Grad Šibenik našao se na vrhu liste 20 gradova koje je u svojoj netom objavljenoj studiji o spremnosti hrvatskih gradova na zelenu, energetsku, tranziciju, prvom takvom istraživanju u RH, obuhvatila vodeća naša konzultantska kuća Apsolon.
Pojedinačno, Šibenik je ostvario najbolje rezultate u kategoriji malih gradova prema indeksima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te potrošnje energije u sektoru prometa, u kojem se analizirala potrošnja energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza, kao i broj punionica za alternativna goriva na području grada.
Istraživanje koje bi nam u konačnici trebalo dati uvid u aktualno stanje na području energetike hrvatskih gradova se temeljilo na analizi pet različitih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete, a zaključno je napravljen Kompozitni indeks kojim su definirani i gradovi prvaci prema ukupnoj spremnosti na zelenu (energetsku) tranziciju.
‘Uvjerljivo najbolji ukupni rezultat među svim analiziranim gradovima ostvario je Grad Šibenik, koji je time pokazao visoku razinu spremnosti za zelenu (energetsku) tranziciju’, ustvrdili su u nizu parametara analitičari Apsolona.
‘Naš Grad je pionir u korištenju obnovljivih izvora energije, a samim time u implementaciji projekata energetske efikasnosti. Uz ostalo, Šibenik je među prvim hrvatskim gradovima koji je osigurao izgradnju vjetroelektrana, a samim time i pretvaranje energije vjetra u električnu energiju. Namjeru razvoja u pravcu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije je istaknuo i u svojoj razvojnoj strategiji koju je usvojilo Gradsko vijeće, a koja je, pak, razvojni pravac gradskog područja i utemeljila na sloganu „Šibenik – centar zelenih industrija Jadrana’, naglašavaju iz Grada Šibenika.
Kada govorimo o zelenoj tranziciji u sektoru prometa, Grad Šibenik je, primjerice, u sklopu projekta UrbEco još 2015. godine pokrenuo uspostavu intermodalnog autobusnog i brodskog javnog prijevoza temeljenog na inovativnim i ekološkim rješenjima. Specifični cilj spomenutog projekta bio je izraditi studijsku i tehničku dokumentaciju. Upravo s tim u svezi Grad Šibenik 2016. izradio je ključni strateški dokument ‘Master plan održive urbane mobilnosti grada Šibenika’ i postao i tu prvi grad u Hrvatskoj koji je donio jedan ovako opsežan planski dokument lokanog razvoja prometa kroz integrirani skup infrastrukturnih, organizacijskih, operativnih i regulatornih mjera. Usklađen s važećom prostorno planskom dokumentacijom obuhvaća sva naselja administrativnog područja, uključujući otoke i okolna primorska naselja.
Temeljem analiza provedenih navedenim Master planom, Grad je u veljači 2020. godine potpisao i ugovor za gotovo sto milijuna kuna vrijedan projekt „Integrirana mobilnost na području grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom prijevozu“. U sklopu navedenog projekta, u samom središtu grada izgrađen je Podzemni logistički centar Poljana u kojem se nalazi centar za upravljanje mobilnošću, uz punionice za električna vozila, prostor za opskrbu stare gradske jezgre i 256 parkirnih mjesta. Centar za upravljanje mobilnošću radit će na razvoju i održavanju sustava naplate karata, modela e-plaćanja, praćenju i održavanju aplikacije za pregled dostupnosti i rezervaciju parkirnih mjesta i kupnju karata. Tim projektom je također predviđena izrada studije organizacije i integracije javnog prijevoza te će se nabaviti 11 novih niskopodnih autobusa koji će prometovati na sedam gradskih linija.
-Prošla je godina dana od kada je službeno otvoren Podzemni logistički centar u Šibeniku i danas sa zadovoljstvom možemo reći da je ispunio očekivanja. U proteklih godinu dana kroz garažu je prošlo oko 250 tisuća vozila. Prekrcajna mjesta koristilo je preko 400 korisnika, a njihov broj stalno raste. Popunjenost kapaciteta u jutarnjim i popodnevnim satima troetažne podzemne garaže je oko 60 posto, dok se puna popunjenost garaže očekuje se u špici sezone- napominju iz Grada.
Podsjetimo, u sklopu projekta uređen je i gradski trg Poljana koja je postala nezaobilazno mjesto okupljanja i druženja te se pokazala i izvrsnom kulisom za glazbeno-scenska događanja. Projekt koji je izradio autorski tim iz studija Atelier Minerva privukao je i pažnju domaće i svjetske stručne javnosti. Nakon prestižne nominacije za najznačajniju europsku nagradu za suvremenu arhitekturu Mies Van den Rohe Award 2022., uslijedila su ubrzp i najviša nacionalna strukovna priznanja. Poljana je nominirana za nagradu „Viktor Kovačić“ koju dodjeljuje Udruga hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2020. godini te je naposljetku nominirana i za godišnju nagradu „Vladimir Nazor“ iz područja arhitektura i urbanizam, a koju dodjeljuje Ministarstvo kulture i medija. Poljana je osvojila i nagradu Big SEE Architecture Award, te je nominirana za Grand Prix u kategoriji „Landscape and Urban design“…
-Drago mi je što smo uspjeli u namjeri da Poljanu vratimo našim sugrađanima. Opet se na njoj okupljaju sve generacije Šibenčana i na to sam ponosan. Podzemna garaža u ovom periodu kad je povećan promet na gradskim ulicama omogućuje brz pronalazak parkirnog mjesta u samom centru grada, čime se značajno smanjuje kruženje i stvaranje dodatnih gužvi- kazao je prilikom svečanog otvorenja trga gradonačelnik Željko Burić.
Grad Šibenik već sedmu godinu koristi i Nextbike sustav javnih bicikala kojim nadopunjuje javni gradski prijevoz, a smanjuje prometne gužve, pomaže u rješavanju problema parkiranja, doprinosi zaštiti okoliša i obogaćuje turističku ponudu. U trenutku kad je javni prijevoz ograničen, bicikl kao prijevozno sredstvo i sustavi javnih bicikala mogu dati značajan doprinos kao siguran, zelen prijevoz koji omogućava izolaciju u pokretu. Vožnja biciklom može biti dobro rješenje za držanje distance, brzo kretanje i poštivanje propisanih mjera – poručili su i iz Nextbikea.
-Naš krajnji cilj je integrirani javni prijevoz koji bi u skoroj budućnosti objedinio prijevoz autobusima, električnim brodicama, taxi službama i javnim biciklima uz unapređenje prometne infrastrukture. Šibenik se strateški odredio kao grad turizma i zelenih industrija- dodao je gradonačelnik nakon što je Šibenik 2015. postao prvi grad u Dalmaciji koji je zahvaljujući inicijativi Gradske uprave, subvenciji Fonda za zaštitu okoliša i podršci Turističke zajednice pokrenuo sustav javnih bicikala.
Svakako treba napomenuti i kako na području grada Šibenika od iste 2015. godine, u suradnji sa zagrebačkim FER-om i FSB-om, djeluje Studij energetike i zaštite okoliša.
Nadalje, ugovorena je i izrada glavnog i izvedbenog projekta za izgradnju novog Vatrogasnog doma, a koji ima mogućnost postati Centar za borbu protiv prirodnih katastrofa i klimatskih promjena vrijednog preko 40 milijuna kuna. Isti se planira se na površini 17.300 m2 u zoni bivše vojarne Bribirskih knezova, te je za njega lani ishodovana lokacijska dozvola.
Što se tiče održivog gospodarenja otpadom, Grad Šibenik, uz pomoć europskih sredstava izgradio je Centar gospodarenja otpadom Bikarac ukupne vrijednosti 8.823.601 EUR-a. CGO Bikarac uspostavljeno je po suvremenim načelima uz istovremenu sanaciju i zatvaranje postojećeg sanitarnog odlagališta čime su se znatno smanjili negativni učinci na okoliš i zdravlje čovjeka. Kako bi se uspostavio integrirani i održiv sustav gospodarenja otpadom na cijelom području Šibensko-kninske županije, trenutno je u tijeku realizacija projekta izgradnjom postrojenja za mehaničko–biološku obradu otpada. U sklopu druge faze, uz izgradnju MBO postrojenja, izgrađene su dvije pretovarne stanice, nabavljena specijalna oprema i vozila te se trenutno odvijaju radovi na izgradnji odlagališne plohe sa sustavom odvodnje procjednih i oborinskih voda, interne prometnice cesta, upravne zgrade s parkiralištem, trafostanice, na izgradnji i opremanju MBO postrojenja. Ne bude li nekih izvanrednih okolnosti, sve faze bit će završene do kraja 2021. godine kada bi Centar za gospodarenje otpadom Bikarac trebao krenuti u probni rad.
Kontinuirano se provode i projekti energetske obnove javnih objekata. Do sada je energetski obnovljena jedna osnovna škola (OŠ Juraja Šižgorića, vrijednosti radova 6,4 milijuna kuna), četiri dječja vrtića i dvije sportske dvorane, a kako najavljuju iz Grada, u pripremi je također i dokumentacija za energetsku obnovu devet osnovnoškolskih objekata.
Osim na javnim objektima, Grad Šibenik provodi i projekte sufinanciranja energetske efikasnosti u kućanstvima. Stanarima starog dijela grada sufinancira se polovina iznosa postavljanja energetski učinkovitije drvene vanjske stolarije te polovinu iznosa obnove starih fasada i krovišta.
-Uz sve navedeno, Grad Šibenik svakako se može pohvaliti i kontinuiranim radom na edukaciji građana o ekološkoj osviještenosti. Prvi smo grad u Republici Hrvatskoj koji je razvio ekološki osviješteni Adventski sajam. Naša plastic-free Adventura potpuno je lišena plastike i plastičnih ambalaža, a sve što se u ugostiteljstvu i prodaji koristi je bio-razgradivo. Na taj način svake godine, za vrijeme održavanja šibenskog Adventa, spriječili smo da preko 150.000 komada jednokratne plastične ambalaže završi u prirodi- otkriva gradonačelnik Željko Burić.
Poduzetim, ističu u gradskoj upravi, Grad Šibenik već je daleko zakoračio na putu koji je zacrtala i Europska unija. Zelena tranzicija jedan je od glavnih prioriteta, kao i ublažavanje posljedica klimatskih promjena zbog čega EU institucije rade na poticanju veće energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora. Uz pomoć Zelenog plana Europa namjerava do 2050. postati prvi kontinent koji uklanja onoliko emisija CO2 koliko ih proizvodi, a politička predanost klimatskoj neutralnosti EU-a pretvara se u obvezu Europskim propisom o klimi koji je EU parlament donio 24. lipnja.
Europska komisija je, naime, krajem 2019. objavila novu strategiju rasta – Europski zeleni plan. Cilj strategije je omogućiti održiv i uključiv rast, provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljeva održivog razvoja te tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. U ostvarivanju ambicioznih europskih ciljeva za postizanje održive energetske tranzicije ključnu ulogu imaju upravo gradovi koji su odgovorni za 80 posto energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s 1,9 posto godišnjim trendom porasta. (Pero Livajić)
