Kada je riječ o najboljim gradovima u ekonomskoj kategoriji, apsolutni rekorder svih naših izbora u proteklih sedam godina je Sveta Nedelja koja je čak pet puta bila najbolji srednji grad. Od velikih gradova, tri je puta trijumfirao Samobor, a od ovogodišnjih finalista u kategoriji malih gradova zasad je najbolji bio Hvar s pobjedama 2020. i 2022. Tko će ove godine osvojiti titulu najboljeg grada za gospodarstvo saznat ćemo 5. prosinca u Šibeniku
Kada je riječ o najboljim gradovima u ekonomskoj kategoriji, apsolutni rekorder je Sveta Nedelja koja je čak pet puta (u šest godina održavanja izbora) bila najbolji srednji grad. Od velikih gradova, tri je puta trijumfirao Samobor. Od ovogodišnjih finalista u kategoriji malih gradova zasad je najbolji bio Hvar s pobjedama 2020. i 2022. Iako se i Krk može pohvaliti dvjema pobjedama, on se ovaj put nije plasirao među finaliste. Unatoč prijašnjim pobjedama, konkurencije ovim gradovima neće biti nimalo lake. Među malim gradovima tu su još Cres, Novalja, Novi Vinodolski i Rab, dok se u kategoriji srednjih gradova Svetoj Nedelji svi konkurenti dolaze s istarskog poluotoka – to su Opatija, Poreč, Rovinj i Umag. Za titulu najboljeg velikog grada u ovoj se kategoriji se uz Samobor natječu i Dubrovnik, Krapina, Pula i Varaždin.
U izboru najboljih gradova za ekonomsku kategoriju gradovi su rangirani prema 14 pokazatelja. U obzir su uzeti prosječni dohodak i prosječni izvorni prihod po stanovniku, prosječni broj nezaposlenih, pokrivenost proračunskih prihoda i rashoda, ali i to koliko je zaposlenih na tisuću stanovnika i koliko je od toga obrtnika. Provjerili smo i zaduženost gradova, a kolika je stopa siromaštva po dohodovnoj metodi. Jedan od pokazatelja su i subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Podaci su prikupljeni iz baza Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Fine. Prije rangiranja, sve su varijable standardizirane. Oni gradovi koji na kraju imaju indeks veći od 100 spadaju u iznadprosječne, a oni s indeksom manjim od 100 u ispodprosječne.
MALI GRADOVI
Cres
Iako je tri puta odnio pobjedu u drugoj kategoriji, Cres se tek drugu godinu za redom svrstao među finaliste kategorije u kojoj biramo najbolje gospodarstvo. Prosječan prihod prema stanovniku je 6246 eura što ga svrstava u top tri mala grada, dok su prosječni izvorni prihodi po stanovniku 1155 eura. Stopa siromaštva u tom otočnom središtu iznosi 11 posto, a od svakih tisuću stanovnika 17 je nezaposlenih. Pozitivno je i to što u tom gradu posluje 61 obrtnik na tisuću stanovnika što ga svrstava u najboljih deset od ukupno 69 malih gradova.
Hvar
Rekorder po broju obrtnika, s njih čak 118 na tisuću stanovnika, je grad Hvar koji je u ovoj kategoriji već pobijedio 2020. i 2022. godine. Izvorni prihodi po stanovniku tamo iznose 1204 eura, a pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka je 119 posto. Ako se gleda udio prihoda u ukupnim prihodima i primicima, onda se Hvar nalazi u top deset malih gradova jer taj pokazatelj iznosi 52 posto. S druge strane, stopa siromaštva u najvećem gradu najsunčanijeg hrvatskog otoka iznosi 12 posto.
Novalja
Od svih malih gradova u Hrvatskoj, Novalja ima najveće prosječne izvorne prihode po stanovniku – 1558 eura. Prosječna stopa poreza na dohodak iznos 25 posto, dok je prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome u gradskoj upravi 119.332 eura. Od ukupnih rashoda i izdataka, izdvajanje za bruto plaće čini 11 posto. Novalja na svakih tisuću stanovnika ima 88 obrtnika što ju svrstava među najbolja tri mala grada prema ovom pokazatelju.
Novi Vinodolski
Novi Vinodolski može se pohvaliti time što uopće nije zadužen, što je dobar adut u natjecanju za najbolji grad u kategoriji gospodarstva. Porezni prihodi tamo čine 54 posto svih prihoda i primitaka, dok prosječni izvorni prihodi po svakom stanovniku iznose 1004 eura. Kada se sve zbroji, pokrivenost ukupnih prihoda i rashoda je 115 posto. Osim toga, prosječni dohodak po stanovniku u Novom Vinodolskom je 5665 eura.
Rab
Grad koji je lani osvojio titulu najboljeg malog grada po gospodarstvu i kvaliteti života, ove godine u finale natjecanja dolazi dobrim pokazateljima. Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 5465 eura, pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka je 114 posto, a prema po prosječnoj godišnjoj bruto plaći po zaposlenom u gradskoj upravi je rekorder među malim gradovima s 22.199 eura. Udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima iznosi 55 posto. Od svakih tisuću stanovnika Raba, 81 je obrtnik što ovaj grad svrstava među top pet.
SREDNJI GRADOVI
Opatija
Najbolji srednji grad iz kategorije gospodarstva iz 2022. godine nada se ponavljanju tog uspjeha. Opatija u promatranom razdoblju ima rekordne izvorne prihode po stanovniku od 1423 eura, dok stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi iznosi samo 12 posto. Na svakih tisuću stanovnika ima 405 zaposlenih, a od toga su 44 obrtnika. Opatija se može pohvaliti da je efikasnost njezine gradske uprave među deset najboljih u kategoriji srednjih gradova kojih u Hrvatskoj ima ukupno 35. Prosjek ukupnih prihoda po zaposlenome u Gradu je 74.103 eura.
Poreč
Prošlogodišnji pobjednik u ovoj kategoriji, koji je kroz godine osvojio i još dvije nagrade u drugim kategorijama, ima najviše obrtnika od svih srednjih gradova – 66 na tisuću stanovnika. To je čak za pet obrtnika više u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Među tri najbolja je i po tome što na tisuću stanovnika maju 447 zaposlenih. Grad Poreč je među onim uspješnima koji nisu zaduženi, a subvencije čine 2,27 posto njegova proračuna. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku u tom gradu na zapadnoj obali Istre iznose 1009 eura.
Rovinj
Rovinj redovito sudjeluje u finalu izbora hrvatskih gradova u kategoriji gospodarstva, no pobjedu je do sada odnio u drugoj kategoriji – za kvalitetu života 2020. i 2021. godine. Ipak, aduti za ovogodišnju pobjedu su to što grad nije zadužen, a u top tri srednja grada nalazi se prema čak pet pokazatelja. Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 6593 eura, a prosječni izvorni prihodi iznose 1072 eura po stanovniku. Pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka je 116 posto. Prosječna bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi je 23.173 eura. Na tisuću stanovnika je aktivan 61 obrtnik.
Sveta Nedelja
Nakon što je pet puta, od ukupno šest godina koliko Jutarnji list i Gradonačelnik.hr biraju najbolje gradove, pobijedio u ovoj kategoriji, ovaj grad priželjkuje još jedan uspjeh. Sveta Nedelja ima najveći prosječni dohodak po stanovniku među srednjim gradovima – 7254 eura. Više od polovice stanovnika je zaposleno (501 na tisuću stanovnika), a pokrivenost rashoda i izdataka je 118 posto. Po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima također je rekorder sa 70 posto. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 23 posto.
Umag
Iako do sada nije pobjeđivao u ovoj kategoriji, Umagu je to dva puta pošlo za rukom u drugima. U finale ovogodišnjeg izbora najboljeg srednjeg grada po gospodarstvu dolazi s prosječnim dohotkom od 6031 eurom po stanovniku i 1068 eura prosječnih izvornih prihoda. Ukupni rashodi i izdaci su pokriveni 108 posto, a na tisuću stanovnika samo je 12 nezaposlenih o čemu je Umag u top tri srednja grada. Isto tako, među tri je grada s najviše obrtnika – 53 na tisuću stanovnika.
VELIKI GRADOVI
Dubrovnik
Dubrovnik je jedini ovogodišnji finalist u kategoriji velikih gradova koji u samoj završnici nije bio i lani, ali zbog dobrih pokazatelja opravdano je u njoj zamijenio Koprivnicu. Upravo je u tom gradu zabilježena najmanja stopa siromaštva po dohodovnoj metodi – osam posto. Prosječna izvorna primanja iznose 967 eura po stanovniku. Prosječno je na tisuću stanovnika zaposleno njih 419, a od toga su 44 obrtnika po čemu je ovaj grad s juga Dalmacije među tri najbolja velika grada. Za bruto plaće se izdvaja 29 posto ukupnih rashoda i izdataka.
Krapina
Iako do sada nije proglašena najboljim velikim gradom, Krapina se čak pet puta našla u finalu izbora u kategoriji gospodarstva. Sjedište Krapinsko-zagorske županije je prema efikasnosti gradske uprave u top tri grada jer je prosjek njegovih ukupnih prihoda po zaposlenome 50.479 eura. Prosječna godišnja bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi je 15.332 eura. Stopa siromaštva u tom gradu iznosi 13 posto, dok je zaposleno 429 osoba na tisuću stanovnika. Pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka je 104 posto.
Pula
Najveći grad u Istarskoj županiji 2019. je bio proglašen najboljim u ovoj kategoriji, a i drugih je godina bio redoviti finalist. Ove se godine Pula našla u završnici izbora, među ostalim, zbog toga što nije zadužena, a stopa siromaštva iznosi samo 11 posto. Udio poreznih prihoda u ukupnim je 44 posto, dok na subvencije iz gradskog proračuna odlazi 3,48 posto sredstava što ju svrstava među top tri velika grada. Osim toga, Pula na tisuću stanovnika ima 38 obrtnika po čemu je također pri samom vrhu ljestvice velikih gradova.
Samobor
Nakon što je prošle godine Varaždin prekinuo njegov niz pobjeda u ekonomskoj kategoriji, Samobor se nada kako će ove godine ponovno slaviti. Ovaj grad je rekorder po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima s 56 posto te po prosječnoj stopi poreza na dohodak u kategoriji velikih gradova (22,5 posto). Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 7270 eura pa je Samobor i po tome u top tri. Na svakih tisuću stanovnika 17 je nezaposlenih, a udio subvencija u proračunu iznosi 3,36 posto.
Varaždin
Varaždin je jedan od najuspješnijih velikih gradova u dosadašnjim izborima najboljih gradova koji organiziraju Jutarnji list i Gradonačelnik.hr. U ovoj kategoriji pobijedio je 2018. i 2023., dok je gradom s najvećom kvalitetom života bio proglašen 2021. i 2022. Varaždin se ovog puta nada pobjedi zbog rekordnih broja zaposlenih (691 na tisuću stanovnika), a najveća je i prosječna godišnja bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi (32.230 eura). Prosječni dohodak po stanovniku je 6799 eura, a stopa siromaštva 10 posto. Za bruto plaće se izdvaja četvrtina ukupnih rashoda i izdataka. (Karla Zupičić/Jutarnji list)
