Grad Sveta Nedelja po četvrti puta je koncem prošle godine obranio naslov najboljeg srednjega grada za gospodarstvo u našem izboru za najbolji grad. Ne čudi to, u njemu su sjedišta nekih iz redova novih perjanica hrvatskog gospodarstva, poput Rimac Automobila, Medical Intertradea i Stanića… Grad je ušao u finale najboljih gradova za život u RH, pa onda ne čudi niti statistički podatak iz nedavnog popisa stanovništva koji ga svrstava među rijetke, njih samo osam, s pozitivnim trendom u ukupnom negativnom kretanju na razini RH…
Prema objavljenim podacima ukupan broj stanovnika Svete Nedelje je 18.307, što je za 248 stanovnika tj. 1,37 posto više nego ih je bilo po Popisu stanovništva 2011. Ukupan broj kućanstava je 5.825, kod čega je 5.822 privatnih, a popisana je 7.191 stambena jedinica kod kojih je za stalno stanovanje – 6.907 stanova.
Naša nedavna analiza potvrdila je i da ulazi u deset vodećih gradova po migracijskim trendovima, raste im broj stanovništva i sve je veća razlika u korist broja doseljenih prema onima koji su odselili iz grada. Na temelju podataka DZS-a naša je analiza također pokazala i kako je u deset vodećih po migracijskom saldu koji u apsolutnoj brojci za 2019. iznosio 228, tj. toliko se ljudi više doselilo nego odselilo, prema procjeni Zavoda preklani je u odnosu na godinu ranije u Svetoj Nedelji bilo 1,02 posto više stanovnika, tj. njih u plusu 188. Nalaze se i među 64 grada koji su usprkos negativnim trendovima u RH, bilježili rast broja rođenih beba, proizlazi iz brojki DZS-a. U 2020. godini je tako u tom gradu svijet ugledalo 177 novorođenčadi, odnosno njih 19 više nego u 2019. kada se rodilo 158 beba…
Pozitivne trendove ambiciozna Gradska uprava potiče, naravno, i nizom konkretnih demografskim mjera i programima. U tu svrhu samo su u proteklom mandatu uložili 33,64 milijuna kuna: u 2017.- 7,86 milijuna, u 2018.- 7,16 milijuna, u 2019,- 9,62 milijuna i 2020.- 9 milijuna kuna. Obrazovanju i predškolskom odgoju osigurali su istovremeno 23,96 milijuna kuna.
Premda, kažu, porast stanovnika u Svetoj Nedelji ne prepisuju samo klasičnim demografskim mjerama, nego ukupnom razvoju u svim segmentima, kroz protekle četiri godine udvostručili su izdvajanja za naknade za bebe, kao i za stipendije studentima. U 2017. roditelji su za prvu bebu u obitelji dobivali po 2.000 kuna, kao i po 1.000 više za svaku iduću, a sada bi prvu bebu trebali dobivati po 4.000 kuna, drugu 5.000, treću 6.000 i po tisuću više za svako iduće dijete, tako da je u 2022. za naknade u proračunu osigurano 670 tisuća kuna. Uveli su i naknadu za roditelje ili skrbnike koji imaju status njegovatelja djece s teškoćama do 400 kuna mjesečno, za što su osigurali 100 tisuća kuna.
U studenom su kao partneri u projektima svojih vrtića ostvarili 982.000 kuna bespovratnih EU kuna za unaprjeđenje rada vrtića – uvođenje druge smjene i produženog rada do 21 sata te dodatnih programa u DV Dječji san. Osigurana su i sredstva za zapošljavanje 10 vrtićkih odgojiteljica specijaliziranih za rad s djecom s posebnim potrebama.
Uz to, jedan su od još uvijek rijetkih gradova koji osigurava novčane nagrade za svoje najbolje učenike, a iznos se, ovisno o osvojenim nagradama, kreće i do 4.000 kuna što je također, treba li isticati, među najvišim iznosima u RH. Dodajmo tome i sufinanciranje nabavke udžbenika, produženog boravka, školske kuhinje i drugih učeničkih i školskih potreba. Potpisali su i odluku kojom su nakon provedenog postupka javne nabave sa 714.000 kuna u cijelosti financirali nabavu dopunskih i pomoćnih nastavnih sredstava – radnih bilježnica, zbirki zadataka, kutija za tehničku kulturu, likovnih mapa, geografskih atlasa i drugih dodatnih potrepština – za sve učenike od 1.do 8.razreda (cca 998 đaka), u svim gradskim osnovnim školama.
Povećan je i broj stipendija koje se dijele učenicima i studentima, a za koje je u proračunu osigurano blizu 700 tisuća, dok je prije četiri godine za tu namjenu bilo utrošeno 430 tisuća kuna. Za 2021./2022. dijele 20 učeničkih i 40 studentskih stipendija, odnosno sveukupno 60 stipendija, što je 5 studentskih stipendija više nego prošle godine, 2020./21. Učeničke stipendije iznose 600,00 kuna mjesečno, dok mjesečne studentske 900,00 kuna.
Kad je ulaganje u djecu i mlade u pitanju, svakako treba istaknuti kapitalni projekt u koji su krenuli – gradnju nove osnovne škole, te završetak gradnje novog vrtića kojim se povećavaju kapaciteti i smanjuje lista čekanja. Radovi na dogradnji objekta DV Slavuj započeli su u ožujku prošle godine, a vrtić postaje i prva zgrada nulte energije u vlasništvu Grada. Uz OŠ Strmec, u koju se ulaže 30 milijuna kuna, završena je energetska obnova Područne škole Kerestinec vrijedna 2,7 milijuna kuna. U planu su- glazbena i plesna škola…
No, rekli smo, pronatalitetna politika nije bazirana samo na potporama najmlađima, već i njihovim roditeljima i ostalim sugrađanima.
Grad Sveta Nedelja iz godine u godinu postaje sve privlačnija destinacija za život i poslovanje, a to definitivno potvrđuju i rezultati i brojke zahvaljujući kojima se iz godine u godinu plasira u samo finale našeg velikog izbora za Najbolji grad. Kada se radi o kategoriji Kvaliteta života, novu završnicu u 2021. zaslužili su pozicijom u Top 5 po izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza u proračunu (1,81 posto) i po iznosu porodiljine naknade po novorođenom (4047,13 kuna), kao i rangiranjem u Top 10 po prosječnom vitalnom Indexu (103,44 posto), u kategoriji gradova između 10.000 i 35.000 stanovnika. Mjesto u finalu kategorije Gospodarstvo zavrijedili su ulaskom u Top 5 na čak četiri polja – prema prosječnom dohotku po stanovniku u kategoriji srednjih gradova (43.803,00 kuna), po prosječnom broju zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika (415,71), po efikasnosti gradske uprave koju iskazuje prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome (3.386.755,68 kuna) i po stopi (11 posto) siromaštva prema dohodovnoj metodi, u kategoriji srednjih gradova.
Tako je Grad Sveta Nedelja proveo i najveće porezno rasterećenje, ukinuo prirez sa 6 posto na 0 posto, kao i komunalni doprinos za proizvodnju, kreativne industrije, financijski sektor, kulturu, obrazovanje i zdravstvo s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, ukinuta je i komunalna naknada za hotele, kampove i apartmanska naselja s 1,5 posto ukupnih prihoda na 0, komunalni doprinos za stanogradnju ukinut je za gradnju tri i više stanova s 40 na 0 kuna/mᵌ, dok je za gradnju jednog do 2 stana smanjen upola. Za gradnju niskoenergetskih kuća doprinos je smanjen za 80, a čak 90 posto za gradnju pasivnih kuća.
Poslovni subjekti oslobođeni komunalnog doprinosa, oslobođeni su i komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a smanjen je i paušalni porez po krevetu za male iznajmljivače na zakonski minimum- 150 kuna. Poreznim rasterećenjem povećali su broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak, pa je tako kompenziran proračunski manjak. Politika vodstva grada je porezno rasterećenje, kroz njihovo smanjenje ili ukidanje, umjesto uobičajena davanja potpora.
-Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo, postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za sugrađane- ponovio je gradonačelnik Dario Zurovec, u nekoliko navrata.
Komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2 do 30 posto, a ukinuta je i naknada za izdavanje taxi dozvola. Na samom početku pandemije koronavirusa poduzete su mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako primjerice, ukinuta naplata javnih površina i najma javnih prostora na 3 mjeseca, obustavljene su ovrhe, naplate komunalnih naknada za poslovne subjekte na tri mjeseca…
U Svetoj Nedelji su i četiri poduzetničke zone, a peta se gradi, svojevrsna gospodarska ‘meka’ ZG županije, sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6 posto, a krajnje pozitivnu gospodarsku klimu koja je privukla i privlači brojne uspješne poduzetnike iz zemlje i inozemstva prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću proizvodnju u Svetoj Nedelji, započeo u Kerestincu s povijesnom investicijom – izgradnjom Kampusa Rimac. Vrijedan 200 milijuna eura, prostirat će se na 200 tisuća m² s proizvodnim i istraživačkim objektima na 95.000 m², dok će 35 posto zemljišta biti pokriveno vegetacijom. Projekt bi trebao osigurati do 700 novih radnih mjesta te pružiti primjer i poticaj ostalim lokalnim upravama diljem RH. Intenziviran je i rad timova Imunološkog zavoda i Ministarstva zdravstva na pripremama za preseljenje Imunološkog zavoda sa sadašnje lokacije u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu na novu lokaciju – u Brezju, u Svetoj Nedelji imaju i jednu od najboljih klinika u Europi za liječenje karcinoma i malignih bolesti. Dr. Dragan Schwarz. Priprema se i projekt sveobuhvatnog Centra za zdravlje, kompleks bi pružao usluge iz interne medicine, neurologije, psihijatrije i palijativne medicine, uz dom za starije i nemoćne s individualnim programima za korisnike, a predviđeno je da u objektima budu smješteni i liječnik obiteljske medicine i hitna služba za potrebe cijelog grada.
U Svetoj Nedelji izveden je prvi mega pumptrack poligon kod nas. Među odobrenim programima investicijske potpore Ministarstva kulture i medija našla se, podsjetimo, i svetonedeljska knjižnica. Izuzetno važan objekt nudi u prizemlju dječji odjel i čitaonicu, u aneksu se smješta dvorana. Na katu je slobodni pristup knjigama, a osiguran je i prostor za kvalitetan rad udruga. Neki od krupnih projekata na koje su, pored nabrojanih, isto tako ponosni jesu besplatni unutar gradski javni prijevoz, energetska obnova zgrade matične škole Sveta Nedelja ukupne vrijednosti 9 milijuna kuna, potom 11 uređenih/izgrađenih dječjih igrališta i više pješačko – biciklističkih staza. Traju radovi na biciklističkoj stazi između naselja Strmec, Orešje i Bestovje, ukupno vrijedni preko 4,5 milijuna kuna, nastavljaju se ubrzo radovi na biciklističkoj stazi koja grad povezuje sa susjednim Samoborom, u Kerestincu kreću i radovi na nogometnim tribinama.
Pozitivan trend želi se zadržati, a postotak novih stanovnika značajnije povećati, kako bi se Grad i dalje razvijao. Razvoj stanovništva odvija se u stalnom djelovanju brojnih okolnosti i procesa koji utječu na njegov razvoj u užem i širem smislu, a promjene u ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim čimbenicima značajno pridonose demografskim promjenama. Kako bi odredili smjernice populacijske politike te planirali gospodarski i društveni razvoj, Grad Sveta Nedelja pristupa izradi Demografske studije za čiju izradu je angažiran je doc. dr. sc. Marin Strmota, član Katedre za demografiju pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Katedra za demografiju kao zasebna ustrojbena jedinca Ekonomskog fakulteta, osnovana je 1996. godine i kao takva jedinstvena je u RH.
-S obzirom na pozitivne trendove i buduće investicije u našem gradu, angažirali smo doc. dr. sc. Marina Strmotu za izradu Demografske studije grada Svete Nedelje do 2035. U cilju nam je kreirati smjernice za budućnost, kako bi i dalje bili poželjni za život i poslovanje, uz maksimalnu brigu za sve naraštaje. Demografija, kao što smo vidjeli na popisu stanovništva, ne poznaje lijevo ili desno, poznaje samo napredak, pamet i brigu za ljude. Svi naši projekti i sve što radimo, okrenuto je prema napretku, budućnosti i ljudima – poručio je, pak, gradonačelnik putem facebooka. (Pero Livajić)
