Pula je već niz godina jedan od najpoželjnijih gradova za život, ne samo u Hrvatskoj već i šire. Pula je, kao i cijela Istarska županija u demografskom plusu već duži niz godina. Kad to usporedimo s ostatkom Hrvatske, gdje je u mnogim krajevima prisutan trend iseljavanja, jasno je kako su pozitivni trendovi u Puli i Istri dobrim dijelom posljedica sustavnog i promišljenog rada te svih onih mjera i aktivnosti koje provodimo kako bi našim sugrađanima omogućili što veći standard i bolju kvalitetu života.
Grad Pula je, pokazuju sve naše analize proračuna, među gradovima s najvećim izdvajanjima za gospodarstvo što je potvrđeno i u velikom izboru za Najbolji grad u kojemu su 2019. godine osvojili titulu najboljeg grada za gospodarstvo. U top pet su po prosječnim prihodima stanovnika, a prošle godine našli su se i u finalu izbora za nagradu Smart city. Prepoznati su kao jedan od digitalno najnaprednijih gradova što ne čudi budući su još prije deset godina prvi uveli elektroničko poslovanje u svakodnevni rad uprave, smanjili papirologiju, ubrzali rješavanje predmeta te građanima omogućili uštedu vremena i novca. Više o ostvarenim rezultatima kroz posljednje četiri godine rekao nam je gradonačelnik Pule u odlasku, Boris Miletić.
Gospodine Miletiću, završio je vaš četvrti mandat na čelu Grada Pule. Jeste li zadovoljni rezultatima odnosno jeste li ostvarili sve što ste kao gradonačelnik planirali i svojim građanima obećavali?
Dakako da sam zadovoljan. Htio sam napraviti nešto za svoj grad i imao sam jasnu viziju što Puli treba. Pula se kroz ovaj period puno promijenila i razvila. Pula danas ima najmoderniju bolnicu u zemlji, nove vrtiće, modernu školu, Sveučilište s kampusom, izgrađen je gradski bazen, stadion, više sportskih dvorana, plinska mreža, kanalizacija, nove ceste dio rive i drugo. Više godina zaredom proglašavani smo najboljim gradom za život i poslovanje u Hrvatskoj. Moj tim i ja uhvatili smo se u koštac i inzistirali na realizaciji projekata kojima se nitko nije htio baviti. Tu prvenstveno mislim na problem kanalizacije i ostale infrastrukturne projekte bez kojih se Pula ne bi mogla razvijati i bez kojih ne bi bila moderan mediteranski grad kakav je danas.
Što biste istaknuli kao najvažniju i najveću stvar koju ste napravili za svoj grad u ove četiri godine? Po čemu je grad Pula danas bolje mjesto za život nego prije četiri godine i gdje je napravljen najveći iskorak?
Iskorak je napravljen u svim sferama razvoja grada počevši od podzemne infrastrukture do prometnica, uređenje trgova, infrastrukture za djecu i mlade do zaštite okoliša. Prvo bih svakako istaknuo novu bolnicu na koju su Pula i Istra čekale godinama. Tu je zatim izgradnja gradskog bazena, investicije vrijedne 57 milijuna kuna. To je nešto što su naši građani dugo čekali, a posebno mladi sportaši i rekreativci. Izgrađena su i 2 nova multifunkcionalna igrališta na Pragrandeu i Vidikovcu i više dječjih igrališta. U cijelosti je uređen Dječji kreativni centar kojim je osiguran najviši standard boravka i kreativnog izražavanja naših najmlađih. Uredili smo Trg kralja Tomislava, zatim De Villeov uspon, Prolaz sv. Teodora, Uspon Marijana Rotara… Proširili smo obilaznicu, izgradili 7 kružnih tokova, uređen je ulaz u grad, izgrađen je sustava odvodnje gornjeg dijela šijanskog sliva, pušten je u rad Županijski centar za gospodarenje otpadom i drugo da ne nabrajam sve. Bitno je ovdje naglasiti i da smo modernizirali javni gradski prijevoz s 20 novih suvremeno opremljenih i ekološki prihvatljivih autobusa, a i prije njihove nabave putem „No-regret“ projekta nabavljeno još 12 novih visokokvalitetnih diesel autobusa. Isto tako, u rad je puštena punionica na stlačeni prirodni plin. Samo navedeni projekti, vrijedni su oko 60 milijuna kuna.
Kolika je ukupna vrijednost projekata realiziranih na području grada Pule u ovome mandatu?
Zahvaljujući strateškom i pametnom planiranju, koje se u konačnici reflektira na kvalitetu života stanovnika Pule, u proteklih četiri godine na pulskom području Grad Pula, trgovačka društava i partneri pokrenuli su projekte čija ukupna vrijednost premašuje 900 milijuna kuna. No, moram kazati da bi toga bilo i više da nam na lokalnoj razini oko mnogih stvari nisu vezane ruke. Sustav je tako postavljen da i za najmanji projekt moramo čekati suglasnost ili pečat iz Zagreba. Zato toliko inzistiramo na decentralizaciji. Sto posto sam siguran da bi otišli još tri koraka dalje i bili još jači da sami možemo rješavati neke stvari.
Koliko ste u financiranju projekata uspjeli povući EU sredstava i koji su najvažniji EU projekti?
Grad Pula lider je u povlačenju EU sredstava. U posljednjih 10 godina u sustavu Grada ugovoreno je bespovratnih gotovo 350 milijuna kuna iz EU fondova. Riječ je o kapitalnim investicijama u najvećem istarskom gradu kojima se pruža podrška poduzetnicima kroz novi Coworking prostor. Ovaj strateški projekt iz područja poduzetništva, vrijedan 25,3 milijuna kuna provodi se u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom i bit će realiziran u sklopu ITU mehanizma. Zahvaljujući Coworkingu grad Pula, ali i cjelokupno urbano područje, doživjet će značajan iskorak u razvoju i modernizaciji poduzetničke infrastrukture. Nastavljamo s brownfield investicijama i ulažemo u revitalizaciju naše kulturne baštine. Izdvojio bih tu aktualno uređenje mletačke utvrde Kaštel i njezino povezivanje s pulskim podzemnim tunelima Zerostrasse. Pripremamo se za izgradnju objekata Mehanike – polivalentnog centra za koji će se iskoristiti gotovo 35 milijuna kuna nepovratnih sredstava EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Isto tako moramo podsjetiti da je u izdvojenom razdoblju pušten u rad ŽCGO Kaštijun vrijedan više od 260 milijuna kuna i sufinanciran bespovratnim sredstvima od 77 posto ukupne vrijednosti, zahvaljujući kojemu smo danas uz Primorsko-goransku županiju, jedini koji otpad obrađujemo, dok ga drugi samo prikupljaju i odlažu.
Koliko je tijekom posljednje četiri godine uloženo u razvoj i poticanje gospodarstva?
Ulaganje u razvoj poduzetništva i cjelokupnog gospodarstva jedan je od temeljnih fokusa Grada Pule, što je evidentno i iz brojnih analiza. Kad govorimo u bespovratnim sredstvima u sklopu programa „Potpore Pula 2020“, dodijeljeno je svih 2,5 milijuna kuna, od kojih je više od milijun kuna dodijeljeno 71 poduzetniku za potporu novoosnovanim tvrtkama te gotovo 700 tisuća kuna za 36 poduzetnika iz IT sektora. U proteklih osam godina su tako dodijeljene 872 potpore u ukupnom iznosu od 9,54 milijuna kuna. Grad Pula je od samog početka pandemije plasirao set mjera pomoći poduzetnicima. Gospodarstvenike se oslobodilo poreza na korištenje javnih površina, plaćanja komunalne naknade, omogućeno je obročno plaćanje komunalnog doprinosa bez kamata, obustavilo se i oslobodilo od plaćanja spomeničke rente, obveznicima poreza na potrošnju koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost omogućena je odgoda roka dospijeća plaćanja itd. Svjesni posljedica ove krize za prvih 6 mjeseci 2021. godine zakup poslovnih prostora smanjili smo za 50%, odnosno 30% vezujući to uz godine poslovanja pojedinog zakupca na području grada Pule, odnosno zakupnina je smanjena na 1 kunu za poduzetnike kojima je Odlukama Stožera produljena mjera zabrane rada.
Kakva je situacija na demografskom planu i što je najvažnije što ste na tom terenu napravili u ove četiri godine?
Pula je već niz godina jedan od najpoželjnijih gradova za život, ne samo u Hrvatskoj već i šire. Pula je, kao i cijela Istarska županija u demografskom plusu već duži niz godina. Kad to usporedimo s ostatkom Hrvatske, gdje je u mnogim krajevima prisutan trend iseljavanja, jasno je kako su pozitivni trendovi u Puli i Istri dobrim dijelom posljedica sustavnog i promišljenog rada te svih onih mjera i aktivnosti koje provodimo kako bi našim sugrađanima omogućili što veći standard i bolju kvalitetu života. Pula je danas, uz Zagreb, grad s najviše poduzetnika u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, a više puta je proglašavan i gospodarski najuspješnijim gradom u Hrvatskoj.
Što biste, po vlastitoj listi prioriteta, budućem gradonačelniku označili kao osobito važno kad je u pitanju daljnji razvoj grada?
Premda svi priželjkujemo kraj pandemije, virus je još tu i pandemija nije gotova. Stoga, smatram da je potrebno staviti sve resurse na raspolaganje gospodarstvu i građanima da se izvuku iz ove krize i da turistička sezona prođe što bolje. Potom je fokus na jačanju gospodarstva te, naravno, komunalnim pitanjima, prometu, parkingu, uređenju grada te jačanju društvenog standarda, s naglaskom na brigu za najstarije sugrađane te uređenje i izgradnju škola i vrtića. (Vedrana Humski)
