U Svetu Nedelju je lani doselilo ukupno 534 osobe više nego što ih je odselilo iz grada (1.180- 646 stanovnika). I kada se radi o migracijskom saldu s inozemstvom, isto tako su pozitivni, u Top 10, pa je između Save, Okićkog i Samoborskog gorja, u 2022. doselilo 313 osoba više iz drugih zemalja, nego što je stanovnika odselilo izvan RH (521-208). Pokazuje to naša nedavna analiza koju smo napravili na temelju statističkih podataka za 2022. Državnog zavoda za statistiku o migracijama po gradovima…
Sveta Nedelja iz godine u godinu nedvojbeno postaje sve privlačnija destinacija za poslovanje i život, a to definitivno potvrđuju i brojke zahvaljujući kojima se iz godine u godinu plasira u samo finale našeg velikog izbora za Najbolji grad. Peti put ekonomski pobjednik, sjedište nekih iz redova perjanica hrvatskog gospodarstva, poput Rimac Automobila, Medical Intertradea i Stanića, skoro redovito je imao najbolje pokazatelje niza kriterija koji su na više područja razmatrani u rangiranju gradova. A izvrsnim parametrima se može pohvaliti i ove godine kada je zasluženo prigrlio novi naslov prvaka u gospodarskoj kategoriji i našao se u finalu još dvije prestižne kategorije izbora – Smart city i Kvaliteti života.
Aduti kojima su zaokružili kvintet naslova u gospodarstvu su najviši prosječni dohodak po stanovniku (43.803 kuna), ali i najviše zaposlenih na 1000 stanovnika u kategoriji srednjih gradova (472,09), prvi su i po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima (78,32 posto), drugi po prosjeku ukupnih gradskih prihoda po zaposlenome (829.448,23 kuna), peti u stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi- 11 posto stanovništva.
Kako bi olakšali poduzetnicima, ali i svojim sugrađanima, Grad Sveta Nedelja proveo je uz ostalo proteklih godina najveće porezno rasterećenje, ukinuo prirez sa 6 posto na 0 posto, kao i komunalni doprinos za proizvodnju, kreativne industrije (IT sektor, marketing, dizajn, moda, R&D…), financijski sektor, kulturu, obrazovanje i zdravstvo s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, ukinuta je i komunalna naknada za hotele, kampove i apartmanska naselja s 1,5 posto ukupnih prihoda na 0, komunalni doprinos za stanogradnju ukinut je za gradnju tri i više stanova s 40 na 0 kuna/mᵌ, dok je za gradnju jednog do 2 stana smanjen upola. Za gradnju niskoenergetskih kuća doprinos je smanjen za 80, a čak 90 posto za gradnju pasivnih kuća.
Poslovni subjekti oslobođeni komunalnog doprinosa, oslobođeni su i komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a smanjen je i paušalni porez po krevetu za male iznajmljivače na zakonski minimum- 150 kuna (20 eura). Poreznim rasterećenjem povećali su broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak, pa je tako kompenziran proračunski manjak. Politika vodstva grada je porezno rasterećenje, kroz njihovo smanjenje ili ukidanje, umjesto uobičajena davanja potpora. Ukidanjem prireza i komunalnih naknada poduzetnicima su omogućili višemilijunske uštede, ukidanjem poreza na potrošnju i komunalne naknade za hotele i kampove potaknuli su investicije na području turizma i ugostiteljstva, dok je ukidanje prireza rezultiralo većim plaćama građana. Propoduzetničke mjere su odmah privukle i investitore, pa je tvrtka Gebrüder Weiss, jedna od vodećih kompanija u Europi za transport i logistiku, investirala upravo u Svetoj Nedelji, a riječ je o ulaganju vrijednom preko 17 milijuna eura. Nekoliko manjih poduzeća planira otvaranje novih pogona…
-Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo, postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za sugrađane- ponovio je gradonačelnik Dario Zurovec više puta o ususret financijskoj stabilnosti podršci sugrađanima i poduzetnicima.
Komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2 do 30 posto, a ukinuta je i naknada za izdavanje taxi dozvola. Na samom početku pandemije koronavirusa poduzete su mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako primjerice, ukinuta naplata javnih površina i najma javnih prostora na 3 mjeseca, obustavljene su ovrhe, naplate komunalnih naknada za poslovne subjekte na tri mjeseca…
U Svetoj Nedelji su i četiri poduzetničke zone, a peta se gradi. U potpunosti su usklađene zemljišne knjige i katastar, odnosno, imovinsko pravni odnosi su čisti, pa je i ulaganje olakšano, a za zone postoje i urbanistički i prostorni planovi uređenja, koji omogućuju ishođenje potrebne dokumentacije za brzi početak izgradnje novih poslovnih prostora. Istodobno, kontinuirano se provode veliki infrastrukturni projekti koji će pridonijeti većoj kvaliteti i standardu života za građane, ali i prometnoj povezanosti što će olakšati poslovanje poduzetnicima i tvrtkama.
Grad Sveta Nedelja, svojevrsna gospodarska ‘meka’ ZG županije, sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6 posto, a krajnje pozitivnu gospodarsku klimu koja je privukla i privlači brojne uspješne poduzetnike iz zemlje i inozemstva prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću proizvodnju u Svetoj Nedelji, započeo u Kerestincu s povijesnom investicijom – izgradnjom Kampusa Rimac. Vrijedan 200 milijuna eura, projekt bi trebao osigurati najmanje 700 novih radnih mjesta – u bliskoj perspektivi i 2.500- pružiti primjer i poticaj ostalim lokalnim upravama.
Sveta Nedjelja, među ostalim, ima i niz tehnoloških rješenja pa onda i za informiranje građana o događanjima u gradu te dvosmjernu komunikaciju s građanima. Građani tako kroz aplikaciju Popravime.hr mogu prijavljivati komunalne nedostatke, kroz sustav Otvoreni grad mogu sudjelovati u savjetovanjima o gradskim politikama, mjerama i odlukama, a preko aplikacije Sveta Nedelja na dlanu dobivaju sve informacije o događanjima te mogu rezervirati termine za gradska događanja poput klizanja u sklopu adventa. U izradi je, pak, Omni komunikacijska platforma, odnosno cloud omnichannel kontakt centar gdje se u većem dijelu za redovne upite građana u kreiranju odgovora koristi umjetna inteligencija. Koncem rujna digitalizirali su i rad Gradskog vijeća, uz premijerno korištenje ‘eGlasanje’ sustava. (P.Livajić)
Prebivalište i boravak
Nerijetko mnoge bune pojmovi/termini – prebivalište i boravak. Prebivalište je dakle određeno kao mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se neka osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi naseljenih osoba. Boravište je, pak, mjesto i adresa u RH gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi – nije i trajno nastanila. Usput, migracijski saldo stanovništva (neto migracija) jest razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog područja ili države u određenom vremenskom razdoblju (najčešće mjesec, godina, 10 godina…). Ako je broj doseljenih veći od broja odseljenih, riječ je o pozitivnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom rastu broja stanovnika. Ukoliko je više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika danog i promatranog područja…
