– Prema nekim istraživanjima, danas 50 posto stanovnika živi u gradovima, a neke procjene kažu ka će do 2030. godine 67 posto ljudi živjeti u gradovima. U Hrvatskoj, prema popisu stanovništva, 60 posto ljudi živi u gradovima te je pred svim gradonačelnicima i upravama velik zadatak da upravljaju tim procesima koji su nezaustavljivi, ali i da učine život u gradovima što kvalitetnijim – rekao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, na otvaranju devete Liderove konferencije Smart cities.
U nastavku konferencije na nizu panela predstavljeni su primjeri dobrih praksi u kvalitetnom upravljanje temeljem održivih strategija, transparentnost, zbrinjavanje otpada i pametna mobilnost utječu na podizanje kvalitete života te čine život u hrvatskim gradovima sigurnijim i boljim. Svoja iskustva i projekte predstavili su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, gradonačelnik Splita Ivica Puljak te gradonačelnik Zaprešića Željko Turkm, gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, gradonačelnica Supetra Ivana Marković, gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, gradonačelnik Labina Valter Glavičić, te gradonačelnik Makarske Zoran Paunović.
Na panelu ‘Inovacijama do održivih gradova‘ gradonačelnici Rijeke, Karlovca, Splita i Zaprešića su predstavili nove projekte te primjere upravljanja gradovima i inovacijama radi poboljšanja kvalitete života njihovih stanovnika.
Kvalitetno upravljanje na temelju održivih strategija, odgovornost, transparentnost, sudjelovanje građana, smanjenje emisije štetnih plinova, energetska učinkovitost, gospodarenje otpadom, pametna mobilnost i digitalizacija gradova ključni su čimbenici za osiguranje održivog napretka, rečeno je na početku rasprave.
Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke predstavio je na početku inovacije koje su uvedene u njegovom gradu u posljednjih godinu dana. Filipović je rekao kako je Rijeka u određenom dijelu pametnih aktivnosti predvodnik u RH. Naveo je projekt Cekom, centar kompetencija za pametne gradove, kao inovativan projekt u koji su uključeni mnogi partneri, točnije njih tridesetak koju su kreirali čak 36 smart city rješenja koja se sada primjenjuju u Rijeci.
Što se tiče izazova s kojima se susreće, Filipović je naveo nedostatak kvalitetne radne snage, prije svega informatičara koji posao radije traže u privatnim tvrtkama zbog boljih uvjeta rada.
– Gradovi ali i lokalna samouprava će se morati suočiti u budućnosti s ovim problemom nedostatka radnika – dodao je gradonačelnik Rijeke.
Zaključio je kako živimo u veoma centraliziranoj sredini te da se to što prije treba promijeniti bez obzira na ‘političke boje‘ jer će to ići u korist građana.
Što se tiče planova, Filipović je rekao kako za 21 javni objekt planiraju solarne panele i solarne elektrane. Dodao je da stižu i novi autobusi, a čeka se i tranša električnih autobusa.
Damir Mandić gradonačelnik Karlovca je naglasio kako su oni u trendu novih pametnih rješenja a kao najveći pomak naveo je transparentnost.
– Otvorili smo sustav za građane koji putem interneta mogu vidjeti sve što se događa i na što se troši u gradu – rekao je Mandić.
Mandić je rekao da su u Karlovcu digitalizirali sve natječaje te da papira više nema, a što se tiče praktičnih rješenja, kaže kako su se pozabavili prometom i pametnim parkiralištima. N kraju je dodao kako će se u budućnosti javljati problem skupoće, jer zelena i pametna rješenja nisu jeftina.
Ivica Puljak, gradonačelnik Splita naveo je kako su uveli digitalne potpise za sve dokumente u gradskoj upravi u samo sedam dana, čime su razbili mit koji vlada u javnim upravama da za digitalizaciju treba puno vremena. Puljak je naveo i portal Gis koji je početak i polazna točka da grad u budućnosti postane u potpunosti digitaliziran. Što se tiče aktivnosti koje planiraju, Puljak je naveo 14 javnih zgrada na kojima će se postaviti solarni paneli. Dodao je kako uskoro stiže i 100 novih autobusa čime će flota u Splitu postati najmlađa flota u EU.
Posebno je pohvalio novi ‘Ticketing sustav‘ plaćanja karata, putem kojega se mogu pratiti u live verziji svi busevi po gradskim cestama, a najavio je i projekt ugradnje polupodzemnih kontejnera koji će biti opremljeni senzorima i pametnim bravama. Na kraju je rekao kako je u planu i kontakt centar, svojevrsni help desk u gradskoj upravi kroz koju će prolazit svaki upit građana.
– To ćemo integrirati sa smart City aplikacijom kroz koju će građani moći plaćati sve gradske račune, a služit će i kao alat za komunikaciju između grada i građana. U konačnici, želimo da ta aplikacija postane svojevrsni digitalni novčanik – rekao je Puljak.
Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik i Udruga gradova istaknuo je kako svaka sredina ima drugačije specifičnosti te da je uvođenje pametnih rješenja proces koji traje. Kao i kolega iz Karlovca, Turk je naveo transparentnost gradskih financija koje su kroz aplikaciju dostupne građanima kao iznimno važan korak prema pametnim rješenjima u gradu. Naveo je i mobilnu aplikaciju pomoću koje se odvija komunikacija između grada i građana koja je vezana uz komunal u infrastrukturu.
– Zaprešić će uskoro predstaviti novi ustav odvoza otpada s čipiranim kantama i podzemnim spremnicima za sve veće stambene objekte. Također, solari su na svim našim školama i vrtićima – naveo je Turk.
Na kraju panela Filipović je izdvojio i velike investicije koje se trenutno događaju na lučkoj, željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi.
– Gradimo ti nova čvora u što će se uložiti 70 milijuna eura. Grad je prodajom tih zemljišta zaradio 11 milijuna eura a to će biti potrošeno na parking i promet jer je to veliki problem u Rijeci. U tom segmentu, taj novac će se uložiti u dvije velike garaže – rekao je.
Naveo je i projekt vodne konglomeracije gdje su angažirane i svjetske kompanije te projekt Energane za razvoj IT rješenja.
Mandić je za kraj istaknuo digitalizaciju koja ubrzava sve procese te je dodao kako bez EU sredstava gotovo ništa od ovoga ne bi bilo moguće.
Puljak je pak kao najveći problem naveo bespravnu gradnju, ali je rekao kao je to više problem države nego gradova jer se na lokalnoj razini ne može puno toga napraviti.
– Možemo samo zapomagati jer nemamo instrumente da bi rješavali takve probleme – zaključio je Puljak i rekao kako traže ingerenciju da oni rješavaju probleme bespravne gradnje jer ipak bolje znaju kakvo je stanje na terenu.
Također, naveo je kako je trenutno jako puno projekta otvoreno ali da nedostaje izvođača tih radova.
Neven Bosilj naveo je iskustva u projektima digitalne i zelene tranzicije. Grad je, između ostalog, ugradio i senzore za buku i za kvalitetnu zraka, a iznimno su ponosni i na polupodzemne spremnike za otpad koji imaju dispečere koji ‘javljaju‘ komunalnim poduzećima kada su spremnici puni ili polupuni.
Varaždin se može pohvaliti i s 25 kamera u centru grada te nadzorom javnih i poljoprivrednih površina kako bi spriječili odlaganje otpada u okoliš i to sve sukladno pravilima GDPR-a. Gradonačelnik je predstavio niz drugih projekata, a trenutno im je fokus, kaže, investiranje u javnu rasvjetu te sustav pametnog parkinga.
Svoja je iskustva iznijela i gradonačenica Supetra, Ivana Marković, koja je posebnu pažnju u svojoj prezentaciji posvetila prometu. S obzirom da već i ptice na grani znaju kolike su gužve tijekom ljetnih sezona na trajektnim linijama prema otocima, Grad Supetar je čekanju odlučio stati na kraj. Uz dugoročni cilj proširenja rute Split-Supetar, gradska je uprava kroz Operativni plan razvoja izradila aplikaciju e-Promet kojom stanovnici i posjetitelji mogu brzo i jednostavno dobiti uvid u dinamiku prometa trajektne linije i trenutno stanje na prometnicama grada Supetra i to kroz osam kamera.
Niti jedan od ovih projekata pak ne bi bio moguć bez suradnje s privatnim sektorom, a kako to izgleda objasnili su Branimir Šteko iz tvrtke Končar – Digital i Filip Tončić iz tvrtke InfoDom.
Končar već dugi niz godina surađuje na projektima digitalizacije i energetske učinkovitosti, a kako je potvrdio Šteko, tvrtka ima stručnjake kojima može konkurirati na svjetskoj razini. Jedan od projekata koji se posebno istaknuo je SenzoriKA koji je nastao u suradnji Grada Karlovca i Končara. Projekt povezuje segmente pametnih kontejnera, očitanje kvalitete zraka i buke, očitanje vodomjera, očitanje i upravljanje podstanicama, pametnim parkingom te pametnim muzejom.
‒ Sve se prati kroz gradski središnji sustav Končar MARS, kojim zahvaljujući digitalnim tehnologijama pružamo bolju i kvalitetniju uslugu, ali i znatne uštede i veću učinkovitost u pružanju javnih gradskih usluga građanima grada Karlovca ‒ objasnio je Šteko.
S novom je godinom, osim eura i Schengena, na snagu stupila i Uredba o uredskom poslovanju koja je definirala digitalizaciju pa su sada svi dužni komunicirati digitalnim putem, ne samo s državom nego i s korisnicima, odnosno građanima.
Činjenica je to koju je iznio Tončić, izvršni direktor za javne financije tvrtke koja ima za cilj integrirati poslovne sustave jer, kako kaže, smisao uredskog poslovanja je upravljanje podacima, a upravo podaci moraju biti dostupni svima koji ih trebaju. Tončić je potvrdio i da bit digitalizacije nije da se prepiše sve što je bilo analogno nego da se optimizira cijeli proces.
– Sve ovo stvara preduvjete za bolje poslovanje grada, a to je ono što Infodom živi već 20 godina – poručio je Tončić okupljenima na Smart cities konferenciji.
– Čuli smo puno puta danas da se govori o transparentnom upravljanju financijama što je jedna pozitivna smjernica koja se dogodila proteklih godina, tako da se nadamo da će nova uredba dovesti do toga da se smanji silna papirologija koja se svakodnevno nalazi na stolovima djelatnika – rekao je Tončić koji je pritom predstavio i SPIN sustav za upravljanje financijskim tokovima te eRedar, alat za digitalni nadzor.
Erlić: Očekujemo nikad jači i nikad veći ciklus investiranja u gradove
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, sudjelovao je na devetoj Liderovoj Smart cities konferenciji gdje je pred punom kongresnom dvoranom Zagrebačkog velesajma održao kratko predavanje o urbanom razvoju i EU fondovima.
Ministar je velik naglasak stavio na javnu dostupnost podataka, ističući pritom da su podaci ‘nafta 21. stoljeća‘ te je svakako poručio da je vrlo važna i uključenost građana u gradske probleme, čak važnija od tehnologije, a važna je i integracija kojom gradovi žele postići svoju misiju pametnih gradova.
Osvrćući se na mehanizam ‘Integrirana teritorijalna ulaganja‘, Erlić je poručio da je program integriran kroz osam hrvatskih gradova što je stvorilo dobru bazu za razvijanje pametnih gradova. ‒ Sada idemo korak dalje s novim sredstvima – poručio je ministar opisujući Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. kao najveći projekt do sada.
‒ Očekujemo nikad jači i nikad veći ciklus investiranja u gradove ‒ rekao je Erlić dodavši i da će se program provesti kroz 22 hrvatska grada iz različitih regija.
Kroz ITP će se ulagati u zelenu infrastrukturu, obnovljive izvore energije, kulturnu baštinu, ali i brojne druge hrvatske atribute s krajnjim ciljem ostvarivanja što većeg broja pametnih gradova u Hrvatskoj.
Naglašavajući da program osigurava ‘nikad veća sredstva za razvoj gradova‘, Erlić je poručio da je ideja Vlade ujednačen urbani razvoj kroz cijelu Hrvatsku, a ne samo pojedine dijelove Hrvatske.
‒ Poanta je da se razvija Hrvatska u svim svojim sredinama, zato se ide kroz 22 dana, da svi dijelovi Hrvatske budu obuhvaćeni ‒ objasnio je ministar koji je pritom dodao da nema države u EU koja će više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima, s obzirom da Hrvatska planira za razvoj 22 grada uložiti 650 milijuna eura.
