Prosječni ukupni prihodi gradova lani su porasli za 14,2 posto u odnosu na 2021. godinu. U odnosu na županije i općine u gradovima i najviše rastu prihodi po stanovniku, a lani je taj rast iznosio 12,7 posto. Ipak, najviše rastu i prosječni rashodi po stanovniku. Među gradovima s prihodima po stanovniku većima od 10.000 kn, u 2022. čak 19 od 22 nalazi se uz more (2021. bilo ih je 14 od 16). Otprilike dvije trećine gradova ostvaruju prihode po stanovniku niže od prosjeka gradova (7.440 kn) u 2022. Lani je 78 gradova imalo proračunski suficit.
U razdoblju 2014. – 2022. ukupni prosječni prihodi i rashodi svih lokalnih jedinica rasli su iz godine u godinu, osim tijekom 2015. i 2020. godine. Sve je veći udio gradova i općina s višim, a sve manji onih s nižim prihodima po stanovniku. Izuzevši općine koje su u čitavome tom razdoblju u prosjeku imale uglavnom uravnotežene proračune i županije koje su u prosjeku imale stalni trend rasta suficita, gradovi su se izvukli iz turbulentnih deficita i 2022. sve su vrste lokalnih jedinica u prosjeku bile u suficitu, zaključak je analize Instituta za javne financije, odnosno autora autora Mihaele Bronić, Katarine Ott, Simone Prijaković i Branka Stanića.
Analiza obuhvaća prihode i rashode, bez primitaka i izdataka. Prihodi i rashodi odnose se na poslovanje te prodaju i nabavu nefinancijske imovine (npr. zemljišta, građevinskih objekata, koncesija, prijevoznih sredstava itd.), a primitci i izdatci na financijsku imovinu, uzimanje, davanje i otplate zajmova.
Osnovna kretanja ostvarenja proračuna svih lokalnih jedinica 2014. – 2022. (u mil. kn)
Prosječni ukupni prihodi svih vrsta lokalnih jedinica zadnjih se godina neprestano povećavaju, pa su tako, primjerice, 2022. u odnosu na 2021. u županijama porasli 12,6 %, gradovima 14,2 %, općinama 11,7 % . I prosječni prihodi po stanovniku neprestano se povećavaju. Pritom su iz godine u godinu najviši u gradovima, slijede ih općine, dok su u županijama znatno niži. Primjerice, 2022. u odnosu na 2021. u županijama su porasli 11,8 %, gradovima 12,7 %, općinama 10,8 %.
Rashodi (prosječni ukupni i po stanovniku) iz godine u godinu također se povećavaju, osim 2022. u općinama. Prosječni rashodi po stanovniku iz godine u godinu najviši su u gradovima, slijede ih općine, dok su u županijama znatno niži.
Razina prosječnih prihoda po stanovniku nije se bitno promijenila. U županijama već godinama iznose manje od 2.000 kn, no u gradovima i općinama prosječno su bitno viši. Zadnjih se nekoliko godina ipak smanjuje udio općina i gradova s prihodima manjim od 6.000 kn, a raste udio onih s prihodima višim od toga iznosa.
Proračuni općina u prosjeku su najuravnoteženiji, dok je situacija s gradovima i županijama bitno drukčija. Županije su od deficita 2019. prešle u stalno rastući suficit, dok su gradovi jedini krizu 2020. prošli s deficitom, da bi u 2022. ostvarili suficit.
U razdoblju 2019. – 2021. Grad Zagreb ostvarivao je velike deficite, a u 2022. veliki suficit, što je znatno utjecalo na prosječan suficit/deficit gradova.
Među općinama s prihodima po stanovniku većima od 10.000 kn, u 2022. čak 57 od njih 63 smješteno je uz more (2021. bile su 42 od 45).
Među općinama s prihodima po stanovniku manjim od 3.000 kn, u 2022. od njih devet samo se jedna nalazi uz more (Pojezerje), a 2021. bile su 4 od 30 (Dugi Rat, Karojba, Dicmo i Škabrnja).
Među gradovima s prihodima po stanovniku većima od 10.000 kn, u 2022. čak 19 od 22 nalazi se uz more (2021. bilo ih je 14 od 16).
No pri tumačenju financijskoga stanja općina i gradova treba biti oprezan jer mnogi znaju u pojedinoj godini imati visok udio državnih i/ili pomoći EU-a u ukupnim prihodima poslovanja. Isto tako općine i gradovi s najvećim prihodima po stanovniku koji se ne nalaze uz more često imaju znatno veći udio pomoći od onih uz more. Svakako treba imati na umu da veći udio državnih i/ili pomoći EU-a nužno ne znači i slabiji fiskalni kapacitet lokalne jedinice jer neke od njih, što je pohvalno, iskorištavaju više sredstava EU-a od drugih, pa bi za detaljniju analizu trebalo proučiti i različite vrste pomoći.
Razlike između najbogatijih i najsiromašnijih općina stvarno su velike. Općina Medulin ostvarila je najveće ukupne prihode i u 2021. (82,4 mil. kn) i u 2022. (98,2 mil. kn), a iznos iz 2022. jednak je zbroju ukupnih prihoda 26 najsiromašnijih općina. Ukupni prihodi devet najbogatijih općina u 2022. (622 mil. kn) jednaki su zbroju ukupnih prihoda jedne četvrtine, odnosno 107 općina. Najveće prihode po stanovniku (više od 20.000 kn) 2021. imale su općine Perušić i Bale-Valle, no 2022. nijedna nije dostigla te brojeve, a najviši iznos ostvarila je općina Karlobag (više od 19.000 kn).
Dok je 2021. čak 30 općina imalo prihode po stanovniku niže od 3.000 kn, 2022. bilo ih je samo osam. U objema su godinama najniže prihode imale općine Đurmanec i Orehovica (2021. čak manje od 2.500 kn).
Otprilike dvije trećine gradova i općina ostvaruju prihode po stanovniku niže od prosjeka općina (5.949 kn) i gradova (6.603 kn) u 2021. te općina (6.594 kn) i gradova (7.440 kn) u 2022.
Ukupni prihodi Grada Zagreba (9,1 mlrd. kn) 2022. bili su jednaki zbroju ukupnih prihoda čak 119 gradova s najnižim ukupnim prihodima, odnosno činili su više od dvije trećine ukupnih prihoda svih 128 gradova u 2022. Slični su omjeri bili i 2021., samo s nižim iznosom (8 mlrd. kn)
S ukupnim prihodima manjim od 20 mil. kn 2021. bilo je deset gradova, a 2022. samo četiri (Vrlika, Čabar, Klanjec i Stari Grad).
Na drugoj se strani nalaze bogate općine – pet općina u 2021. i 11 u 2022. ima ukupne prihode veće od 50 mil. kn. U 2022. ističu se Medulin (98,2 mil. kn), Podstrana (78,7 mil. kn), Viškovo (74,9 mil. kn), Kostrena (69,4 mil. kn) i Matulji (66,8 mil. kn).
Godine 2022. 39 općina i 12 gradova imalo je prihode po stanovniku više od onih u Gradu Zagrebu (11.832 kn). Slično je bilo i 2021. (36 općina i 11 gradova).
Lokalne jedinice posebice se razlikuju po broju stanovnika. U 2022. čak je 57 općina imalo manje od tisuću stanovnika (najmanje – Civljane 173, Kijevo 271 i Lanišće 273), dok je pet općina (Viškovo, Nedelišće, Podstrana, Matulji i Brdovec) imalo više od deset tisuća stanovnika (Viškovo čak više od 16 tisuća). S druge je strane više od polovine gradova (71) imalo manje od 10 tisuća stanovnika (Komiža, Vrlika, Hrvatska Kostajnica i Vis čak manje od dvije tisuće).
Više od dvije trećine lokalnih jedinica 2022. ostvarilo je suficit (16 županija, 78 gradova i 295 općina). Najviše suficite (u mil. kn) ostvarili su vodeći gradovi Zagreb (1.132,4), Rijeka (146,2) i Split (101,9), Istarska županija (58,5) te Općina Medulin (23,1). Po visini deficita (u mil. kn) ističu se Grad Varaždin (47,3), Osječko-baranjska županija (36,6) te Općina Privlaka (u Zadarskoj županiji) (9,3). Kada je riječ o suficitu po stanovniku 2022., među gradovima apsolutno vodi Hrvatska Kostajnica (11.730 kn), a slijede Komiža (6.151 kn) i Novalja (5.857 kn). Među općinama vode Brtonigla Verteneglio (8.635 kn), Fažana-Fasana (5.958 kn) i Gola (5.645 kn). Najveće deficite po stanovniku imali su gradovi Vis (4.865 kn) i Orahovica (4.210 kn) te općine Privlaka (u Zadarskoj županiji) (4.354 kn) i Zadvarje (4.198 kn). Kao što je naprijed istaknuto, županije imaju vrlo uravnotežene proračune, pa se nijedna ne ističe ni po suficitu ni po deficitu po stanovniku
Iznosi se i nekoliko elemenata koji su utjecali na proračune prethodnih godina.
Prvo, kako se navodi, pandemija i potresi u Zagrebu i na Banovini 2020. izazvali su nezapamćene pritiske na javne financije uslijed kojih su na svim
razinama vlasti, pa tako i na lokalnim, 2020. bili znatno povećani deficiti. Ukupni je deficit lokalnih jedinica i njihovih izvanproračunskih korisnika, prema nacionalnoj metodologiji računskoga plana, u 2020. iznosio 3,2 mlrd. kn, no bio je to kratkotrajan šok jer je već u 2022. ostvaren suficit od 2,8 mlrd. kn
Drugo, zbog različitih nadležnosti za prikupljanje prihoda i pružanje javnih dobara i usluga, ne mogu se uspoređivati iznosi prihoda, rashoda, suficita/deficita svih lokalnih jedinica, već samo općina s općinama, gradova s gradovima i županija sa županijama.
Treće, brojne lokalne jedinice ne prikupljaju prihode i ne stvaraju rashode samo putem proračuna već i preko svojih proračunskih korisnika (vrtića, škola, muzeja, bolnica itd.), izvanproračunskih korisnika (npr., županijske uprave za ceste) te preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači.
Stoga sâm proračun ne mora pokazivati cjelovito i stvarno financijsko stanje lokalne jedinice. Drugim riječima, za detaljniju analizu financijskoga stanja lokalnih jedinica neophodna je i analiza financijskoga stanja njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači.
Četvrto, visoki prihodi ne moraju značiti i dobro poslovanje ili održivo upravljanje javnim financijama jer znatan dio prihoda može dolaziti od raznih vrsta pomoći. Zbog toga je, osim same visine, nužno analizirati i strukturu prihoda pojedine lokalne jedinice. Jedino se tako mogu dobiti odgovori na brojna ključna pitanja. Koliki su, primjerice, prihodi od pomoći i koliki je njihov udio u ukupnim prihodima? Tko financira te pomoći (država i/ili EU)? Jesu li te pomoći jednokratne ili se iz godine u godinu ponavljaju? Služe li financiranju tekućega poslovanja ili kapitalnih projekata? Osim toga, kada je riječ o prihodima po stanovniku, valja gledati koliki je ukupni broj stanovnika jer često općine s najmanjim brojem stanovnika, zbog velikih iznosa pomoći, imaju i najveće prihode po stanovniku. Jednako tako ni povremeno visoki rashodi ne moraju značiti loše poslovanje ili neodrživo upravljanje javnim financijama jer lokalne jedinice mogu, pa i moraju, ulagati u nove projekte (npr., gradnju ili održavanje škola, vrtića, lokalnih cesta, odlagališta otpada i sl.).
Peto, visoki proračunski deficit lokalne jedinice (ukupni ili po stanovniku) ne odražava nužno i lošu financijsku sliku. Za kvalitetnu ocjenu stanja lokalne jedinice neophodno je detaljnije istražiti ključne proračunske dokumente i utvrditi uzrok i način financiranja deficita. Deficit, primjerice, može nastati i zato što se lokalna jedinica zadužila kako bi financirala kvalitetan kapitalni projekt koji će u budućnosti pozitivno utjecati na lokalni razvoj i povećanje lokalnih
prihoda.
Pregled prihoda, rashoda i suficita/deficita svih lokalnih jedinica može se vidjeti u Excel tablici. (L.K.)
