Grad Slavonski Brod ove se godine prvi put našao u finalu našeg izbora za Najbolji grad i to u kategorijama EU fondovi, gdje su mu konkurenti Beli Manastir, Osijek, Rijeka i Zagreb te Smart City u kojoj će snage odmjeriti s Rijekom, Zadrom, Karlovcem i Dubrovnikom. Hoće li u nekoj od njih odnijeti titulu najboljeg saznat ćemo 1. prosinca kada će u Opatiji biti proglašeni pobjednici.
Što se tiče EU fondova, metodologiju izbora već smo pojasnili; za izračun najboljih korištena su konsolidirana izvješća gradova, a gradovi sredstva iz EU mogu povlačiti izravno ili neizravno, preko institucija središnje države. Za izračune učinka korišteni su podaci od 2018. do 2021. godine te su izravne i neizravne pomoći zbrojene kako bi se dobio podatak o tome koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU tijekom promatranog razdoblja. Potom su formirana dva pokazatelja; prvi se odnosi na iznos EU sredstava po stanovniku, dobiven tako da su podijeljena ukupna EU sredstva koja je povukao pojedini grad s brojem njegovih stanovnika, a drugi na udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstava, odnosno, u sveupkupnom iznosu sredstava koja su povukli gradovi iz EU tijekom četverogodišnjeg razdoblja. Nakon izračuna tih pokazatelja, isti su standardizirani i agregirani u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.
Plasman u završnicu izbora kategorije EU fondovi Slavonski Brod može zahvaliti postignutom udjelu od 2,99 posto unutar cjelokupnog iznosa koji su svi hrvatski gradovi u promatranim godinama osigurali iz EU fondova. Sjedište Brodsko-posavske županije ukupno je iz EU fondova u spomenutome razdoblju povuklo 45,8 milijuna kuna. Najvažniji realizirani EU projekti iz 2020. u Slavonskom Brodu svakako su ‘Kuća tambure – Slavonska notnu bajka’, koja je ujedno i prvi projekt financiran EU sredstvima implementiran u Tvrđavi Brod te projekt „Rekonstrukcije prometnice, nogostupa i javne rasvjete i izgradnja biciklističke staze u Zagrebačkoj ulici“. Osim realiziranih projekata, velik je broj onih projekata koji su još uvijek u tijeku. Tu se prvenstveno ističe dovršetak radova na Inovacijskom inkubatoru InnoBROD.
“Ponosni smo što se Slavonski Brod našao među pet najboljih gradova kada su u pitanju bespovratna sredstva iz europskih fondova. Zahvaljujući europskim fondovima, uspjeli smo realizirati brojne kapitalne projekte koji su Slavonski Brod dodatno utvrdili i pozicionirali na turističku kartu kontinentalne Hrvatske, a osim obogaćivanja kulturno-turističke ponude, realizirani su i projekti koji će unaprijediti i gospodarstvo, ali i kvalitetu života u Slavonskom Brodu jer je ostvaren i niz projekata na području komunalne infrastrukture. Primjerice, prošle godine Slavonski Brod dobio je novu mrežu pješačko-biciklističkih staza pa sada brojimo ukupno preko 70 km pješačko-biciklističkih staza kako bismo građane potaknuli na korištenje ekološki prihvatljivijeg oblika prijevoza, a građani na taj način i osobno doprinose smanjenju onečišćenja zraka (ukupna vrijednost projekta izgradnje pješačko biciklističkih staza iznosi 25,3 milijuna kuna od čega je udio bespovratnih EU sredstava 21,5 milijuna kuna). Na području komunalne infrastrukture dovršen je i projekt rekonstrukcije prometnice, nogostupa i javne rasvjete te izgradnje biciklističke staze u Zagrebačkoj ulici. Vrijednost prethodno navedenog projekta je 9,4 milijuna kuna, a osigurana bespovratna sredstva iznose približno osam milijuna kuna” – rekao nam je Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda.
Kao jedan od najznačajnijih projekata ostvarenih tijekom financijskog razdoblja od 2017. do 2021. Brođani ističu obnovu Tvrđave. Naime, na prostoru Tvrđave odvijalo se nekoliko projekta, a preduvjet za daljnju obnovu bilo je parterno uređenje i komunalna infrastruktura, projekt vrijedan 15,8 milijuna kuna kn (iznos bespovratnih EU sredstava je 13.467.739,99 kn). Nakon dovršetka ovog projekta, uslijedila je obnova sjevernog dijela zapadnog kavalira Tvrđave Brod u kojemu će biti smještena Kuća tambure, muzej posvećen tradicionalnom slavonskom glazbenom instrumentu. Vrijednost infrastrukturnih radova na ovom projektu je 27,4 milijuna kuna (bespovratna EU sredstva 23.266.731,25 kn), a osim infrastrukturnih radova, projekt je obuhvatio i opremanje obnovljenih prostora Tvrđave, a vrijednost projekta opremanja iznosi pet milijuna kuna (bespovratna EU sredstva 4.250.000,00 kn).
Osim prethodno navedenog, obnovljen je i zapadni dio sjevernog kavalira u kojemu će biti smješten Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu, a u kojemu će se na poseban način isticati zvjezdarnica. Vrijednost infrastrukturnih radova na ovom projektu je 21.140.760,08 kn (bespovratna EU sredstva: 17.969.000,00 kn), a vrijednost opremanja iznosi 4.481.645,43 kn (bespovratna EU sredstva: 3.809.397,62 kn). Bespovratna europska sredstva osigurana su i za obnovu kuće u kojoj je živjela poznata hrvatska spisateljica Ivana Brlić Mažuranić i u kojoj je stvorila svoja najvrjednija književna djela uz koje i danas odrastaju brojne generacije. Obnova Kuće Brlić, odnosno realizacija projekta „Interpretacijski centar Ivana Brlić Mažuranić“ iznosila je nešto malo više od 16 milijuna kuna (bespovratna EU sredstva13.626.052,48 kn).
Na području gospodarstva, bespovratna europska sredstva osigurana su i za izgradnju te opremanje poduzetničkog inkubatora u koji će uskoro biti smješteni novi poduzetnici koji tek pokreću svoje poslovanje, ali i oni postojeći. Vrijednost izgradnje i opremanja poduzetničkog inkubatora je 16,3 milijuna kuna (bespovratna EU sredstva: 13.696.350,51 kn).
Osim navedenih kapitalnih projekata, Grad Slavonski Brod osigurao je i značajna financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda koja su usmjerena na poboljšanje kvalitete boravka najugroženijih društvenih skupina u predškolskim i školskim ustanovama.
Kako najavljuju iz gradske uprave, pozornost u novom financijskom razdoblju bit će usmjerena na ulaganja u obnovljive izvore energije, a na osobit način na geotermalne potencijale jer se pokazalo da Slavonski Brod ima geotermalne izvore koji bi se mogli iskoristiti za potrebe grijanja što će, osim financijskih ušteda na energentima, biti i ekološki doprinos jer takav sustav grijanja smanjuje količinu CO2. Nadalje, nastavit će se i s obnovom kulturnog bisera grada, Tvrđave Brod, u kojemu je, između ostaloga, planirana izgradnja botaničkog vrta. Realizacijom ovog projekta Slavonski Brod dobit će, kažu, najveći botanički vrt u Republici Hrvatskoj koji će biti energetski samodostatan i održiv. Također, Grad Slavonski Brod pokreće i priču o ekološkom uzgoju pa će tako, u suradnji s Trgovačkim društvom Komunalac, zasaditi povrtnice za potrebe prehrane u gradskim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Za potrebe uzgoja povrtnica koristit će se kompostirana zemlja iz gradske kompostirnice koja se stvara biootpadom prikupljenim od građana Slavonskog Broda. Nadalje, planirana je izgradnja ili dogradnja devet novih dječjih vrtića kao i dogradnja gradskih osnovnih škola kako bi se svima omogućilo pohađanje jednosmjenske nastave (do sada je to omogućeno učenicima u sedam gradskih osnovnih škola). Također, nakon izgradnje poduzetničkog inkubatora, planirana je i izgradnja akceleratora, a i dalje će se nastaviti s projektima izgradnje novih pješačko-biciklističkih staza. Također, planirana je i provedba projekta dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe, odnosno pružanje organizirane pomoći starijim osobama u njihovim vlastitim domovima.
Kada je riječ o kategoriji Smart city, Slavonski Brod plasirao se u finale zahvaljujući činjenici da je u top 5 gradova po udjelu gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, startupima i inovacijama budući da izdvaja 3,05 posto budžeta, zatim po stopostotnom udjelu parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenim mobilnom naplatom parkinga te udjelu biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na gradskom području (25 posto). Slavonski Brod u finalu je zahvaljujući i udjelu energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima (95 posto) i udjelu mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta (12,74 posto). (V.H.)