Otkako provodimo Izbor za najbolji grad, Rovinj je svake godine bio među pet najboljih u dvije glavne kategorije; „Kvaliteti života“ i „Gospodarstvu“, a u samom se vrhu, uz iznimku 2017. godine, našao i u kategoriji „Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi“. Dvije godine zaredom, 2019. i 2020. odnosio je titulu najboljeg u kvaliteti života. Očekivano, i ovog je puta dospio u trostruko finale..
Grad Rovinj jedan je od šampiona po broju nominacija u svim dosadašnjim Izborima za najbolji grad. Ove godine ulazak među pet najboljih u kategoriju najboljeg grada za život zaslužio je jer je prvi po iznosu stipendija i školarina po stanovniku u kategoriji srednjih gradova (119,69 kuna po stanovniku) te po bruto plaći po zaposlenom (161094,34 kuna po zaposlenom). Drugi je po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (7110,7 kuna) i četvrti po broju odgojitelja u vrtićima (5,35 djece po odgojitelju). Također, u top 10 je po izdvajanjima za usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice u proračunu (26,18% proračuna).
Upravo ovih dana Rovinj je, kao prvi u Hrvatskoj, usvojio i Strategiju razvoja zelene infrastrukture, a riječ je o iznimno važnom dokumentu značajnom zbog pitanja ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Štoviše, ulaganjem u zelene infrastrukture smanjuju se brojni rizici od negativnih prirodnih pojava, čuva se bioraznolikost te općenito, poboljšavaju okolišni uvjeti koji imaju neposredan utjecaj na zdravlje i dobrobit ljudi, stvaranje novih radnih mjesta, drugim riječima, na kvalitetu života. Grad Rovinj u skoroj budućnosti planira obnoviti obnovu 11 postojećih te izgradnju 15 novih javnih parkova od kojih 12 u Rovinju, dva u Rovinjskom selu i jedan na Kokuletovici. Uz to je predviđena i realizacija tri tematska parka u Rovinju , dva u Rovinjskom selu kao i uređenje devet novih dječjih igrališta.
Na nedavno održanoj Svečanoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Marko Paliaga osvrnuo se na mnogobrojne okončane kapitalne investicije koje su obilježile razdoblje od zadnjih godinu dana.
„Fokusirali smo se na projekte koji možda nisu toliko popularni u javnosti, ali koji zato predstavljaju dugoročno ulaganje u održivost, bolju i sigurniju budućnost i višu kvalitetu života. Fokusirali smo se na projekte kojima garantiramo ekološki, gospodarski, tehnološki, društveni i kulturni razvoj, na način da zadovoljimo i potrebe budućih generacija. I u konačnici, fokusirali smo se na projekte koji su od javnog interesa, kojima osiguravamo napredak svih sektora u našoj nadležnosti i kojima štitimo i čuvamo blagodati našega prostora“, pojasnio je.
Šestu godinu zaredom Rovinj je među finalistima i u kategoriji gospodarstvo, a ove godine status jednog od pet najboljih zaslužio je jer je, osim ranije spomenutog iznosa bruto plaće po zaposlenom i prosječnim izvornim prihodima, drugi po broju obrtnika na svakih 1000 stanovnika u kategoriji srednjih gradova (58,45 obrtnika na 1000 stanovnika). Nadalje, u top 10 je (6 mjesto) po prosječnom broju zaposlenih na svakih 1000 stanovnika (378,21) te u top 3 (3 mjesto) po pokrivenosti ukupnih rashoda i izdatak, ukupnim prihodima i primicima (106,53 % pokrivenost).
Ovdje bismo podsjetili i na to kako je rovinjska poduzetnička zona Gripole-Spine’ zaživjela gradnjom novih hala i objekata, nakon što je raspisan Javni natječaj za osnivanje prava građenja te davanja u zakup nekretnina u vlasništvu grada na tom području, a čime su se osim za razvoj poduzetništva položili i temelji za otvaranje novih radnih mjesta. Naime, svako poduzeće koje je potpisalo ugovor za pravo građenja u spomenutoj zoni obvezalo se i osigurati zaposlenje određenog broja djelatnika.
Osim toga, Grad Rovinj u suradnji s Istarskom kreditnom bankom Umag d.d. i Privrednom bankom Zagreb d.d. subvencionira kamatnu stopu u visini 2 postotna poena za ulaganje u poduzetničku zonu, a u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom (IDA) provodi program kreditiranja „Poduzetnik Istarska županija“.
U samom hrvatskom vrhu Rovinj je i u kategoriji „Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi“, a plasirao se zahvaljujući, osim spomenutih stipendija i školarina te omjera odgojitelja i djece u vrtićima, i po udjelu visoko obrazovanih stanovnika izraženom kroz podatak da je svaka četvrta osoba na području ovog grada visokoobrazovana.
U ovom kontekstu napominjemo kako je u srpnju ove godine Grad Rovinj ishodovao građevinsku dozvolu za projekt izgradnje Centra za mlade na mjestu nekadašnje Školjke, a u gradskoj upravi nadaju se i kako će uspješno proteći i postupak javne nabave kako bi se što prije krenulo s radovima. Kako je tim povodom komentirao gradonačelnik Paliaga, priča o uređenju Centra za mlade potaknuta je idejom da se u Rovinju osigura prostor namijenjen pripadnicima mlađih generacija po uzoru na druge europske gradove te se u čitav proces aktivno priključio i Savjet mladih. (V.H.)
