Split se u našoj nedavno objavljenoj analizi o povlačenju europskih sredstava svrstao među najuspješnije hrvatske gradove. Naime, prema podacima iz konsolidiranih izvještaja (PRRAS), u 2025. godini sudjelovao je s 2,25 posto u ukupno povučenim EU sredstvima svih hrvatskih gradova, čime se smjestio na 5. mjesto top 10 ljestvice.
Ostvareni rezultati vidljivi su kroz niz značajnih projekata koji se provode u području obrazovanja, prometa, energetske obnove i uređenja javnih prostora, financiranih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ITU mehanizam, INTERREG programe i Europski socijalni fond. Među najvećim aktualnim ulaganjima ističu se projekti iz područja predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Primjerice, novi dječji vrtić na Kili imat će osam dnevnih boravaka, četiri jasličke i četiri vrtićke skupine, kapaciteta za ukupno 128 mališana, uz višenamjensku dvoranu i kabinet za senzomotoriku, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava u ovom slučaju iznosi 1,53 milijuna eura. Jednaki kapacitet imat će i novi dječji vrtić na Pujankama, projekt za koji je osigurano 1,45 milijuna eura bespovratnih sredstava i zahvaljujući kojem će jedan od najvećih splitskih kotara dobiti nove suvremene prostore za predškolski odgoj.
U tijeku su i opsežni radovi u OŠ Stobreč, gdje dogradnja škole i izgradnja sportske dvorane uključuju nove učionice, knjižnicu, kuhinju i blagovaonicu, energetsku obnovu te prilagodbu prostora osobama s invaliditetom. Završetkom projekta bit će osigurani uvjeti za jednosmjensku nastavu, a vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 4,33 milijuna eura. Nadalje, u OŠ Sućidar gradi se nova dvodijelna sportska dvorana s tribinama, svlačionicama i pratećim sadržajima, uz uređenje okoliša škole i povećanje pristupačnosti, a projektu je odobreno 3,75 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Ulaganja unutar ovog područja nastavljaju se i kroz energetsku obnovu OŠ Split 3, kojom će se smanjiti potrošnja energije i poboljšati uvjeti boravka učenika i zaposlenika, uz smanjenje emisije štetnih plinova i unaprjeđenje kvalitete školskog okruženja. Za projekt energetske obnove osigurano je 1,78 milijuna eura bespovratnih sredstava, a dodatno će se kroz INTERREG projekt „RE-ACT schools“ urediti okoliš škole radi prilagodbe klimatskim promjenama.
„Korištenje europskih sredstava moj je jasan prioritet jer svaki euro koji povučemo iz EU fondova rasterećuje gradski proračun i ostavlja više prostora za druge gradske projekte. Važnost takvog pristupa vidio sam i u mandatu direktora Vodovoda i kanalizacije, kroz pripremu europskog projekta aglomeracije zbog kojeg je Split danas veliko gradilište. Stručne službe Grada Splita, u suradnji s Razvojnom agencijom Split – RaST, pripremaju i provode projekte sufinancirane europskim sredstvima. Trenutačno je naglasak na obrazovnoj infrastrukturi kroz NPOO, ali provode se i projekti iz ITU mehanizma, INTERREG programa i Europskog socijalnog fonda. To je prioritet ove Gradske uprave i u tome imaju moju punu podršku“, poručio je gradonačelnik Tomislav Šuta. Dodao je i kako se ulaganja u obrazovni sustav nadovezuju na već realizirana obećanja poput besplatnog javnog prijevoza za splitske učenike i studente te besplatne udžbenike za splitske srednjoškolce.
Kako navode iz gradske uprave, među najvećim infrastrukturnim projektima ističe se i projekt uvođenja inteligentnih transportnih sustava (ITS), koji se provodio u dvije faze, od 2021. do 2025. godine, s ciljem modernizacije prometnog upravljanja u gradu. Projekt omogućuje učinkovitije upravljanje prometnim tokovima, povećanje sigurnosti i smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, a njegova ukupna vrijednost iznosi 12,76 milijuna eura, od čega je više od 10,84 milijuna eura osigurano iz EU sredstava.
Posebno mjesto među projektima ima uređenje Žnjanskog platoa, jednog od najvećih razvojnih zahvata u suvremenom Splitu. U sklopu projekta uređene su plaže, šetnica, biciklistička staza, zelene površine i brojni javni sadržaji, s ciljem stvaranja suvremenog održivog i reprezentativnog prostora za sve generacije građana i posjetitelja. Vrijednost projekta prelazi 45 milijuna eura, dok EU sufinanciranje iznosi 13,9 milijuna eura. (V.H.)
