Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, hrvatski su gradovi tijekom 2025. godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili oko 53,3 milijuna eura, gotovo 11,5 milijuna više nego godinu ranije, u 2024. U vremenu obilježenom inflacijskim pritiscima, rastom troškova poslovanja i kroničnim nedostatkom radne snage, takvi podaci pokazuju da lokalne sredine i dalje prepoznaju poduzetništvo i obrtništvo kao jedan od najvažnijih pokretača gospodarskog razvoja, investicija i zapošljavanja. Među gradovima koji su pritom napravili najsnažniji iskorak nalazi se i Velika Gorica, koja se prema rastu izdvajanja za subvencije poduzetnicima i obrtnicima svrstala među vodeće u RH…
Naša nedavna analiza, temeljena na podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu, pokazala je kako je Velika Gorica među gradovima s najvećim povećanjem izdvajanja u apsolutnim iznosima. Grad se pozicionirao na visokom šestom mjestu s porastom od 661.019 eura, dok je ukupno za subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, obrtnicima, kao i malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora izdvojeno 2.317.427 eura.
-Takva ulaganja nisu rezultat jednokratne politike niti kratkoročnog odgovora na gospodarske izazove, nego dio šire strategije kojom Velika Gorica posljednjih godina gradi stabilno i konkurentno poduzetničko okruženje – naglašavaju nam i pojašnjavaju iz Grada.
A da iza proračunskih brojki stoji stvarna gospodarska dinamika potvrđuju i pokazatelji poslovne aktivnosti, pa se Velika Gorica nalazi u Top 10 hrvatskih gradova prema broju novootvorenih poduzeća u 2025. godini, s ukupno 230 novih poslovnih subjekata. Posebno je važan podatak da je otvoreno čak 127 više poduzeća nego što ih je zatvoreno, čime se ovaj grad svrstao među tri najuspješnije sredine u Hrvatskoj prema pozitivnoj razlici između otvaranja i zatvaranja tvrtki, a isto tako, u samom je vrhu i prema rastu broja otvorenih poduzeća u odnosu na 2021. godinu, uz povećanje od 54 nova poslovna subjekta.
Snaga gospodarstva Velike Gorice vidi se i kroz podatke Financijske agencije za 2024. Na području grada poslovalo je 2.375 poduzetnika koji su zapošljavali 23.776 radnika, što predstavlja rast zaposlenosti od 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno su poduzetnici ostvarili rast ukupnih prihoda od 11,1 posto i rashoda od 10,5 posto i iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 205,9 milijuna eura, što je čak 22,3 posto više nego godinu ranije, službeni su uistinu hvalevrijedni podaci koje je u svom izvješću iskazala FINA. Velika Gorica pritom nije samo lokalno gospodarsko središte, nego nositelj razvoja cijele Zagrebačke županije, u ukupnom broju poduzetnika sudjeluje s 20 posto na tom području, dok je udio u zaposlenosti još izraženiji i iznosi 27,1 posto. Četvrtina ukupnih prihoda i rashoda poduzetnika ZG županije generira se upravo u Velikoj Gorici, kao i više od četvrtine ukupne dobiti. Na rang-listi gradova i općina Zagrebačke županije poduzetnici iz Velike Gorice nalaze se na prvom mjestu prema broju poduzetnika, zaposlenih, dobiti razdoblja i neto dobiti, ali i ukupnim prihodima.
Konkretno, ukupni prihodi poduzetnika dosegnuli su 3,7 milijardi eura, dobit razdoblja 220,5 milijuna eura, a neto dobit 205,9 milijuna eura, čime Velika Gorica potvrđuje status jednog od gospodarski najjačih urbanih središta u kontinentalnom dijelu RH. Među vodećim tvrtkama prema ostvarenim prihodima nalaze se i velika nacionalna poslovna imena. Društvo Lidl Hrvatska ostvarilo je ukupne prihode od 1,3 milijarde eura i najveću dobit razdoblja od 59,9 milijuna eura, dok se među vodećim poslovnim subjektima nalazi i Hrvatska pošta s prihodima od 322,2 milijuna eura i dobiti od 30,9 milijuna eura.
Rast gospodarstva reflektira se i na standard zaposlenih. Prosječna mjesečna neto plaća kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2024. godini iznosila je 1.341 euro, što je 12,6 posto više od prosjeka Zagrebačke županije i 14,5 posto više od prosjeka svih poduzetnika u zemlji. Takvi podaci potvrđuju da gospodarski rast u Velikoj Gorici ne ostaje samo na razini statistike, nego ima i izravne učinke na kvalitetu radnih mjesta i životni standard zaposlenih, ističu pak iz Grada.
Gospodarska snaga VG nije nastala slučajno, blizina Zagreba, prometna povezanost i položaj uz glavne cestovne i logističke koridore godinama Velikoj Gorici daju važnu razvojnu prednost, no lokalna uprava taj je potencijal sustavno pretvarala u konkretne projekte i investicije, a izgradnja novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, razvoj gospodarskih zona Rakitovec i Meridian 16, kao i dolazak velikih poslovnih sustava dodatno su ubrzali gospodarsku transformaciju grada. U tom procesu važnu ulogu ima i Poduzetnički inkubator, koji postaje mjesto razvoja novih poslovnih ideja, start-upova i poduzetničkih inicijativa. Velika Gorica pritom pripada i skupini od 21 hrvatskog grada koji nemaju porez na potrošnju, što dodatno doprinosi stvaranju konkurentnijeg poslovnog okruženja i rasterećenju gospodarstva.
Da grad ulazi u novu fazu gospodarskog razvoja pokazuje i jedan od najvećih investicijskih projekata posljednjih desetljeća – Poduzetnička zona Kušanec–Istok. Potpisivanjem ugovora o darovanju državnog zemljišta između potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, i gradonačelnika Krešimira Ačkara, otvoren je prostor za realizaciju projekta koji bi mogao snažno odrediti gospodarsku budućnost grada i šireg turopoljskog područja.
Gradu je darovano više od 516 tisuća četvornih metara zemljišta, odnosno 51,62 hektara procijenjene vrijednosti 31,64 milijuna eura. Kako je vrijednost zemljišta premašivala prag od 25 milijuna eura, odluku je prethodno morala potvrditi i Vlada Republike Hrvatske, koja je time dala zeleno svjetlo jednom od strateški najvažnijih gospodarskih projekata u ovom dijelu RH. Nova poduzetnička zona nastaje uz autocestu A11 Zagreb–Sisak i državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od središta Velike Gorice te u neposrednoj blizini Zračne luke Franjo Tuđman.
Upravo takva lokacija čini Kušanec–Istok iznimno atraktivnim prostorom za ulaganja, osobito za logističko-distributivne centre, suvremene proizvodne pogone, kao i visokotehnološke i inovacijske djelatnosti. Projekt nije nastao preko noći. Gradsko vijeće još je 2024. godine jednoglasno prihvatilo odluku o osnivanju nove gospodarske zone, odgovarajući pritom na sve izraženiji interes investitora i visoku popunjenost postojećih poslovnih zona Rakitovec i Meridian 16, ministar Branko Bačić pritom je naglasio kako su za darovanje zemljišta morala biti ispunjena dva ključna uvjeta – odluka Gradskog vijeća o osnivanju zone te najmanje 80-postotna popunjenost postojećih zona, što je Velika Gorica i dokazala. Jednoglasna podrška gradskih vijećnika i na sjednici održanoj u svibnju ove godine dodatno je potvrdila politički konsenzus oko važnosti projekta.
Pred gradom sada slijedi faza komunalnog opremanja, parcelacije i pripreme infrastrukture za dolazak prvih investitora, pri čemu je obveza da se zona u roku od pet godina počne privoditi gospodarskoj svrsi. Gradonačelnik Krešimir Ačkar napominje nam kako je riječ o rezultatima dugotrajnog rada i kontinuiranog nastojanja da Velika Gorica ostane među vodećim hrvatskim gradovima po investicijama i gospodarskom razvoju. Nova zona, naglašava, trebala bi otvoriti nova radna mjesta, dodatno osnažiti gospodarstvo i povećati proračunske prihode, stvarajući temelje za daljnja ulaganja u komunalnu i društvenu infrastrukturu, a upravo je povezanost gospodarskog razvoja i kvalitete života jedna od karakteristika velikogoričkog modela razvoja.
Gospodarski rast u gradu ne promatra se odvojeno od demografskih i društvenih pokazatelja, nego kao preduvjet njihova poboljšanja. Najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Velika Gorica među hrvatskim gradovima s najizraženijim rastom broja stanovnika. Između 2023. i 2024. broj stanovnika povećan je za 1.207, s 62.634 na 63.841 stanovnika, dok je u trogodišnjem razdoblju od 2021. do 2024. grad dobio ukupno 2.766 novih stanovnika.
Presudan je pritom bio pozitivan migracijski saldo od 1.320 osoba, uključujući i domaći migracijski saldo od +617 stanovnika, što potvrđuje da Velika Gorica privlači ne samo strane radnike nego i stanovnike iz drugih dijelova Hrvatske koji u gradu prepoznaju poslovne prilike, kvalitetu života i razvojnu perspektivu. Upravo je zbog takvih pokazatelja Velika Gorica prošle godine ponijela i titulu „Najprivlačniji grad“ u našem tradicionalnom izboru za Najbolji grad.
Paralelno s velikim investicijskim projektima, Grad nastavlja razvijati i izravne modele potpore lokalnim gospodarstvenicima. Među njima su tri programa bespovratnih potpora usmjerena prema različitim skupinama poduzetnika i obrtnika. Natječaj za poduzetnike početnike namijenjen je obrtima i trgovačkim društvima registriranima kraće od dvije godine, a potpore su se mogle koristiti za nabavu opreme, alata i strojeva, računalnu opremu, marketinške aktivnosti, izradu internetskih stranica, edukaciju i certificiranje proizvoda. Pojedinačna potpora iznosila je do 90 posto prihvatljivih troškova, odnosno najviše 2.000 eura.
Posebno mjesto imaju i potpore za očuvanje i razvoj tradicijskih i obrtničkih djelatnosti, usmjerene prema deficitarnim i proizvodnim obrtima poput postolarstva, urarstva, klesarstva, mesarstva ili kovačstva. Program omogućuje financiranje strojeva, alata, uređenja prostora, edukacija, certifikata i promotivnih aktivnosti, uz maksimalan iznos potpore od 2.660 eura. Treći natječaj odnosio se lani na proizvodne i neproizvodne djelatnosti, pri čemu se potpore koriste za opremu, uređenje poslovnih prostora, digitalizaciju, edukacije i razvoj novih proizvoda, također uz mogućnost sufinanciranja do 90 posto troškova i najviše 2.000 eura po korisniku. Takve mjere, poručuju iz Grada, predstavljaju važan alat za razvoj lokalnog gospodarstva, osobito malih poduzetnika i obrtnika koji najbrže reagiraju na tržišne promjene i stvaraju nova radna mjesta.
-Poduzetnici su ključni za razvoj svakog grada. Stvaraju nova radna mjesta, potiču gospodarstvo, donose inovacije i podižu kvalitetu života. Zato kao Grad nastavljamo poticati njihovo poslovanje- ističe gradonačelnik Krešimir Ačkar. Velika Gorica danas, učestalo naglašava, više nije samo grad snažno oslonjen na svoj prometni položaj i blizinu metropole, riječ je o sredini koja gospodarski rast sustavno gradi kroz kombinaciju investicija, poduzetničkih zona, fiskalnog rasterećenja i izravnih potpora gospodarstvu, poduzetnicima i obrtnicima. Podaci o rastu poduzetništva, zaposlenosti, dobiti i stanovništva pritom pokazuju da taj model daje rezultate, dok bi Kušanec–Istok mogao postati njegova nova razvojna etapa i jedan od najvažnijih gospodarskih projekata kontinentalne Hrvatske u nadolazećim godinama. (P.L.)
