U 2022. osvojio je titulu najpametnijeg hrvatskog grada, u finalu je unutar iste kategorije bio i prethodne dvije godine, a sada se peti put natječe i za naslov najboljeg po kvaliteti života. U konkurenciji gradova srednje veličine, Zaprešić snage odmjerava s Porečom, Rovinjem, Svetom Nedeljom i Solinom, a pobjednike ćemo doznati početkom prosinca.
Na zapadnom ulazu u Zagreb, između savske nizine i zagorskih brežuljaka, smjestio se Zaprešić čiji su identitet oblikovali ostavština bana Jelačića i njegovi Novi dvori, a koji je skladnim spojem baštine i urbanog razvoja izgradio čvrst i kvalitetan okvir za ugodan život. To potvrđuju i podaci korišteni u izboru najuspješnijih gradova, a u ovogodišnjem vrednovanju analizirano je 29 različitih kriterija. Među njima su proračunska izdvajanja za zaštitu okoliša, kulturu, gospodarenje otpadom i sport, prosječni dohodak po stanovniku, izdvajanja za stipendije i školarine, broj učitelja i odgojitelja, zaposlenost i nezaposlenost, broj obrtnika i udio visokoobrazovanih građana, kao i demografski te razvojni pokazatelji. Zaprešić se u mnogima od njih ističe: drugi je po prosječnom dohotku po stanovniku (6967 eura) i među deset najboljih srednjih gradova po prosječnim izvornim prihodima (641 euro), a uz to nije zadužen. Stopa siromaštva iznosi 10 posto, prosječno je 11 nezaposlenih na tisuću stanovnika dok je stopa poreza na dohodak 25 posto i bruto plaća u gradskoj upravi 18.159 eura. Za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade izdvaja 34 posto proračuna, a prednjači i po sufinanciranju prijevoza (4,85 posto proračuna). Među najboljima je po udjelu visokoobrazovanih (svaka 4,24 osoba), a i indeks općeg kretanja stanovništva (96,36 posto) te vitalni indeks (77,05 posto) svrstavaju ga u top deset srednjih gradova.
Razvoj gospodarstva i snažna potpora malim poduzetnicima važan su element zaprešićkog pristupa kvaliteti života. Ove je godine za tu svrhu osigurano 250.000 eura, a kako je istaknuo gradonačelnik Željko Turk na nedavnom Sajmu gospodarstva, upravo je obrtništvo temelj razvoja grada – što potvrđuje i rast broja obrtnika od gotovo 14 posto u protekloj godini. Uz solidno gospodarstvo, Zaprešić ostvaruje i snažan stambeni zamah: u 2024. godini izgrađeno je 211 stanova, čime je ušao među deset hrvatskih gradova s najviše novoizgrađenih stanova, dok je u odnosu na godinu ranije rast izgradnje bio jedan od najvećih u državi. Površina novozavršenih stambenih zgrada dosegnula je gotovo 30 tisuća četvornih metara, što je povećanje od 17,7 tisuća kvadrata u odnosu na 2023. godinu.
Uz gospodarstvo i stanogradnju, Zaprešić dosljedno jača i zdravstvenu infrastrukturu. U Kupljenovu je u tijeku izgradnja novog javno-zdravstvenog objekta koji će objediniti obiteljsku medicinu, stomatologiju, patronažu i ljekarnu u suvremenom prostoru od 360 četvornih metara. Investiciju od 1,5 milijuna eura u cijelosti financira Zagrebačka županija, a Grad je osigurao zemljište i dodatne sadržaje. Ulaganja se nastavljaju i kroz gradski proračun – šest tisuća eura izdvojeno je za rad internističke ambulante, a još 30 tisuća uloženo je u nabavu EEG, EMG i EMNG uređaja kojima se prvi put omogućuju neurološki dijagnostički pregledi u Zaprešiću. Nabavljena su i četiri nova automatska vanjska defibrilatora, koji se postavljaju na ključne javne lokacije i nadopunjuju postojeću mrežu uređaja, uz redovite edukacije građana koje provodi Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
Jedna od važnijih odrednica Zaprešića jest status Grada prijatelja djece, koji ne ostaje na simboličnoj razini, nego se potvrđuje konkretnim ulaganjima i stabilnom demografskom politikom. Ove je godine za potrebe i prava djece izdvojeno 25,29 milijuna eura – za vrtiće i škole, pomoćnike u nastavi, subvencije, stipendije, nagrade, produženi boravak, nabavu obrazovnih materijala, potpore za novorođenčad te programe udruga koje djeluju s djecom i mladima. Demografske mjere dodatno su ojačane povećanjem naknada za novorođenu i posvojenu djecu (500 eura za prvo, 750 eura za drugo te 1.500 eura za treće i svako sljedeće dijete), uz simboličan dar za sve bebe rođene od početka 2025. godine. Grad uz to zadržava i stabilne cijene vrtića te ujednačene subvencije za djecu u privatnim vrtićima i obrtima za dadilje, dok se predškolski kapaciteti šire kroz novi objekt DV Maslačak, obnovljeni prostor na Trgu mladosti i dodatne skupine u sklopu Društvenog doma u Jablanovcu. Uz to, u kontinuitetu se uređuju igrališta i parkovi, projektira se nova osnovna škola, a cijeli niz mjera – od pomoći u mliječnoj hrani, besplatnih udžbenika i radnih bilježnica, sufinanciranja prijevoza učenika i podrške djeci s teškoćama, do poticanja izvrsnosti stipendijama – čini sustavnu i široku podršku obiteljima i odrastanju u Zaprešiću.
Briga za djecu i mlade očituje se i u sadržajima koji obogaćuju njihovo slobodno vrijeme, među kojima se ističe Mali sajam izvanškolskih aktivnosti na kojem je ove godine sudjelovalo 46 izlagača. Na jednom mjestu predstavljeni su sportski, plesni, filmski, kazališni i edukativni programi – od dodatne nastave i rada s darovitima do učenja stranih jezika i STEM aktivnosti. Događanje je okupilo velik broj djece i roditelja, uz sudjelovanje gradskih sportskih udruga povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana te Policijske postaje Zaprešić s preventivnim aktivnostima. Organiziranjem ovakvih sadržaja Grad otvara više mogućnosti za kvalitetno, aktivno i smisleno provođenje slobodnog vremena, što je osobito važno u razdoblju u kojem digitalna ovisnost i prekomjerno korištenje društvenih mreža postaju sve izraženiji izazovi.
Zaprešić ove godine uvodi i važnu novinu u području prometne sigurnosti: kao prvi grad u Hrvatskoj zabranjuje vožnju električnih romobila u pješačkim zonama. Postavljanje prometnih znakova već je u tijeku, a mjera je uvedena kao odgovor na sve veći broj nesreća u kojima sudjeluju romobili, uključujući i slučajeve s teškim ozljedama djece. Iako je zakonski dopuštena brzina ograničena na 25 km/h, pojedini modeli mogu doseći i 80 km/h, čime se rizik dodatno povećava. Grad pritom naglašava važnost odgovornog ponašanja roditelja te apelira da djeci objasne opasnosti kako bi se zajednički smanjio broj nesigurnih situacija u prometu. U kontekstu sigurnosti nezaobilazno je i područje vatrogastva, za koje Zaprešić godišnje izdvaja oko 1,2 milijuna eura. Nedavno je vatrogasnim postrojbama isporučeno novo navalno vozilo opremljeno visokotlačnom pumpom, razvalnim i ručnim alatima, motornim pilama, agregatom, signalizacijskom opremom, izolacijskim aparatima i ljestvama. Ovakvim ulaganjima Grad osigurava snažan i funkcionalan sustav spašavanja, bolju pripremljenost za sve češće izvanredne situacije – požare, poplave i potrese – te veću sigurnost za svoje stanovnike.
Zaprešić dodatno učvršćuje svoju razvojnu poziciju i ulaganjima u baštinu i urbanizam. Grad je povukao sedam milijuna eura bespovratnih sredstava za obnovu Novih dvora, čime je pokrenut projekt „Novo ruho Novih dvora“, ukupno vrijedan 10 milijuna eura. Obnovit će se i turistički valorizirati četiri zaštićena objekta kulturne baštine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a gradonačelnik Turk istaknuo je kako se kroz ITU mehanizam zajedničkim ulaganjima stvaraju kvalitetniji uvjeti za život građana.
U istom razvojnom smjeru pokrenut je i jedan od najambicioznijih sportskih projekata u povijesti grada – izgradnja gradskog bazena s vanjskim kupalištem. Raspisan je prvi urbanističko-arhitektonski natječaj u povijesti Zaprešića, čime je otvoren proces koji bi trebao donijeti moderan prostor za sport, rekreaciju i druženje. Planirana zgrada, površine gotovo 7.000 m², uključivat će olimpijski bazen, bazen za rasplivavanje i neplivače te niz pratećih sadržaja, uz vanjski bazen i sunčalište. Kompleks će se graditi na području od oko 32.000 m² ispod Lovačkog doma, a ukupna vrijednost procjenjuje se na oko 28 milijuna eura. Grad planira projekt financirati dijelom iz EU sredstava i kroz Urbani razvojni fond HBOR-a, čime se širi mreža sportskih sadržaja važnih za kvalitetu života stanovnika.
Standard održive mobilnosti dodatno se podiže i ulaganjem u biciklističku infrastrukturu. Za projekt BIKE CONNECT osigurano je 840,3 tisuće eura bespovratnih EU sredstava, a njime će Zaprešić biciklističkom mrežom biti povezan s Marijom Goricom, Brdovcem i Pušćom. Planirana je izgradnja novih 3,1 kilometra staza koje će se nastaviti na postojeće i planirane dionice uz Županijsku cestu 3030 i potok Lužnica, čime se osigurava kontinuirano, sigurno i ekološki prihvatljivo kretanje unutar šireg urbanog područja. Projekt, koji se nadovezuje na ranije međunarodne inicijative poput RIDE & BIKE, potiče rekreaciju, cikloturizam i održive oblike prijevoza te potvrđuje jasno usmjerenje Zaprešića prema mobilnosti u skladu s europskim standardima.
U području zaštite okoliša Zaprešić provodi dva ključna projekta koja podižu ekološke standarde i kvalitetu života. Sanira se zatvoreno odlagalište neopasnog otpada, za što je iz NPOO-a osigurano četiri milijuna eura (ukupna vrijednost 5,4 milijuna), a prostor zatvoren 2021. pretvorit će se u uređenu, ozelenjenu površinu s autohtonim biljnim vrstama, uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaštitu voda. Kroz projekt „ZAzeleni ZAprešić“, koji obuhvaća više lokacija, provodi se i zelena obnova grada. Prva faza započela je u Ulici Augusta Šenoe, gdje se nakon rekonstrukcije vodovodne mreže uređuje novi park s raznolikim sadnicama, urbanom opremom, dječjim spravama i četrdesetak parkirnih mjesta, uz sadnju novih stabala i grmlja te postavljanje klupa, koševa i hotela za kukce i pčele samice.
Grad ujedno priprema jedan od najznačajnijih iskoraka u mobilnosti – uvođenje potpuno besplatnog javnog prijevoza za sve građane, temeljenog na šest električnih autobusa. Nabava vozila, vrijedna oko 3,9 milijuna eura, u cijelosti će se financirati iz NPOO-a, kao i izgradnja punionice. Lokalnim linijama planira se povezati Zaprešić s Kupljenovom, Pojatnom, Jablanovcem, Šibicama i Ivancem te prvi put uspostaviti cjelovita mreža komunalnog prijevoza unutar grada. Postojeća ZET-ova linija prema Zagrebu ostaje, a nova usluga predstavlja nadstandard usmjeren na smanjenje gužvi i poticanje ekološki prihvatljivog prijevoza. Projekt se temelji na analizi Ernst & Younga i anketi među građanima, a javnu uslugu obavljat će komunalno poduzeće Zaprešić d.o.o.
Uz infrastrukturne, društvene i gospodarske projekte, Zaprešić napreduje i u digitalnoj transformaciji javnih usluga. Naime, dodatno je digitalizirao komunikaciju s građanima pokretanjem jedinstvene mobilne aplikacije „Moj Zaprešić“, čime nastavlja razvojni put koji mu je 2022. donio titulu najpametnijeg hrvatskog grada te više finala u istoj kategoriji. Aplikacija na jednom mjestu objedinjuje sve gradske vijesti, najave događanja i servisne informacije, uz mogućnost primanja važnih obavijesti u stvarnom vremenu – primjerice o radovima na cestama, prekidima u opskrbi vodom ili električnom energijom. Građani preko aplikacije mogu jednostavno prijaviti komunalne nedostatke, komunicirati s gradskim službama te pristupiti servisu iTransparentnost, koji omogućuje uvid u financijsko poslovanje grada, proračun i vlastite obveze prema gradu i gradskim ustanovama. Aplikacija je besplatna, kontinuirano se nadograđuje u skladu s potrebama korisnika i još jednom potvrđuje smjer ovog Grada prema pametnim, transparentnim i građanima pristupačnim rješenjima. (V.H.)
