Ulaganja u obrazovanje posljednjih su godina prerasla u jedan od ključnih razvojnih prioriteta Hrvatske, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Država je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti pokrenula investicijski ciklus vrijedan gotovo tri milijarde eura, usmjeren na modernizaciju školskog sustava, povećanje kapaciteta i stvaranje uvjeta za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu, a nedavna naša analiza proračunskih izdvajanja prema podacima Ministarstva financija pokazuje da su hrvatski gradovi u prošloj godini za obrazovanje ukupno izdvojili više od 2,3 milijarde eura. Među deset gradova s najvećim ulaganjima nalazi se i Samobor, koji je za obrazovanje lani izdvojio 43.418.232 eura, a istodobno se nalazi i među vodećima prema izdvajanjima po stanovniku, s 1.126,69 eura „per capita“…
Takvi rezultati nisu jednokratni investicijski zamah. U Samoboru je obrazovanje posljednjih godina postalo jedan od temelja razvojne politike, povezano s demografskim rastom, kvalitetom života i dugoročnim planiranjem grada koji kontinuirano raste i privlači nove stanovnike, pa je prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, Samobor između 2021. i 2024. godine povećao broj stanovnika za 1.101 osobu, s 37.435 na 38.536 stanovnika, čime se svrstao među hrvatske gradove s najvećim nominalnim porastom stanovništva. Istodobno, ima status jednog od najpoželjnijih velikih gradova za život, vezano uz temu naročito poželjan mladim obiteljima, što potvrđuju i rezultati izbora za Najbolji grad koje naš portal Gradonačelnik.hr provodi u suradnji s Jutarnjim listom. Samobor se u posljednjih sedam godina redovito nalazi među finalistima, s ukupno 16 finala i pet osvojenih titula, među kojima se posebno izdvajaju četiri naslova najboljeg velikog grada za gospodarstvo, ali i priznanje za najveći napredak u kvaliteti života.
Pozitivni demografski trendovi i rast broja djece zahtijevaju i snažna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, pa je Samobor danas na tom polju usred jednog od najvećih investicijskih ciklusa u svojoj povijesti. U tijeku su ili u završnim fazama projekti vrijedni više desetaka milijuna eura koji uključuju izgradnju novih škola i sportskih dvorana, rekonstrukcije postojećih objekata, proširenje kapaciteta i stvaranje uvjeta za jednosmjensku nastavu školaraca. Najvidljiviji među njima svakako je projekt nove osnovne škole na području nekadašnje vojarne Taborec, odnosno nove zgrade OŠ Bogumila Tonija, koji čekaju desetljećima. Projekt o kojem su generacije govorile više od pola stoljeća danas je u završnoj fazi radova.
– Pred nama je još završno opremanje kako bi škola ove jeseni otvorila svoja vrata učenicima – poručila je prije neki dan Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora. Ukupna vrijednost projekta škole i sportske dvorane iznosi 12,3 milijuna eura, pri čemu je Grad Samobor u proračunu osigurao 2,5 milijuna eura, dok je čak 9,8 milijuna eura osigurano iz EU fondova. Nekada zapušteni vojni objekt pretvara se u modernu školsku zgradu ukupne površine oko 3.250 četvornih metara, s kapacitetom za 20 razrednih odjela i preko 400 učenica i učenika.
Nova škola donosi potpuno drukčiji standard obrazovne infrastrukture, u prizemlju će biti smješteni kuhinja, blagovaonica i višenamjenski prostor, dok će katovi sadržavati učionice, administrativne prostore, zbornice i stručne službe, a cijela zgrada energetski se obnavlja i oprema suvremenim sustavima grijanja, dizalicama topline i solarnim panelima, zahvaljujući kojima će sama proizvoditi dio potrebne energije i dugoročno smanjivati troškove održavanja…
Uz školsku zgradu završava i nova sportska dvorana površine veće od 900 četvornih metara, povezana zatvorenim hodnikom sa školom. Dvorana će učenicima omogućiti kvalitetne uvjete za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, sportske treninge i rekreaciju, a istodobno otvoriti novi prostor za izvannastavne aktivnosti, sportske klubove i društveni život grada.
– Kao gradonačelnici posebno mi je važno što smo realizirali projekt o kojem su generacije Samoboraca sanjale više od 50 godina. Naš grad u rujnu dobiva moderan prostor za obrazovanje, sport i svakodnevni život novih generacija – istaknula je Petra Škrobot, naglašavajući kako su ulaganja u djecu, obrazovanje i kvalitetu života temelj razvoja Samobora.
No, Taborec nije i jedino veliko gradilište kada je u pitanju lokalni obrazovni sustav. U Bregani su pri samom završetku radovi na dogradnji Osnovne škole Milana Langa i izgradnji nove sportske dvorane, investiciji koju i ondje čekaju više od tri desetljeća. Projektom se dograđuje 500 i više četvornih metara novog školskog prostora s četiri moderne učionice, komunikacijskim prostorima i učiteljskim kabinetima, dok se paralelno gradi dvodijelna sportska dvorana površine 2.102 četvorna metra s gledalištem za oko 300 posjetitelja. Ukupna vrijednost tih radova iznosi oko 7,5 milijuna eura, pri čemu je Grad iz europskih fondova osigurao gotovo pet milijuna eura bespovratnih sredstava.
– Ova investicija, uključujući novu sportsku dvoranu koju Bregana čeka više od 30 godina, omogućit će jednosmjensku nastavu, kvalitetnije uvjete za učenje i dodatno osnažiti sportski i obrazovni život škole – poručila je gradonačelnica. Po završetku projekta škola će moći primiti više od 500 učenika u 24 razredna odjela, dok će moderno uređeni okoliš, parkirališta, nova rasvjeta i očuvanje postojećeg zelenila u okruženju objekta dodatno unaprijediti kvalitetu prostora.
Paralelno se razvijaju i projekti koji će obilježiti naredne godine, u travnju je gradonačelnica preuzela ugovore kojima je Samoboru dodijeljeno preko 12 milijuna eura europskih sredstava za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Samobor i Područne škole Celine, a ukupna vrijednost tih projekata prelazi 17 milijuna eura. Projekt Područne škole Celine posebno je važan za rasterećenje matične škole, dogradnjom će škola dobiti nove učionice, sportsku dvoranu, knjižnicu, kuhinju i blagovaonicu te postati centralno mjesto pripreme obroka za OŠ Samobor i područne škole, a dio razrednih odjela bit će premješten upravo u Celine, čime se stvaraju uvjeti za jednosmjenski rad.
Istodobno se planira rekonstrukcija i spomenuta dogradnja OŠ Samobor u Stražničkoj ulici, s dodatnim učionicama za predmetnu nastavu, prostorima za djecu s teškoćama u razvoju i energetskim poboljšanjima, uključujući i sunčanu elektranu na krovu školske dvorane, dok se jedan od projekata koji je već u realizaciji odnosi na Osnovnu školu Rude, gdje su započeli radovi na rekonstrukciji i dogradnji vrijedni 3,69 milijuna eura, uz maksimalno moguće sufinanciranje iz NPOO-a od 2,15 milijuna eura. Posljednji ozbiljniji zahvati na toj školi izvedeni su prije više od četiri desetljeća, pa je riječ o dugo očekivanoj investiciji koja će donijeti potpuno nove uvjete rada školaraca i nastavnog osoblja.
Projekt obuhvaća rekonstrukciju dvorišnog krila, nadogradnju drugog kata, nove učionice razredne i predmetne nastave, prostore za učenike s teškoćama, knjižnicu, blagovaonicu i potpuno novu kuhinju koja će omogućiti pripremu toplih obroka. Ugrađuje se i dizalo kako bi škola postala pristupačna osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti…
– Ovo je još jedan izrazito vrijedan projekt kojim ćemo osigurati uvjete za cjelodnevnu nastavu. Ulaganje u obrazovanje i djecu predstavlja ulaganje u budućnost – poručila je gradonačelnica prilikom početka radova.
Samobor se pritom svrstao i među gradove koji su povukli najviše sredstava iz NPOO-a za škole i školske dvorane, gotovo 9,8 milijuna eura osigurano je za OŠ Bogumila Tonija, 6,3 milijuna za Područnu školu Celine, 5,7 milijuna za OŠ Samobor, gotovo pet milijuna za Breganu te više od dva milijuna eura za OŠ Rude. Ukupno je riječ o približno 28,9 milijuna eura europskog novca.
– Projekti se ne događaju slučajno, oni su plod dugoročnog planiranja, ustrajnosti i jasne vizije razvoja Samobora – poručila je Petra Škrobot. A kapitalna ulaganja prate i kontinuirana ulaganja u postojeće školske objekte, pa je uoči aktualne školske godine Grad minulog ljeta u investicijsko i tekuće održavanje školskih zgrada uložio oko 320 tisuća eura. Područna škola Rakov Potok dobila je nove prostore i sanitarne čvorove, u OŠ Bogumila Tonija zamijenjena je stolarija, u Farkaševcu uređeni okoliš, rasvjeta i dječja igrališta, u Rudama nova ograda i rasvjeta, dok su u OŠ Mihaela Šiloboda izvedeni radovi na odvodnji i uređenju ulaznog prostora.
Obrazovna politika Samobora pritom ne završava gradnjom i infrastrukturom, iako izuzetno bitnima. U gradskom proračunu za osnovno školstvo osigurano je, naime, u 2026. gotovo 19,8 milijuna eura, uz dodatnih 1,46 milijuna eura za obrazovne materijale, školu plivanja, prijevoz, prehranu, natjecanja, održavanje i ulaganja u školske objekte, navode nam pak iz Grada…
Samoborske osnovne škole pohađa oko 3.050 učenika, a Grad Samobor osigurava sredstva za plaće, produženi boravak, školsku prehranu, prijevoz, izvannastavne programe i nabavu opreme, roditeljima se financijski pomaže i kroz osiguravanje radnih bilježnica i drugih obrazovnih materijala za osnovnoškolce, za što je izdvojeno oko 400 tisuća eura, dok srednjoškolci četvrtu godinu zaredom dobivaju po 200 eura potpore za kupnju udžbenika i ostalih materijala. Grad izdvaja i 230 tisuća eura za stipendije učenicima i studentima, a posebnost Samobora je što stipendije dodjeljuje u pet kategorija – prema izvrsnosti, socio-ekonomskom statusu, za mlade glazbenike, sportaše i deficitarna zanimanja.
Uz to, Samobor nastavlja financirati i besplatne pripreme za državnu maturu, za koje interes iz godine u godinu bilježi stalan porast. U programu za školsku godinu 2025./2026. sudjeluje, konkretno, 190 maturantica i maturanata, raspoređenih u 20 nastavnih grupa za hrvatski jezik, matematiku, engleski jezik i fiziku, uz angažman 12 predmetnih nastavnika i nastavnica.
Jednako izrazito važan segment obrazovne politike odnosi se na inkluzivnost i podršku školarcima s teškoćama. Kroz europski projekt „Vjetar u leđa – faza VII“ Samobor osigurava pomoćnike u nastavi u svih pet osnovnih škola. Vrijednost humanog obrazovnog projekta za trogodišnje razdoblje iznosi više od 2,84 milijuna eura, a tijekom školske godine u klupama pomoć učenicima pruža ukupno 74 pomoćnika u nastavi. Grad dodatno osigurava i veća materijalna prava pomoćnicima, učestalo naglašavajući kako jednake mogućnosti obrazovanja moraju biti dostupne svim učenicama i učenicima.
Briga o obrazovanju povezana je i s dostupnošću. Samoborski učenici i studenti od početka godine imaju besplatan prijevoz na području grada, dok se prijevoz prema Zagrebu i drugim gradovima subvencionira. Srednjoškolcima koji putuju izvan Samobora Grad subvencionira pokazne karte, a potpora je osigurana i studentima, napominju nam…
Poseban naglasak stavljen je i na dodatne programe, poput tradicionalne besplatne škole plivanja za učenike trećih razreda osnovnih škola, koju financira Grad i provodi Školski športski savez Samobora i Svete Nedelje, a sve to zajedno pokazuje kako obrazovna politika Samobora nije svedena isključivo na izgradnju novih objekata, nego predstavlja cjelovit sustav ulaganja – od vrtića i škola do stipendija, prijevoza, pomoći obiteljima i podrške predškolcima, školarcima i “studošima”.
– U gradu u kojem broj stanovnika raste, a sve više mladih obitelji bira upravo Samobor za svoj dom, takva ulaganja predstavljaju dugoročnu razvojnu strategiju. Ulaganjem u djecu i mlade ulažemo u budućnost cjelokupne zajednice – poručuje gradonačelnica. Sudeći prema opsegu provedenih, aktualnih i najavljenih projekata i planovima koji uskoro slijede, Samobor tu strategiju ne samo da nastavlja, nego je pretvara u jedan od svojih najprepoznatljivijih razvojnih potpisa. (P.L.)
