Kad smo obračunali sve podatke koji se tiču proračunskih izdvajanja za obrazovanje, komunalnu infrastrukturu, razvoj gospodarstva, kulturu i druge djelatnosti, Dubrovnik je izbio na čelo tablice s skupnim indeksom 115. Tako, uz ostalo, ima među hrvatskim gradovima najveće proračunsko izdvajanje po glavi stanovnika za kulturu (8474 kune) i najveće proračunske prihode po glavi stanovnika. Među pet je najuspješnijih gradova i po proračunskim izdvajanjima za unapređenje stanovanja i zajednice (6238 kuna po stanovniku), povlačenju novca iz EU fondova, kao i po izdvajanjima na poljima obrazovanja i sporta. S 42615 stanovnika Dubrovnik je i najveći grad unutar ‘Top 10 od Top 10’ popisa.
Definitivno su prvaci među hrvatskim gradovima kada su u pitanju mandatne analize kojima smo na našem portalu rekapitulirali i analizirali proračunska izdvajanja za različite stavke koje izravno utječu na gradsko gospodarstvo i život građana. Nakon što smo podvukli crtu i napravili ‘Top 10 od top 10 analizu’, Grad Dubrovnik najčešće se prema brojčanim pokazateljima pozicionirao među 10 najboljih u našim tablicama.
Kad smo obračunali sve podatke koji se tiču proračunskih izdvajanja za obrazovanje, komunalnu infrastrukturu, razvoj gospodarstva, kulturu i druge djelatnosti, Dubrovnik je izbio na čelo tablice s skupnim indeksom 115. Tako, uz ostalo, ima među hrvatskim gradovima najveće proračunsko izdvajanje po glavi stanovnika za kulturu (8474 kune) i najveće proračunske prihode po glavi stanovnika. Među pet je najuspješnijih gradova i po proračunskim izdvajanjima za unapređenje stanovanja i zajednice (6238 kuna po stanovniku), povlačenju novca iz EU fondova, kao i po izdvajanjima na poljima obrazovanja i sporta. S 42615 stanovnika Dubrovnik je i najveći grad unutar ‘Top 10 od Top 10’ popisa.
Prema podacima konsolidiranih proračuna, sa 13.492 prosječnih prihoda po stanovniku u razdoblju od 2017. do 2019. godine te gotovo 40,5 tisuća ukupnih prihoda po stanovniku Dubrovnik je vodeći grad te u vodećih deset po rastu proračunskih prihoda po stanovniku od 4,1 tisuće kuna u tri godine iza nas.
-U promatranom razdoblju u kojem je, jednim dijelom, uslijed rasta gospodarskih aktivnosti dolazilo do povećanja proračunskih prihoda, ova gradska uprava je kreiranju proračuna i raspodjeli proračunskih sredstava pristupala odgovorno i racionalno, vodeći se prioritetima, a sukladno zacrtanom planu i programima rada. Naime, uz Dubrovnik se u proteklom razdoblju, a prije dolaska ove gradske uprave, vezivala posve nerealna slika proračunskog izobilja. Istovremeno, turistički razvoj suvremenog Dubrovnika nisu pratila potrebna ulaganja u komunalnu i prometnu infrastrukturu, a isticao se i neravnomjeran razvoj različitih područja u administrativnom obuhvatu Grada, posebice u prigradskim naseljima– komentira Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
Dodaje da je ova gradska uprava najveću pažnju posvetila upravo ulaganjima u komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja, cestogradnja, komunalno uređenje, sportska infrastruktura) te u obrazovanje (izgradnja novih vrtića i škola). Razdoblje korona krize i gotovo potpuni izostanak turističkog prometa posebno su se teško odrazili na proračunske prihode, ali, istaći će, pokazali su da znaju biti financijski odgovorni i u najtežim financijskim vremenima za Grad od Domovinskog rata. Upravo snažnim privlačenjem sredstava iz izvanproračunskih izvora nastavljen je investicijski zamah i u razdoblju pandemije, a Grad priliku za realizaciju brojnih razvojnih projekta i u budućnost vidi u sredstvima EU fondova.
Proračun Grada Dubrovnika rastao je proteklih godina, od 2017. kada je iznosio 432 milijuna kuna do 2020. kada je bio planiran na rekordnih 769 milijuna kuna te je uslijed korona krize rebalansom smanjen na 629 milijuna. S 579 milijuna kuna za 2021. na razini je otprilike proračuna iz 2018.
Realizirani su brojni projekti, a vrijedi istaknuti završene projekte poput pročistača za vodu, škole Montovjerna, vrtića „Palčica“ 2, vrtića „Mala kuća“ u Mokošici, igrališta Gospino polje, ceste Most dr. Franjo Tuđman – Pobrežje, stanova za mlade Mokošica. Od značajnijih investicija u proračunu za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. je projektna dokumentacija za Park Gradac i završetak dokumentacije stanova u Solitudu, prometnicu od Mosta dr. Franja Tuđmana do Osojnika, ali i za novu zgradu škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake kao i rekonstrukciju Jugovog bazena…
No, ono što odmah upada u oči je ‘boom’ koji su napravili u povlačenju novca iz EU fondova. U posljednje četiri godine zabilježen je totalan zaokret prema dostupnim sredstvima Europske unije te je u 2020. Grad Dubrovnik uspio premašiti milijardu kuna osiguranih iz EU fondova i drugih nacionalnih izvora.
Dubrovnik je među onima koji su vrlo kasno ‘uhvatili vlak’ kad su u pitanju EU fondovi – do 2017. godine nisu povukli niti kune iz EU, no zato su Mato Franković i njegova gradska uprava odmah nakon preuzimanja Grada u lipnju 2017. osnovali poseban Odjel za EU fondove i ubacili u šestu brzinu, u dvije godine povukli su 200 milijuna kuna, u trećoj još 70 milijuna, pa danas svi zaposleni u Odjelu, kao i oni u Odjelu za upravljanje gradskim projektima, dobivaju plaću upravo iz EU sredstava.
Grad je u tri godini povukao 1,94 posto sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva. Kroz projekt Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik – Aglomeracija Dubrovnik cilj je poboljšanje i modernizaciju postojećeg sustava vodoopskrbe i odvodnje na području grada Dubrovnika. Vrijednost projekta je 881,2 milijuna kuna.
Neki od projekata koji su nam izdvojili jesu velikim dijelom oni vezani za promet, primjerice, projekt CHESTNUT kroz koji se je poticala integracija i veći udio u korištenju održivijih prometnih sredstava poput bicikli, e-vozila i javnog prijevoza. Projekt Solez bio je vezan za nova znanja i pristupe na polju održivog planiranja prometa te osmišljavanju novih rješenja temeljena na ICT pristupu, projekt Alter Eco bavi se problematikom pretjerane uporabe kulturnih i prirodnih resursa koji su dodatno opterećeni i neadekvatnom pratećom infrastrukturom. Stoga je bio zamišljen da e putem ICT tehnologije kroz pilot projekt mjeri opterećenje glavnih žarišnih točaka na području Grada, a potom prikupljaju podaci potrebni kako bi se te točke rasteretile i dobio uvid u preferencije kretanja posjetitelja. Pilot projekt je u skladu sa SMART CITY strategijom i vrijednost mu je 17,2 milijuna kuna. Kroz projekt Herit Data cilj je bio razvoj i instalacija softwarea za praćenje i analizu cestovnog prometa u Gradu. Nadalje, kroz projekt Eco Nautinet cilj je bio poboljšati međunarodnu konkurentnost i inovativnost malih i srednjih poduzeća u nautičkom sektoru. Projekt City Charger Cargo Bike se odnosi na uporabu tricikala, zatim nastavak projekta pomoćnici u nastavi, onda 69,8 milijuna kuna vrijedna rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, pa razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika, projekt LIBERTAS – nabava autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza vrijednosti 22,8 milijuna kuna…
Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika, vrijedan 33,8 milijuna kuna, odnosio se je na obnovu triju lađa spomeničkog kompleksa Lazareti te opremanje preostalih sedam već obnovljenih lađa nabavkom opreme potrebne za izvođenje kulturno-turističkih programa. Od novijih projekata tu je projekt „Grad ZA djecu-poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“. Uvedeno je poslijepodnevno radno vrijeme, kao i rad subotom u vrtićima, uvedeno pružanje usluga u vrtiću na Lopudu i tijekom ljeta; nabava didaktičke i druge opreme, osnaživanje postojećih kapaciteta radne snage (edukacije), nova brojna zapošljavanja, sve u vrijednosti 14 milijuna kuna.
Tu su i energetske obnove dviju škola i dva vrtića- OŠ Lapad, OŠ Ivan Gundulić, OŠ Marin Držić te DV Ciciban i DV Izviđač. Potom i projekt „ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“, niz je i projekata financiranih iz ESF-a s ciljem većeg zapošljavanja najranjivijih skupina na tržištu rada. Kroz projekt EPIC promicalo se je poduzetničko obrazovanje i socijalno poduzetništvo među mladim ljudima.
Za sljedeće financijsko razdoblje do 2027. godine prijavljeno je 36 projekata.
Dubrovnik je, u razdoblju od 2017. do 2019. godine, od svih domaćih gradova izdvojio najviše sredstava za kulturu, kako je pokazala naša analiza na temelju podataka konsolidiranih proračuna. S 8473 kune per capita unutar spomenutog razdoblja te 361 milijun kuna koliko je ukupno uloženo u prve tri mandatne godine Mate Frankovića, Dubrovnik je na čvrstoj prvoj poziciji po izdvajanju za institucije, programe i djelatnike u kulturi.
Samo u projekt Lazareti, zamišljen kao kreativni centar Dubrovnika, uloženo je 33,8 milijuna kuna, kod čega je iz bespovratnih sredstava Europske unije kroz Europski fond za regionalni razvoj osigurano čak 25,9 milijuna kuna. Paralelno se provodi i postupak obnove Orlandovog stupa, u tijeku je monitoring oštećenja koji je također započeo 2019. kako bi se utvrdila postojeća te smanjili rizici od nastanka daljnjih oštećenja. Dubrovnik je te godine slavio baštinu odnosno bila je to godina velikih obljetnica poput 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine UNESCO-a i 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kao i 70. obljetnica „Dubrovačkih ljetnih igara“.
Najvažniji projekt vezan za stanovanje je izgradnja stanova za mlade u Mokošici, kao prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za svoje građane, pod zajedničkim nazivom ”Dubrovačka stanogradnja”. Investicija se realizira u suradnji s Ministarstvom branitelja, s obzirom da će od 108 stanova u četiri zgrade, njih 65 biti dodijeljeno braniteljima – stradalnicima Domovinskog rata s područja Dubrovnika, dok će 43 stana pripasti Gradu, koji će ih prema kriterijima dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina. Namijenjen je mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati skupe stanove koji se nude na dubrovačkom tržištu nekretnina. Grad je za stanove za mlade izdvojio 38 milijuna kuna i dodatnih 10.8 milijuna kuna za sufinanciranje stanova braniteljima.
Program uključuje izgradnju stanova po vlastitom dugoročnom modelu poticane stanogradnje, ali i druge modele poticaja mladim obiteljima koje gradska uprava razvija, a odnose se za izgradnju obiteljskih kuća, odnosno subvencioniranje kupnje stana, dogradnje/nadogradnje obiteljske kuće te kupnje građevinskog zemljišta.
S izdvojenih 9,9 tisuća kuna po stanovniku za obrazovanje u razdoblju od 2017. do 2019. Dubrovnik se smjestio, također, u Top 10 HR gradova. Uz prije spomenutu energetsku obnovu objekata, ističu se 14 milijuna kuna povučenih EU sredstava za rad vrtića, pomažu učenicima kroz niz programa i mjera, kao što su dnevni boravak, nabavka pomoćnog pribora, osiguranjem pomoćnika i asistenata u nastavi, a Iz godine u godinu povećavaju sredstva za stipendije za koje su u 2019. izdvojili nešto preko milijun kuna, a već prošle godine čak dva milijuna kuna. U ovoj školskoj godini dodijelili 84 stipendije, što je značajno povećanje u usporedbi s prethodnom godinom kada je odobreno 57 stipendija.
Dolaskom ove gradske uprave 2017. godine Grad Dubrovnik pokrenuo je planirani ciklus ulaganja u sport te su realizirani brojni projekti. U Gospinom polju izgrađen je novi nogometni teren s umjetnom travom i kontejnerskim sklopom (svlačionice, sanitarni čvorovi, pomoćne prostorije), izvedene su dvije od planirane tri faze, a vrijednost investicije je 3,2 milijuna kuna bez PDV-a. U Novoj Mokošici uređena je judo dvorana, a s 45 posto sredstava Grad je financirao novi hangar u lučici Orsan za nove prostorije jedriličarima…
U poslovnom centru grada u tijeku su radovi na rekonstrukciji zgrade gradskog bazena, gdje će, uz polivalentne prostore biti smješteni prostori vaterpolo i plivačkog kluba Jug, prostori Javne ustanove i udruga odnosno uredski prostori, klupski kafić i trofejna dvorana. Tom rekonstrukcijom Dubrovnik će dobiti i prvi muzej vaterpola koji će objediniti i sve sportske uspjehe njihovog najtrofejnijeg kluba. Uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU, Grad je energetski obnovio i školske sportske dvorane, ulaganja se nastavljaju i dalje, u tijeku je ishođenje potrebne dokumentacije za projekt teniske dvorane u Lapadu, sportske dvorane Orašac i boćarske dvorane Komolac. Nedavno je i predstavljen projekt multifunkcionalne sportske, koncertne i kongresne dvorane – Gospino polje 2025. kapaciteta 5000 gledatelja i gradit će se uz postojeću u Gospinom polju i to kao multifunkcionalna. Osim za organizaciju sportskih događaja, imat će sve uvjete za održavanje raznolikih sadržaja poput koncerata, kongresa i sajmova, a upravo jedan takav multifunkcionalni prostor nedostaje Dubrovniku i njegovim građanima. Vrijednost projekta je 100 milijuna kuna. Tenis Centar Lapad projekt je vrijednosti 24 milijuna kuna…
Grad Dubrovnik povećao je u razdoblju od 2017. do 2019. godine oko tisuću posto prosječan udjel izdvojenih sredstava za zdravstvo iz proračuna, odnosno za oko 600 posto gledaju li se apsolutni brojevi. Iako nije izravno institucionalno nadležan za područje javnog zdravstva i primarne zdravstvene skrbi Grad Dubrovnik je trajno opredijeljen prema osiguranju najbolje moguće zdravstvene usluge za sve svoje građane, o čemu svjedoče i brojne donacije Općoj bolnici Dubrovnik, ali i drugim ustanovama iz područja zdravstvene skrbi poput Zavoda za hitnu medicinu, Doma zdravlja te Crvenog križa, a koje se u mandatu aktualne gradske uprave mjere u milijunima kuna.
Procjenjuje se da ukupna izdvajanja Grada Dubrovnika i povezanih društava i ustanova u proteklom četverogodišnjem mandatu prelaze 15 milijuna kuna. Donacije Općoj bolnici Dubrovnik, ali i drugim ustanovama nisu izostale ni u kriznoj 2020. godini, Grad je za potrebe dubrovačke bolnice osigurao pet respiratora s monitorima za nadzor vitalnih funkcija te drugu opremu za koronarnu jedincu, oftalmološku i ginekološku ambulantu, a zahvaljujući donaciji gradske javne ustanove Rezervat Lokrum nabavljeno je 10 novih uređaja za terapiju visokim protokom kisika, dok je donacijom zaklade Blaga djela nabavljen Sustav za molekularnu dijagnostiku / PCR uređaj s pratećim laboratorijem za testiranje na COVID-19. Vrijednost navedene opreme premašuje 3,2 milijuna kuna.
Grad Dubrovnik s Općom bolnicom surađuje na projektu izgradnje i opremanja senzoričkog parka i rehabilitacijskog bazena. U obnovu bolničkog informatičkog sustava uloženo je 2.1 milijuna kuna, a razvija se i projekt adaptacije šestog kata bolnice za smještaj gostujućih liječnika kao i projekt stanogradnje za zdravstveno osoblje na području Pobrežja. Donacijom 1,3 milijuna kuna JU Rezervat Lokrum te drugih donatora nabavljen je suvremeni digitalni mamograf. Vozila, ali i sredstva donirana su Zavodu za hitnu medicinu i Domu zdravlja, dok je plovilo za potragu i spašavanje na moru nabavljeno za potrebe Gradskog društva Crvenog križa. Grad je omogućio i provedbu projekta „Crveni križ u Gradu“, a koji sugrađanima i posjetiteljima tijekom ljeta pruža potrebnu prvu pomoć na više lokacija po gradu, na kojima se nalaze educirani timovi prve pomoći i spasioci na plažama.(Pero Livajić)
