Kroz sve dosadašnje cikluse našeg izbora, Umag je neizostavno ulazio u završnicu najmanje jedne od glavnih kategorija, dvaput je odnio titulu najboljeg grada za obrazovanje, demografiju i mlade, a i sada je u samom vrhu te konkurira kao jedan od najuspješnijih kad je u pitanju gospodarstvo. S njim će u ring Poreč, Rovinj, Opatija i Sveta Nedelja.
Najistureniji dio istarskog kopna prema zapadu te svojevremeno rezidencija rimskih plemića, Umag je do danas ostao izuzetno zanimljiv i privlačan. Među najugodnijim je hrvatskim gradovima za život (što potvrđuje i dvaput zasluženo finale našeg Izbora upravo u toj kategoriji 2018. i 2020.), a dosad se već šest puta okušao i kao jedan od najboljih za poslovanje. U tom se području godinama nameće stabilnošću, razvijenošću i snažnim ekonomskim zamahom te i ovog puta u utrku ulazi s uvjerljivim adutima: među srednjim gradovima ima drugi najbolji rezultat po kriteriju prosječnog broja nezaposlenih na tisuću stanovnika (njih svega devet) te treći najveći prosječni izvorni prihod per capita – 1.068 eura. Pritom je bez dugova, što njegovu gospodarsku poziciju čini još konkurentnijom i otpornijom.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije tijekom prošle godine u Umagu je otvoreno osam novih poduzeća na svakih tisuću stanovnika, što dodatno govori u prilog zdravoj poduzetničkoj atmosferi i učincima mjera kojima Grad posljednjih godina potiče poslovanje: od fiskalnih olakšica i ulaganja u infrastrukturu do raznih programa namijenjenih jačanju konkurentnosti, digitalizaciji i razvoju malih poduzetnika. U našoj mandatnoj analizi razvoja poduzetništva i tržišta rada, koja objedinjuje kretanja broja novih poduzeća i obrta te razine nezaposlenosti u kompozitni indeks, Umag se također pozicionirao među najuspješnije domaće sredine. Grad je ostvario skupni indeks od 118,7, čime zauzima četvrto mjesto na nacionalnoj ljestvici, a taj rezultat uvrštava ga među istarske „gradove-tigrove“.
U istraživanju Udruge Glas poduzetnika o indeksu lakoće poduzetništva, Umag se također svrstao među najbolje gradove u Hrvatskoj. Prema ocjenama samih poduzetnika, koji su procjenjivali lokalnu administraciju, transparentnost, brzinu izdavanja dozvola, razinu korupcije, poticaje, infrastrukturne uvjete i općenitu podršku poslovanju, Umag je zauzeo visoko mjesto, odmah uz Svetu Nedelju i Primošten. Rezultati su potvrdili kako poduzetnici u Umagu prepoznaju stabilno i poticajno okruženje – od izostanka nelojalne konkurencije od strane grada, preko efikasnih procedura i dostupne poduzetničke infrastrukture, do politika koje podržavaju inovacije, izvoz i razvoj realnog sektora.
Tijekom prva dva mjeseca ove godine Umag se našao među deset najposjećenijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, potvrđujući svoju važnu ulogu u ukupnoj gospodarskoj slici Istre i države. Naime, prema podacima sustava eVisitor, bio je među gradovima koji su ostvarili najveći broj dolazaka i noćenja, posebno među stranim turistima, čime dodatno jača vlastitu poziciju grada u kojem turizam i gospodarstvo djeluju u snažnoj sinergiji. U sklopu porezne politike koja izravno utječe na lokalno gospodarstvo, Umag je donio odluke koje domaćim iznajmljivačima osiguravaju najniži mogući paušalni porez u iznosu od 100 eura po krevetu. Budući da građani s prebivalištem u Umagu ni ranije nisu plaćali porez na kuće za odmor, izmjene zakona o porezu na nekretnine za njih ne donose dodatna opterećenja, a status domaćina-iznajmljivača i dalje ih izuzima od obveze plaćanja poreza na nekretnine. Porez će se primjenjivati ponajprije na vlasnike oko 4.500 nekretnina u stranom vlasništvu, koji nemaju prebivalište na području grada, dok se istovremeno mijenja visina poreza na kuće za odmor – s dosadašnjih 5 eura po kvadratu na 6,40 eura, uz 20 posto iznosa koji se prosljeđuje županiji. Sav prihod od poreza na nekretnine ostaje u funkciji financiranja sportskih klubova, besplatnih dječjih vrtića i socijalnih potreba, čime ovakva porezna politika dodatno jača razvoj lokalnog okruženja.
Spomenimo i kako je u Umagu tijekom rujna održana konferencija „Istria active: sport i turizam bez granice“, organizirana u čast titule „Istarska županija: Europska regija sporta 2025.“. Kao jedan od vodećih sportskih i turističkih centara Istre, Umag je bio domaćin niza panel-rasprava koje su okupile stručnjake iz sporta, turizma i javnog sektora, među kojima i predstavnike ATP turnira, turističkih zajednica te istarske sportske elite. Konferencija je istaknula snažnu povezanost sporta i turizma kao pokretača gospodarskog razvoja regije te važnost suradnje između javnog i privatnog sektora u stvaranju održivih projekata i nove vrijednosti. Posebno je naglašeno da Umag, kao redovito jedan od TOP 5 turističkih gradova u Hrvatskoj i grad prepoznat po vrhunskoj sportskoj infrastrukturi i manifestacijama svjetskog ranga, predstavlja logičan i simboličan izbor za ovakav skup, u potpunosti utjelovljujući temu konferencije.
Uz snažan gospodarski zamah, Umag se profilirao i kao jedan od najangažiranijih hrvatskih gradova u području obrazovanja – segmentu koji čini temelj njegove šire socijalne, demografske i razvojne politike. S izdvojenih 924 eura po stanovniku u 2024. godini, Umag se svrstao među deset najizdašnijih gradova u Hrvatskoj, a dugogodišnji strateški projekt „Umag – grad djece 2010.–2030.“ vidljivo mijenja obrazovnu infrastrukturu i standarde. Gradnja nove zgrade Talijanske osnovne škole „Galileo Galilei“, dogradnja Osnovne škole Marije i Line, izgradnja i obnova ukupno 15 školskih i predškolskih objekata te uređenje više od 50 dječjih igrališta potvrđuju da Umag obrazovanje promatra kao dugoročno ulaganje u ljude i zajednicu. Uz infrastrukturu, Grad osigurava i cijeli niz mjera koje podižu dostupnost obrazovanja: besplatan prijevoz, produženi boravak, obroke za djecu slabijeg socijalnog statusa, školski pribor i bilježnice, kao i kontinuirano financiranje pomoćnika u nastavi.
Nadovezujući se na obrazovne politike, Umag razvija i jednu od najsveobuhvatnijih socijalnih politika u Hrvatskoj. S izdvojenih 186 eura po stanovniku za socijalnu skrb, Grad je među nacionalnim predvodnicima, a fokus stavlja na najosjetljivije skupine. Starijim građanima osigurane su najviše božićnice u Hrvatskoj, subvencije smještaja u domu za starije, svakodnevna pomoć u kući, dostava toplih obroka i besplatno korištenje središnjih parkirališta. Programi treće životne dobi, organizirani u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem „Ante Babić“, uključuju informatičke i jezične tečajeve, kreativne radionice, predavanja i izlete. Umag, iznimno posvećen i mlađoj populaciji, potiče njihov ostanak i kroz besplatan vrtić za svu djecu, sustav stipendija do 5.000 eura godišnje za deficitarna zanimanja i mogućnost povoljnije kupnje POS-stanova. Ulaganja u zdravstvo dodatno jačaju socijalni sustav i to od besplatnih terapija limfne drenaže za onkološke bolesnike i dostupnosti onkoloških procedura u lokalnoj ispostavi do sufinanciranja hitne medicinske službe i nabave novih aparata za hemodijalizu.
Važan dio umaškog razvojnog modela čini i snažna orijentacija prema zaštiti okoliša te održivom upravljanju prostorom. U 2024. godini Umag je izdvojio 4,17 milijuna eura za zaštitu okoliša – čak 3,43 milijuna više nego godinu ranije – čime se svrstao među gradove s najvećim povećanjem ulaganja i među najjače po per capita izdvajanju u Hrvatskoj. Ta su sredstva pretočena u projekte koji izravno podižu kvalitetu života: sanirano je zatvoreno odlagalište Donji Picudo zapad uz 30-godišnji monitoring, uređena je nova gradska riva duga gotovo dva kilometra, obnovljena šetnica Vladimira Gortana te unaprijeđena vodno-komunalna infrastruktura kroz izgradnju novih cjevovoda, crpnih stanica i sanaciju prometnica. Umag je pritom intenzivno ulagao u ozelenjivanje – posađeno je oko 500 stabala, uz dodatne sadnje kroz projekt “UmaGO green”, a obnovljeni su i obalni pojasevi, uključujući Savudriju. Grad potiče i energetsku tranziciju sufinanciranjem kućnih solarnih elektrana, a u naselju Kmeti gradi se novo sklonište za životinje. Ovakav izniman spoj infrastrukturnih, ekoloških i društveno odgovornih ulaganja jasno pokazuje da Umag razvoj gospodarstva usko povezuje s dugoročnom brigom za prostor, resurse i život svih svojih stanovnika. (V.H.)
