavili tri projekta od kojih je naposljetku samo jedan odabran. Kako bi se i iduće godine proveo ovaj projekt gradska uprava čeka zeleno svjetlo iz ministarstva.
Pula, Sisak i Labin: Aplikacijama do transparentnosti
Kako bi građanima približili proračun i omogućili veće razumijevanje istog Grad Labin je razvio aplikaciju Moj gradski proračun koja svakome omogućuje da se „igra“ s određenim segmentima proračuna, smanjujući ili povećavajući njihov iznos. Pri tome je moguće i potpuno ukinuti neku stavku, no ako se neka aktivnost želi ostvariti onda ona mora ići u punom iznosu. Ipak, mijenjanjem nekog od iznosa proračuna nije moguće promijeniti i sveukupan iznos proračuna.
Prije Labina, kao prvi grad u Hrvatskoj, Sisak je još 2016. godine predstavio aplikaciju koja je proračun učinila maksimalno dostupnim svim građanima. Razvijena od iste kompanije kao i ona labinska, sisačka aplikacija Moj gradski proračun vrlo jednostavno i pregledno pokazuje građanima koliko novca treba za pojedini projekt, a jednim klikom mogu poslati i prijedlog Gradu.
Proteklih godina participativno budžetiranje provodilo se i u još nekoliko gradova, no to je bilo većinom unutar nekih projekata. Karlovac je 2015. godine zajedno s Pulom i Malim Lošinjom bio uključen u dvogodišnji projekt „Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun“ kojim se htjelo potaknuti građane na aktivnije sudjelovanje u donošenju gradskog proračuna. Pula također više ne provodi model, ali koristi druge metode kojima podiže svoj nivo transparentnosti. Aplikacijom „Pula na dlanu“ građani se na jednostavan način mogu upoznati s proračunom. Prijedlozi i primjedbe mogu se slati aplikacijom SmartPula, a svake godine na jednom mjestu građani na kućne adrese dobivaju tiskanu brošuru Proračun u malom. (P.B./M.P.D)
