Tijekom ovih šest godina, otkako u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos provodimo Izbor za najbolji grad, Poreč se svrstao među ukupno najuspješnije gradove budući da je sad već treći put odnio pobjedu u najprestižnijoj kategoriji, odnosno, proglašen je najboljim za život u konkurenciji gradova srednje veličine, a ujedno dospio i u finale „gospodarstva“ i „obrazovanja“. Štoviše, osim „kvalitete života“, svih je ovih godina Poreč završavao u finalu „obrazovanja“, pet puta konkurirao je za najboljeg u gospodarstvu, dvaput se izborio za mjesto među najboljima u „Smart“ te jednom u „Eco city“ kategoriji.
Ove godine plasman među najbolje u kategoriji „kvaliteta života“ zavrijedio je po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu (34,95 posto), broju odgojitelja u vrtićima (4,81 djeteta po odgojitelju), prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (6820,1 kuna), po prosječnom broju zaposlenih na svakih tisuću stanovnika (429,8) i prosječnom vitalnom indeksu (95,87 posto).
Kategorija „kvaliteta života“ smatra se najprestižnijom kategorijom zato što na neki način objedinjuje sve ostale, ali i zato što su inpute za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali sami građani putem istraživanja koje već godinama provodi agencija Ipsos i u kojem ispitanici odgovaraju na pitanje o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem dobivenih odgovora, uspoređivani su pokazatelji gradova po čak 30 različitih indikatora te se dobio poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
„Ovo je nagrada svih Porečanki i Porečana i veliko priznanje Poreču. Neka nam bude motiv da se i dalje trudimo da grad ide naprijed i bude uzor ostalima. Ja ću i dalje davati 100 posto, truditi se da napravimo što više i zahvaljujem svima na pomoći“ – rekao je gradonačelnik Loris Peršurić na dodjeli i dodao: „Fokus naših interesa ostaje čovjek – naše Porečanke i Porečani i njihove potrebe – od najmlađih do najstarijih. Na tome ćemo nastaviti raditi, a ovakva priznanja nas obvezuju da nastavimo raditi još bolje i više“.
Što se tiče gospodarske kategorije, Poreč je među pet najboljih dospio zahvaljujući nekim parametrima koji se preklapaju s onima za „kvalitetu života“, a pored njih razlozi su još i prosječan dohodak po stanovniku (37539,9 kuna), pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima (111,61 posto) te po broju obrtnika na svakih tisuću stanovnika (61,84).
U izračunima temeljem kojih su birani najbolji gradovi u području gospodarstva 14 je pokazatelja grupiranih u grupne indekse, a pored već navedenih spomenimo i stopu prireza te efikasnost gradske uprave kao i ulaganja samih gradova u poticanje gospodarstva kroz subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Ovdje napomenimo kako je, kao jedini u Istri, Poreč uvršten na listu top 10 hrvatskih gradova s najvećom neto dobiti poduzetnika u 2022. godini.
Treća kategorija unutar koje je Poreč ove godine dospio u finale jest kategorija „Demografija, obrazovanje, socijalna politika i mladi“, a čemu su „kumovali“ parametri poput već spomenutih izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu (34,95 posto) te broja odgojitelja u vrtićima (4,81 dijete po odgojitelju), relevantni i za kvalitetu života. Potom, odlučivali su i iznos stipendija i školarina po stanovniku (52,16 kuna), broj učitelja u školama (8,52 učenika po učitelju), iznos porodiljne naknade po novorođenom (1550,74 kune) kao i broj visokoobrazovanih stanovnika (svaka 4,64 osoba je visokoobrazovana).
Gotovo da nema područja na kojem Poreč ne ostvaruje napredak zahvaljujući, stalnoj brizi o svim generacijama građana te kontinuiranom osluškivanju njihovih potreba. Od djece, programa za mlade, staranja o radnim mjestima i sve boljih uvjeta za razvoj poduzetništva, zdravstvene i socijalne skrbi te projekata namijenjenih umirovljenicima.
Poreč je među gradovima koji bilježe pojačane potrebe za povećanjem vrtićkih mjesta te je u tijeku obnova jednog, a u planu izgradnja još tri nova dječja vrtića. Ove je godine otvoren i Klub za mlade, a učeničke i studentske stipendije jedne su od najviših u državi. Grad Poreč svake godine stipendira stotinjak učenika i studenata, za što se izdvaja oko 150.000,00 eura. Visina stipendija varira od 80,00 do 160,00 eura za učenike, odnosno, od 103,00 do 213,00 eura za studente mjesečno, a stipendije se dodjeljuju po socijalnom programu, deficitarnim zanimanjima te uspjehu i ostvarenim bodovima.
Kako bi osigurao jednake uvjete i mogućnosti za obrazovanje, bez obzira na njihov socijalni status Grad Poreč učenicima slabijeg imovinskog stanja osigurava naknade za prijevoz učenika (prijevoz se sufinancira svim srednjoškolcima koji se školuju izvan Poreča), naknade za prehranu u osnovnim školama i besplatan produženi boravak, pokriva troškove udžbenika za učenike srednje škole, te radnih bilježnica i ostalih radnih materijala učenicima osnovnih škola, dok se svim učenicima Posebnog odjela osigurava sav potreban obrazovni materijal. Ukupno se za potrebe učenika slabijeg imovinskog stanja iz gradskog proračuna na godišnjoj razini izdvaja oko 100 tisuća eura.
U ovom iznimno socijalno osjetljivom gradu, trenutno se radi i na projektu proširenja Doma za starije i nemoćne kao i na osiguravanju nadstandarda po socijalnim mjerama pri čemu valja istaknuti kako Poreč već ima jedan od najjačih socijalnih programa u Hrvatskoj koji, između ostalog, podrazumijeva i svakomjesečne naknade umirovljenicima s niskim primanjima i dopunsko zdravstveno osiguranje.
Ove je godine donesena i nova odluka o socijalnoj skrbi te će se dodjeljivati veće naknade i pomoć obiteljima s više djece, a uvode se i potpore prekvalifikacije u deficitarna zanimanja. Naime, nakon što je ustanovljeno kako obitelji s petero i više djece imaju velike troškove za školovanje djece ili njihovo uključivanje u predškolske ustanove te da su zbog toga u riziku od siromaštva, Grad Poreč donio je novu Odluku vezanu uz prava na naknadu za plaćanje troškova boravka djeteta u dječjim jaslicama i vrtićima, naknadu za plaćanje troškova prehrane organizirane u osnovnoj školi, naknadu za plaćanje troškova produženog boravka učenika u osnovnim školama te naknadu za plaćanje troškova prijevoza za učenike srednjih škola. Također temeljem nove Odluke povećane su naknade za plaćanje troškova boravka djece i mladih u programima namijenjenim djeci i mladima, koji se izvode na području Grada Poreča tijekom ljetnih i zimskih praznika odnosno priznavat će se u punom iznosu tih troškova. Dosadašnjom odlukom bilo je određeno da takvo pravo mogu ostvariti isključivo djeca iz obitelji koje ispunjavaju socijalni uvjet, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područnim uredom Poreč ustanovljeno je da postoje djeca iz drugih obitelji koje su u riziku, a koje ne ispunjavaju socijalni uvjet propisan Odlukom, a nerijetko je njima takav oblik pomoći jednako, ako ne i više potreban, te su i oni uvršteni u ostvarivanje ovog prava. Novom Odlukom omogućava se i priznavanje prava na veće iznose naknade za najamninu za najam stanova u privatnom vlasništvu te time olakšavanje podmirenja troškova podstanarstva građanima u socijalnoj potrebi. Također, proširuje se i kategorija korisnika koji ostvaruju pravo na ovu naknadu koju su dosad mogli ostvariti samo korisnici zajamčene minimalne naknade. Tako da ostvarivanje prava na pomoć može ostvariti veći broj ljudi, naravno, uvijek i isključivo oni koji udovoljavaju uvjetu prihoda iz Odluke o socijalnoj skrbi. Pored navedenog, novost su i prava na naknadu za financiranje troškova edukacije radi prekvalifikacije iz teže u lakše zapošljiva zanimanja te se, uvođenjem novog nastandarda, građanima u socijalnoj potrebi nudi mogućnost edukacije ili prekvalifikacije za deficitarna zanimanja na području Grada Poreča. Time se korisnicima olakšava zapošljavanje, a lokalna zajednica dobiva prijeko potrebne deficitarne kadrove. Na koncu, do sada su se jednokratne naknade odobravale jednom godišnje, a novom Odlukom jednokratna naknada može se priznati u više navrata tijekom jedne kalendarske godine, ali se definira i maksimalan iznos ukupno priznatih jednokratnih naknada.
U ovom se gradu ozbiljno ulaže u komunalnu infrastrukturu, uređenje i opremanje svih mjesnih odbora u dogovoru i prema iskazanim potrebama mještana. Jedan od glavnih ovogodišnjih projekata nastavak je gradnje porečke međuzaobilaznice za koju su upravo u tijeku radovi u poslovnoj zoni Facinka i koja bi trebala dodatno rasteretiti i učiniti sigurnijima prometne pravce postojeće zaobilaznice i prometnice prema poslovnoj zoni. Uz gradnju međuzaobilaznice gradi se i prateća infrastruktura. U tijeku su i radovi na gradnji kanalizacijske mreže u naseljima Rošini, Stranići i Molindrio. Trenutna pokrivenost kanalizacijskom mrežom na području Grada Poreča i pripadajućih naselja je viša od 92%, a kako bi se došlo do 100% pokrivenosti, Odvodnja Poreč planira nastaviti s ulaganjima i u preostalih nekoliko naselja.
Velik trud porečka energična gradska uprava ulaže i u razvoj poduzetništva gdje ja ostvaren značajan rast broja poduzetnika i obrtnika u odnosu na broj stanovnika, a Poreč je k tome jedan od rijetkih gradova bez prireza. U njemu danas ima 1.512 poduzetnika, dok ih je primjerice 2017. godine bilo 1.260. Nadalje, svaki šesti radnik iz Istre radi u Poreču, a broj zaposlenih u godinu dana porastao je za oko 10 posto. Poreč je drugi grad u Hrvatskoj po broju otvorenih tvrtki – 10,52 na 1.000 stanovnika, a prosječna plaća kod poduzetnika porasla je za 18 posto. Uz turizam i trgovinu, u Poreču su zastupljene i prerađivačka industrija i građevinarstvo. Inače, Grad Poreč je prošle godine za poduzetnike izdvojio oko 30 posto više sredstava nego godinu ranije. Čak je 20 poduzetnika/obrtnika početnika ostvarilo pravo na potporu, sedam više nego prošle godine što je porast veći od 50 % u odnosu na godinu ranije. Nakon potpora poduzetnicima početnicima koji prvi put otvaraju obrt ili trgovačko društvo, najviše sredstava dodijeljeno je za nabavku dugotrajne materijalne imovine, a potom za digitalizaciju poslovanja te potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje. Kao i prošlih godina, 20 % veću potporu ostvarile su žene poduzetnice, a od 68 ukupno dodijeljenih potpora, 40 ih je dodijeljeno obrtima/trgovačkim društvima kojima su žene 100 % vlasnice, odnosno, 60 % potpora ostvarile su žene poduzetnice. Mladim se poduzetnicima početnicima dodijeljeni iznos potpore u sklopu mjere 1. uvećavao za 10 %. Novost u odnosu na prošlogodišnji Program je čak 50 % veći iznos potpore u sklopu mjere 3 za zapošljavanje/samozapošljavanje osoba s invaliditetom, osoba starijih od 50 godina prijavljenih na HZZ Poreč te osoba koje su u evidenciji HZZ Poreč dulje od šest mjeseci.
Među ovogodišnjim kapitalnim projektima važno mjesto zauzimaju ulaganja u kulturnu baštinu te je, uz obnovu povijesne zgrade u kojoj je smješten dječji vrtić Radost 2, ovih dana krenula i obnova pročelja palače Sinčić i pratećih sadržaja, sjedišta Zavičajnog muzeja Poreštine, a riječ je o spomeniku nulte kategorije. U fazi projektiranja je i obnova Trga Marafor, najstarijeg antičkog trga u starogradskoj jezgri, uskoro kreće obnova spomenika kulture Romaničke kuće, a već godinama Grad građanima sufinancira obnovu zgrada u starogradskoj jezgri.
Na listi gradskih prioriteta već su godinama debelo podcrtane i zelene politike; naime u Porečkoj upravi imaju ambiciju do 2050. godine postati klimatski neutralan grad, a nedavnim članstvom u mreži CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa ubrzat će energetsku tranziciju koja je s fosilnih na obnovljiva goriva moguća, ali predstavlja iznimno složen proces i zahtijeva pomno planiranje kao i uključivanje čitavog niza konstruktivnih rješenja u svoju provedbu. Aktualna gradska uprava spremno je zakoračila u izazove te vrste te već godina provodi projekte usmjerena ka održivom urbanom razvoju grada; od velikih ulaganja u cestovnu i biciklističku infrastrukturu, pilot projekta javnog gradskog prijevoza električnim mini busom, prekogranične suradnje na razvoju multimodalnih rješenja u prijevozu putnika do prvog parkleta, odnosno, gradskog dnevnog boravka, u Hrvatskoj. Neizostavno je u ovom kontekstu spomenuti i „Sunčani ured“ ove godine otvoren u Poreču kao prvi tog tipa u državi. Riječ je o mjestu na kojem građani, uz prethodnu najavu, mogu rezervirati termin te potpuno besplatno dobiti savjetodavnu podršku vezano uz mogućnost korištenja energije sunca kroz vlastitu sunčanu elektranu. Spomenimo kako je Grad solarne elektrane postavio na već devet objekata javne namjene.
Grad Poreč predano nastoji doprinijeti i usvajanju zdravih navika kod svojih građana kao i omogućiti infrastrukturu za kvalitetno provođenje slobodnog vremena te se trenutno, pored već postojećih, uređuju još četiri teretane na otvorenom, a koje se nalaze u blizini polivalentnih i dječjih igrališta. Što se tiče dječjih igrališta, Poreč je uvjerljivi hrvatski rekorder budući da ih ima četiri puta više od ostatka države, odnosno, na porečkom području nalazi ih se 130. Općenito možemo reći da je Poreč, uz sve što smo mu već „prišili“, svakako i grad sporta jer, osim igrališta, tu je i šest javnih sportskih dvorana, atletska staza, nogometni stadion i novi nogometni kampus, rukometni, košarkaški i brojni teniski tereni, razvijena infrastruktura za brojne sportaše i rekreativce uz samu obalu te još mnogi projekti namijenjeni potpori općeg zdravlja stanovništva. Inače, Poreč je i prvi grad u Hrvatskoj koji je otvorio teretanu za osobe s invaliditetom, izgrađenu bespovratnim EU sredstvima što predstavlja dodatni iskorak u senzibiliziranju javnosti kao i uključivanje osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti grada. Sve to smjestilo je Poreč, uz sve ostale visoke plasmane, i među top deset hrvatskih gradova po izdvajanjima za sport.
Svi već ostvareni planovi nisu, međutim, uljuljkali aktualnu gradsku vlast već se ona stalno trudi pomicati granice. Tako je na natječaje već prijavljeno devet novih projekata koji pokrivaju različite sfere javnog života. Donekle otežavajuća okolnost ta je što se Poreč nalazi u najvišem, VIII. razredu razvijenosti zbog čega često ne može prijaviti na sve otvorene natječaje, ali to ih ne obeshrabruje da redovito pripremaju i prijavljuju nove vrijedne projekte. Ovog puta riječ je o uređenju biciklističke staze Kukci-Nova Vas kako bi se kretanje učinilo sigurnijima za pješake i bicikliste, ali i sve ostale sudionike u prometu, a k tome bi se pridonijelo zdravom i održivom životnom stilu. Potom je tu projekt opremanja Dvorane „Veli Jože“ te bi se izvršila zamjena rasvjetnih tijela i postigle velike uštede, nabavila nova oprema i rekviziti, sjedalice za gledatelje, a što bi poboljšalo uvjete treniranja, igranja i gledanja sportskih utakmica.
U kontekstu projekta iz domene pametnih gradova, nabavili bi se senzori za mjerenje kakvoće zraka te postavili pametni pješački prijelazi. Realizacija bi omogućila kvalitetniji prometni sustav i veću sigurnost te podigla kvalitetu života građana uvođenjem inovativnog rješenja za informativno praćenje kvalitete vanjskog zraka i drugih okolišnih parametara. Četvrti od devet prijavljenih projekata je poboljšanje materijalnih uvjeta u DV „Radost“ i to nabavkom novih igrala, zamjenom dotrajale podloge za igranje i zamjenom ograde objekta. Zatim je prijavljen projekt „PUNa torba zajedništva“ namijenjen osiguranju plaća za asistente u nastavi za koji su nedavno odobrena sredstva. Slijedi projekt „Interreg SUMMA 2021.-2027. kojim je planiran daljnji razvoj mreže javnog prijevoza, a nabavio bi se novi autobus koji bi prometovao u dijelu grada na kojem trenutno nije uspostavljen oblik javnog prijevoza. Sedmi projekt je „BOOST 365 – Romanička kuća – Interreg 2021.-2027.“ koji bi trebao pridonositi jačanju turističke ponude grada i boljoj međunarodnoj povezanosti među partnerima, a ključna aktivnost bila bi razvoj interpretacijskog centra u Romaničkoj kući. Još jedan vrlo važan projekt je Pilot projekt sufinanciranja troškova stanovanja mladim obiteljima i mladima kao važna demografska mjera, a po odobrenju bespovratnih sredstava Grad će provesti javni poziv. I na koncu, deveti je sanacija ulice Mate Vlašića, uz nastavak projekta javne rasvjete i označavanje pješačkih prijelaza.
Popis što već ostvarenih što tek planiranih projekata, mjera i ambicija nabrojanih u ovom tekstu tek je dio onoga zbog čega je Grad Poreč zaslužio pobijediti, potpuno opravdano, u najprestižnijoj kategoriji našeg Izbora. (V.H.)
