Proveli smo istraživanje o zastupljenosti žena u gradskim upravama hrvatskih gradova, a podaci koje su nam poslali iz 70-ak gradova pokazuju kako žene čine barem polovicu zaposlenih u 60 gradova, u njih 17 udio žena premašuje 70 posto, a u tri grada Varaždinskim Toplicama, Svetoj Nedelji i Ozlju, žene čine preko 80 posto zaposlenih u gradskoj upravi, dok su u 16 gradova čelne funkcije u gradskim upravnim odjelima su isključivo ženske. Kako bismo izmjerili koji su doista ‘najženskiji’ gradovi u zemlji, naši analitičari obradili su svih pet analiziranih pokazatelja, kao i faktor u kojim gradovima su žene gradonačelnice, te ih zbrojili u skupni indeks… Evo kakvi su rezultati..
Prošlogodišnje istraživanje Vijeća europskih općina i regija, koje je analiziralo zastupljenost žena u 41 europskoj državi – od lokalnih vijeća do Europskog parlamenta – pokazalo je da žene čine tek trećinu ukupnog broja zaposlenih, te da obavljaju gradonačelničku dužnost u tek 15 posto europskih gradova. Od 41 europske prijestolnice, žene su na čelu njih tek osam. I dok je hrvatski prosjek kad su gradonačelnice u pitanju još lošiji – od 128 gradova žene vode njih tek 13, po zastupljenosti žena u gradskim upravama držimo se, čini se, puno bolje od EU prosjeka.
Naime, istraživanje o zastupljenosti žena u gradskim upravama koje smo proveli, a u koje se uključilo 70-ak gradova, pokazuje da žene čine barem polovicu zaposlenih u čak 60 gradova, u njih 17 udio žena premašuje 70 posto, a u tri grada – Varaždinskim Toplicama, Svetoj Nedelji i Ozlju, žene čine preko 80 posto zaposlenih u gradskoj upravi.
U top 10 gradova s najvećim udjelom žena u ukupnom broju zaposlenih su još Beli Manastir, Bakar, Labin, Slunj, Karlovac, Ludbreg i Novska, a iznad 70 posto žena u gradskoj upravi imaju još Drniš, Sveti Ivan Zelina, Pula, Novigrad, Jastrebarsko, Cres i Otok.
No, puno značajniji podatak od samog udjela žena u broju zaposlenih, apsolutno je njihova zastupljenost na čelnim pozicijama gradskih uprava. A od 70 gradova koji su nam se uključili u istraživanje, u njih 47 udio žena na čelnim pozicijama je iznad 50 posto. U 24 grada na čelu upravnih odjela je više od 75 žena, u njih 19 žene su na preko 83 posto čelnih pozicija, a u 16 gradova čelne funkcije u gradskim upravnim odjelima su isključivo ženske. Gradovi u kojima su na svim pročelničkim funkcijama žene su, tako, Požega, Crikvenica, Beli Manastir, Čazma, Cres, Ludbreg, Slunj, Vrbovec, Biograd na moru, Donja Stubica, Lipik, Oroslavje, Varaždinske Toplice, Vis i Vrlika.
Kad su, pak, u pitanju gradska poduzeća i ustanove, u 42 grada koja su sudjelovala u istraživanju na čelnim pozicijama je barem 50 posto žena, u njih 14 je preko 70 posto žena, u 10 gradova su žene na preko 80 posto čelnih funkcija. U šest gradova sve gradske ustanove i poduzeća su u rukama žena – Kutjevu, Zlataru, Oroslavju, Supetru, Varaždinskim Toplicama, Donjoj Stubici, Bakru, Komiži, Obrovcu i Otoku.
Najslabija, baš loša zastupljenost žena je u gradskim vijećima – samo u Ludbregu žene čine polovicu sastava Gradskog vijeća, u 15 gradova ih je preko 40 posto, u 16 gradova između 30 i 40 posto, a u svim ostalim ispod 30 posto…
I dok imamo samo 13 gradonačelnica, gradovima s pozicije zamjenice gradonačelnika upravlja 67 žena, odnosno žene su na pozicijama zamjenice gradonačelnika u 61 gradu, a šest gradova – Crikvenica, Dubrovnik, Kastav, Koprivnica, Poreč i Zagreb imaju po dvije zamjenice gradonačelnika.
Kako bismo, na kraju ove analize, izmjerili koji su doista ‘najženskiji’ gradovi u zemlji, naši analitičari obradili su svih pet analiziranih pokazatelja, kao i faktor u kojim gradovima su žene gradonačelnice, te ih zbrojili u skupni indeks. Po ovom izračunu, najženskiji gradovi u zemlji su –Ludbreg, Varaždinske Toplice, Vis, Zlatar, Đurđevac, Novigrad, Ozalj, Novska, Crikvenica i Karlovac.
U Gradu Ludbregu žene su tako na čelu oba gradska odjela, gradonačelnik Bilić ima zamjenicu Renatu Potočnik, a od 22 zaposlenih u gradskoj upravi 17 je žena.
‘U Ludbregu ne njegujemo diskriminatornu kulturu življenja već radije suradničku i tolerantnu priču utemeljenu na znanju, spremnosti za rad u timu, poštenju i slobodi izražavanja te najvažnijem začinu – ljubavi za Ludbreg. U Ludbregu djelujemo zajednički, od zamjenice, pročelnica, zaposlenica (u Odsjeku za razvojne projekte, poduzetništvo i turizam sve zaposlenice su žene) te vijećnica u Gradskom vijeću i gradskim tvrtkama i ustanovama na dobrobit Ludbrega. To povjerenje i posvećenost zajedničkom cilju rada za Ludbreg čini nas posebnima, a činjenica da su većina u tome timu za Ludbreg žene očito presudna za sve dosadašnje rezultate’, ističe gradonačelnik Dubravko Bilić.
Uz gradonačelnicu Jasenku Auguštan Pentek, žene su na čelu Gradskog vijeća koje ima predsjednicu i potpredsjednicu, te sedam od ukupno 15 vijećnika. Žene su na čelu sve četiri gradske ustanove – Pučkog otvorenog učilišta, knjižnice, galerije, vrtića, turističke zajednice, a od tri škole na području žene su na čelu dvije. Od 13 zaposlenih u gradskoj upravi čak 9 su žene, pa je i Grad Zlatar na zastupljenosti od gotovo 70 posto.
‘Građani Zlatara svakako su pokazali da cijene ravnopravnost te da su na vodećim pozicijama odabrali žene. Od 2017. godine u Zlataru je vidljiv porast žena na vodećim pozicijama te porast žena koje su se uključile u politički život grada, ali i u ostalim segmentima upravljanja. Došlo je do velikih promjena u sastavu Gradskog vijeća gdje je sada skoro polovica žena. Prijašnji saziv vijeća imao je samo 2 žene, pa je sada taj broj višestruko povećan. Mi nismo kvote, već ravnopravni dio društva u našem gradu. Brojne žene našeg grada i preko udruga doprinose kvaliteti i ljepšem životu u našoj zajednici. Isticanjem pozitivnih primjera privlačimo žene da se aktivno uključe i da građani spoznaju da žene mogu kvalitetno obavljati vodeće funkcije’, ističe Jasenka Auguštan-Pentek.
U Gradskoj upravi Novske muškaraca ima tek 25 posto. Od 37 ukupno zaposlenih u gradskoj upravi radi čak 28 žena. One su na 3 od 4 pročelničke pozicije, a glavnu riječ vode i u 6 od 9 gradskih tvrtki i institucija.
Žene su na čelu svih upravnih odjela u gradskoj upravi Grada Crikvenice, od 10 gradskih tvrtki i ustanova žene vode njih sedam, te čine 67 posto ukupno zaposlenih u gradskoj upravi.
‘Vaše važnosti smo itekako svjesni, a danas je dan kada moramo zastati i zahvaliti vam za sve ono što činite za nas – vi hrabre žene, naše majke, supruge, sestre, strine, ujne.. Izuzetno mi je drago da ste se izborile za svoju ravnopravnost i ispravile nepravdu kojoj ste bile izložene. Vi to zaista zaslužujete!’, ističe gradonačelnik Damir Rukavina u svojoj čestitki povodom Dana žena.
U gradskoj upravi Grada Karlovca od 139 zaposlenih čak 108 je žena, žene su na čelu devet od ukupno 15 gradskih ustanova i institucija, te čak osam od ukupno devet upravnih odjela u gradskoj upravi, a od da zamjenika gradonačelnika jedna je žena.
‘U javnim poslovima posebno važnu ulogu igra motivacija zaposlenika. Naravno, stručnost je preduvjet za kvalitetan rad. Moje iskustvo s kolegicama pročelnicama je da svojom motivacijom i stručnim kompetencijama rade izvrstan posao za naš grad. Naravno, suradnjom se uvijek postiže više. Dodana vrijednost rada kolegica je otvorenost u komunikaciji s kojom kod svakog projekta dobivamo na ubrzanju realizacije’, komentira gradonačelnik Damir Mandić.
Od ukupno 25 zaposlenih u gradskoj upravi Svete Nedelje 20 je žena, što je visokih 80 posto kojih Svetu Nedelju svrstava na drugo mjesto u zemlji po udjelu žena u gradskoj upravi. Žene su i na čelu dva od tri gradska upravna odjela.
‘Ponosni smo što je Grad Sveta Nedelja jedan od gradova s najvećom zastupljenošću žena u Gradskoj upravi. Mišljenja smo kako je osnova uspješnog rada, djelovanja i poslovanja upravo ravnopravnost spolova, ali i afirmacija žena (kako u poslovnom smislu, tako i na razini zajednice). Upravo tome ide u prilog da je u Gradskoj upravi zaposleno 25 djelatnika, od čega je 20 žena. Od 3 upravljačke pročelničke pozicije, na njih 2 su žene. I u kontekstu izvršne vlasti vidljiva je zastupljenost, jer od 2 zamjenika koja imam, 1 je žena’, ističe gradonačelnik Dario Zurovec.
U Gradu Čazmi žene su na čelu sva tri gradska odjela, gradonačelnik Pirak ima zamjenicu, Snježanu Dončević, a od 15 zaposlenih u gradskoj upravi devet su žene.
‘Ponosan sam što se naš grad našao među gradovima u kojima su žene na čelnim pozicijama visoko zastupljene. Smatram da je to dokaz suvremenog razmišljanja i ponašanja. U 21. stoljeću trebalo bi biti bespredmetno razgovarati o ravnopravnosti spolova, u 21. stoljeću to bi trebalo biti normalno i samo po sebi razumljivo u svim društvima i u svim slojevima društva. Na žalost, znam da to u mnogim slučajevima još uvijek nije tako, ali se iskreno nadam da nezaustavljivo idemo ka tome cilju. Ponosan sam na svoje suradnice jednako kao i suradnike. One obavljaju izvrstan posao i ravnopravan su dio mog tima. Sve nas ujedinjuje jedinstvena misao vodilja, a to je boljitak građana grada Čazme. U tome smo nedvojbeno svi jednaki. Čestitam Dan žena jer je to obljetnica borbe za ravnopravnost, a to znači borbe za ljudskost’, kaže gradonačelnik Dinko Pirak.
Među izrazito ženskim gradovima je i Grad Cres u kojem su, osim što čine većinu zaposlenih u gradskoj upravi, žene u većini na vodećim gradskim funkcijama. Naime, u tri ustanove od sveukupnih tridesetak zaposlenih samo su četiri muškarca.
Oba upravna odjela u gradskoj upravi vode žene, a od ukupno 19 zaposlenih samo su četiri muškarca. Čak i komunalni redar je žena, a i u Turističkoj zajednici Grada Cresa također su zaposlene samo žene. Dječjim vrtićem i Creskim muzejem rukovode ravnateljice.
Među gradovima s najvećim brojem žena na čelnim pozicijama je i Grad Poreč. Od 19 gradskih tvrtki žene su na čelu njih 15, a gradonačelnik ima dvije zamjenice.
‘Neke žene su na ovim pozicijama dugi niz godina i već su postale sinonimom za ustanove koje vode, dok su neke od njih u samom početku i tek stvaraju svoje priče i projekte. Ipak, ono što vam je svima zajedničko je da rade za jedno zajedničko dobro, da su odlične i pouzdane suradnice, da su odgovorne u svojem poslu. Vjerujem da ćemo skupa raditi na tome da Porečankama i Porečanima omogućimo da u svom gradu pronađu sve ono što im je potrebno kako bi živjeli kvalitetan i ispunjen život – od zdravlja i brige o najmlađima, do kulture, ekologije i brige o najstarijima – kaže gradonačelnik Loris Peršurić i dodaje da žene pokrivaju upravo one, posebno osjetljive resore. ‘Kako i izreka kaže – žene su stvarni kreatori društva. Hvala im što sudjeluju u kreiranju Poreča kao grada s najboljom kvalitetom života u zemlji’, poručio je gradonačelnik Poreča.
Jedan od gradova u kojemu su žene u većinskom omjeru na čelnim pozicijama je i Grad Pazin – od 43 zaposlenih u gradskoj upravi 32 su žene, od dvoje zamjenika jedna je žena – Mirjana Galant, a ona je ujedno i voditeljica uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području Pazinštine, te i predsjednica povjerenstva za ravnopravnost spolova. Od pet upravnih odjela, žene su na čelu tri, a od 11 gradskih ustanova i poduzeća žene su na čelu njih sedam. Uz to, žene su na čelu Turističke zajednice središnje Istre kojoj pripada i Grad Pazin, kao na čelu Lokalne akcijske grupe u ribarstvu ‘Istarski škvoj’, kao i ‘Udruženja obrtnika Pazin’.
‘Zastupljenost žena na čelnim pozicijama rezultat je sustavne politike Grada u kojem nema mjesta diskriminaciji na osnovu spola ili bilo kojoj drugoj osnovi, u kojem žene i muškarci imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata’, poručuju iz Grada Pazina.
Gradonačelnice: Žene se moraju više uključiti u politiku
Na izborima 2017. gradonačelničku poziciju osvojile su Marina Budimir u Iloku, Ana Kučić u Malom Lošinju, Ana-Marija Petin u Orahovici, Gordana Lipšinić u Ozlju, Anamarija Blažević u Pakracu, Antonija Jozić u Pleternici, Kristina Križanec u Sinju, Kristina Ikić Baniček u Sisku, Ivana Marković u Supetru, Dragica Ratković u Varaždinskim Toplicama, Tonka Ivčević u Visu, Nelka Tomić u Vodicama i Jasenka Auguštan Pentek u Zlataru.
Ivana Marković, Supetar: Žene su konkretnije i bolje rješavaju probleme od muških kolega, moraju se više uključiti u politiku
‘Osam godina obnašam dužnost gradonačelnice Grada Supetra i ne razmišljam o tome kako je biti žena na takvoj poziciji. Svakodnevno se susrećem sa brojnim zadacima, izazovima i problemima koje zajedno sa suradnicima rješavam te se smatram ravnopravnom svojim kolegama. Drago mi je da u Gradu Supetru imam mnogo kolegica koje rado preuzimaju odgovornost te se bore za napredak i razvoj grada. Žene se u Supetru nalaze na najodgovornijim pozicijama te smo postali po tome poznati što mi je iznimno drago.
Žene se itekako moraju uključiti u politiku, smatram da su one konkretnije od muškaraca i puno bolje rješavaju probleme od muških kolega. U politiku sam ušla jer sam u komunalnom društvu vidjela da svari u gradu ne funkcioniraju te sam željela dati doprinos promjenama. Nisam ni slutila da ću postati prva gradonačelnica u povijesti Brača’, ističe gradonačelnica Supetra Ivana Marković.
Inače, uz prvu gradonačelnicu u povijesti Supetar u ovom mandatu ima i prvu predsjednicu Gradskog vijeća, Danijelu Kirigin, a jedinstveni su i po tome što im je žena na čelu policijske postaje. Žene vode i komunalno poduzeće, knjižnicu, centar za kulturu, osnovnu i srednju školu, vrtić, poljoprivrednu zadrugu, obrtničku udrugu pa i poslovnicu Fina-e. Osim toga, i svi suci u Općinskom sudu su žene – predsjednica i tri sutkinje, te četiri sudske savjetnice, a na čelu Zemljišnika i Katastra opet su žene.
Anamarija Blažević: Položaj žena u Hrvatskoj sve je bolji, voljela bih da se žene više ohrabre i participiraju u politici
‘Smatram kako se radne obaveze ne razlikuju po spolu, dakle i gradonačelnici i gradonačelnice imaju isti opseg poslova. Zbog toga je pred ženama puno veći izazov jer moramo uskladiti sve obaveze, kako poslovne tako i obiteljske. Za to je važno dobro se organizirati, a od neizmjerne važnosti je potpora radnih kolega, ali i obitelji. Meni su najveći oslonci moj suprug i roditelji, a svaki slobodni trenutak koristim biti posvećena u potpunosti djeci i njih ne zakinuti, pa nije rijetkost da i moje dvije djevojčice idu sa mnom na razna kulturna događanja koja su primjerena djeci (koncerti glazbene škole, predstave u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman…).
Moram priznati da se ne osjećam zakinuto u odnosu na muške kolege. Mislim da se položaj žena u Hrvatskoj i hrvatskoj politici polako poboljšava, ali to još uvijek nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Žene se svakako teže odlučuju na bavljenje politikom upravo zbog razloga što su svjesne svoje uloge u obitelji ali i obaveza koja donosi funkcija. Pri tome ne smatram da žene bježe od obaveza, nego dublje promišljaju oko izazova i balansiranja između svih obaveza. Svakako bih voljela da se žene ohrabre i više participiraju na svim političkim razinama’, kaže gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević.
Jasenka Auguštan Pentek: Nije uvijek lako, ali sve više ljudi vidi da nije važan spol nego rezultat
‘Svjesni smo da ženama nije uvijek lako i da smo kao društvo često samo deklarativno zagovornici ravnopravnosti spolova. Svjedoci smo toga i u političkom životu. Trenutno je samo 13 gradonačelnica i 35 načelnica u Republici Hrvatskoj. Sve mi želimo svojim radom i zalaganjem dokazati da se jednako pa čak i bolje možemo nositi sa takvim poslom. Bilo je situacija gdje sam pomislila da dolazim do prepreka koje ne bi imala da sam muškarac. Međutim, takve situacije su me samo ojačale i pokrenule te pobudile u meni snagu da dokažem suprotno za sve žene koje će se u budućnosti baviti ovakvim poslom. Sretna sam i ponosna da moji građani vide pozitivne promjene u gradu te da sam sa svojim timom pokrenula brojne projekte važne za razvoj grada. Mogu reći da sve više ljudi vidi da nije važno jesi li žena ili muškarac, a za pojedince (kojih je sve manje) koji to drugačije doživljavaju ne treba trošiti energiju. Vjerujem da sam svojim radom potaknula neke žene da se i one uključe i počnu baviti ovim poslom’, kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek.
Gordana Lipšinić, Ozalj: Kad bi u politici bilo više žena, problemi bi se brže i lakše rješavali
‘Moja iskustva sa ženskim kolektivima u kojima sam u dosadašnjoj karijeri imala priliku i zadovoljstvo raditi su oduvijek samo odlična. Žene su vrijedne, savjesne, suosjećajne, drže se dogovora, lakše se ‘pokreću’, motiviraju, zahvalnije su za male pažnje i „ustupke“, razumijevanja malih ljudskih potreba koje im kao „šef“ možete dati…..’, ističe Gordana Lipšinić, gradonačelnica Ozlja, jednog od ‘najženskijih gradova u zemlji. Iako ima najbolje riječi i za muške kolege, svoj sadašnji ženski kolektiv smatra savršenim – ‘Sve jedna bolja od druge, obožavam ih i silno sam im zahvalna za predanost poslu i kvalitetu koju pružaju’, kaže nam gradonačelnica Lipšinić. Ističe kako se u poslu nikad nije osjećala podređeno zato što je žena. ‘ Žena svoju poziciju u poslu i društvu postiže isključivo znanjem, predanim radom i stalnim dokazivanjem, a svjedok sam da u „muškom svijetu“ nije nužno tako. Moje iskustvo je i vjerujem, kada bi u politici bilo više žena, dosta toga bilo bi jednostavnije i brže bi se rješavali problemi’, zaključuje.
Grad Ozalj u samom je vrhu po zastupljenosti žena u gradskoj upravi – čak ih je 80 posto, od 15 zaposlenih 12 su žene, a žena je na čelu i jedinog upravnog odjela u gradskoj upravi.
Kristina Križanac, Sinj: Biti žena u politici u Dalmatinskoj zagori – inspirativno i prosvjetljujuće
‘Biti žena u politici na sjeveru Europe vrlo je sadržajno i kreativno. No biti žena i Gradonačelnica u Dalmatinskoj zagori, vjerujte, zna biti jako inspirativno i prosvjetljujuće. Vjerujem da moje kolegice u nekim drugim dijelovima RH puno lakše i jednostavnije rješavaju neka svakodnevna pitanja, pa čak i vjerujem da se oko nekih stvari niti ne postavljaju pitanja, dok sam ja u svojoj sredini prisiljena uložiti puno i vremena i energije za neke stvari koje se već odavno smatraju normalnim građanskim civilizacijskim dosegom.
Pa ipak, nikad se u svom djelovanju nisam osjetila podređeno ili zakinuto zato što sam žena, dapače, u obavljanju dužnosti gradonačelnice jako mi je pomoglo to što kao žena. Prirodna intuicija mi je uvelike pomogla u izrazito patrijarhalnoj sredini.
Što se tiče usklađivanja privatnih i poslovnih obveza, definitivno treba uložiti puno truda i definirati prioritete. Ja svoje prioritete u životu usklađujem i oni se niti u jednom segmentu ne sudaraju. Moj dan je uvelike popunjen sa radnim i obiteljskim obvezama, ali uz podršku obitelji, mogu Vam reći da sve stignem. Način na koji ja živim i radim posao gradonačelnice, poduzetnice, poljoprivrednice i majke za sve ima mjesta i smatram da niti jedan dio mog života nije zapušten.
I na kraju, smatraam da su žene, s obzirom da predstavljaju strašno veliku manjinu u hrvatskoj politici i znatno manje od muškaraca zauzimaju vodeća mjesta i samim time ne dolaze u priliku kreirati politike, evidentno zakinute, a manjak žena u politici rezultira i lošim stanjem u društvu’, kaže gradonačelnica Sinja Kristina Križanac.
Antonija Jozić: Žene itekako mogu uspjeti, ne kroz kvote, nego svojim radom, znanjem i upornošću
‘Činjenica je da su žene podzastupljene u politici kao i na vodećim pozicijama u općinama, gradovima i županijama te se participacija žena u politici nerijetko „postiže“ propisanom kvotom na listama za predstavnička tijela. Isto tako činjenica je da se usklađivanje privatnih i poslovnih obveza uglavnom nameće kao pitanje koje se postavlja ženama iako je to pitanje koje se podjednako tiče i žena i muškaraca. Ja se osobno nikad nisam osjećala podređeno ili zakinuto zbog svog spola no to je moj osobni doživljaj politike i to ne znači da se takve situacije ne događaju drugim ženama. Obzirom da sam osoba koja na neki način pokušava rušiti predrasude, svojim primjerom želim posvjedočiti kako žene itekako mogu uspjeti u politici. Ne kroz kvote, već svojim radom, znanjem i upornošću što nam svim treba biti misao vodilja. Nadam se i vjerujem da će i predstojeći lokalni izbori pokazati kako se društvo mijenja i da ćemo nakon izbora moći govoriti o većoj participacija žena u lokalnoj i regionalnoj politici na mjestima načelnica, gradonačelnica i županica u Republici Hrvatskoj’, kaže gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić.
I Belišće je u rukama žena: Funkcije pročelnika i čelna mjesta u gradskim tvrtkama drže žene Među najženskijim gradovima u zemlji je i Grad Belišće u kojemu čelnu poziciju u Gradu i gradskim tvrtkama drže žene. U samom vrhu gradske vlasti, odmah do gradonačelnika Dinka Burića, njegova je prva zamjenica Ljerka Vučković, koja tu funkciju obnaša već drugi mandat i izvrsno se snalazi u području kreiranja i prijavljivanja projekata na fondove EU-a i razne druge natječaje, po čemu je Belišće među najuspješnijim gradovima u državi. Kad je pak o pročelničkim funkcijama riječ, i na njih su zasjele sve redom dame, od kojih dobar dio njih također već drugi mandat, pa i mnogo duže: Upravni odjel za financije i proračun vodi Božica Lalić, Upravni odjel za komunalno-stambene djelatnosti i uređenje naselja Kata Budimir Varžić, a Upravni odjel za društvene djelatnosti Antonija Andrašek-Barić. Upravni odjel za prostorno planiranje i gospodarstvo već niz godina pod palicom je pročelnice Ljiljane Žigić, a i tajnica Grada je žena – Sanja Takač. U gradskoj upravi inače radi 15 žena i 15 muškaraca. Slična je situacija i kada je o gradskim tvrtkama i ustanovama riječ – od njih deset sedam vode žene. Predsjednica je uprave komunalne tvrtke Kombel Marina Novoselnik, direktorica Hidrobela Lidija Gavrić, a na čelu je Poduzetničkog inkubatora Polet Karolina Štefan Bugarinović. Nježniji spol dominira i na čelu gradskih ustanova: ravnateljica je Gradske knjižnice i čitaonice Vlasta Putar, ravnateljica Centra za kulturu “Sigmund Romberg” Tea Glavica, a ravnateljica Muzeja Nada Milas Bosanac. Turističku zajednicu vodi Mirjana Klen. Njihovi muški kolege u gradu papira i sporta, a Belišćani u šali kažu – sve više i gradu žena, uspjeli su se “izboriti” za pozicije zamjenika gradonačelnika, direktora LRA-a, ravnatelja Dječjeg vrtića “Maslačak”, Bel-Pressa, Gradskog radija, Zajednice sportskih udruga i Vatrogasne zajednice. Gradonačelnik Dinko Burić smatra da su njegove prve suradnice u proteklom razdoblju itekako opravdale povjerenje. – Garancija uspješnog svladavanja izazova rukovodećih funkcija, naravno, nije spolna ni bilo koja druga pripadnost, no iz iskustva, ne umanjujući vrijednosti muškaraca na rukovodećim mjestima, mogu potvrditi kako žene na tim mjestima krasi racionalnost u odlučivanju, otvorenost za suradnju i spremnost na razmjenu mišljenja i konzultacije u procesu donošenja zahtjevnih odluka, samokritičnost, odlične komunikacijske vještine, težnja poštenju u poslovanju i snažno izražena empatija – komentirao je Burić. – To su osobine koje treba imati svaka osoba na rukovodećem mjestu, bilo da se radi o ženama, bilo o muškarcima. No kao čovjek iskreno sam sretan što za suradnice i suradnike imam ovakve osobe – kazao je. (Glas Slavonije) 
