Prema nedavno objavljenom Registru godišnjih financijskih izvještaja FINA-e, Grad Bakar nalazi se na drugom mjestu unutar Primorsko-goranske županije po ukupnom prihodu poduzetnika za 2019. godinu. Ispred Bakra nalazi se samo Rijeka, a uz njih u društvu pet najuspješnijih još su Opatija, Kastav i Matulji.
Ova vijest nije osobito iznenađenje budući je Grad Bakar unutar našeg velikog natjecanja za najbolji grad dvaput ušao u samo finale u kategoriji gospodarstvo. Sustavni napori koje Grad ulaže kako bi privukao investitore te posljedično pomogao otvoriti brojna radna mjesta donose brojne rezultate.
„Podaci Fine govore, ustrajno se penjemo na ljestvici. Grad Bakar je drugi po prihodima poduzetnika u PGŽ, od 555 gradova i općina u Hrvatskoj među najuspješnijih 30… Ustrajni, gradimo za još više, gradimo za još bolje. Stvaramo budućnost našoj djeci i idemo dalje“ – napisao je ovih dana na svom Facebook profilu gradonačelnik Tomislav Klarić koji, otkako je na čelu Grada Bakra, fokus stavlja na gospodarstvo i razvijanje poslovnih zona te donosi mjere kojima sustavno potiče poduzetništvo.
U Bakru su u tijeku brojni veliki projekti među kojima se po svom obimu i važnosti ističe onaj Industrijske zone na Kukuljanovu, vrijedan 26 milijuna kuna, kojim se grad namjerava pretvoriti u gospodarski centar hrvatskog primorja. Riječ je o projektu na kojem se radi već desetak godina zahvaljujući čemu u Bakru trenutačno djeluje 239 poduzetnika s sjedištem u Bakru s ostvarenih 2,9 milijardi kuna prihoda. Krajnji cilj je stvaranje najveće, infrastrukturno najopremljenije Industrijske zone u Hrvatskoj s ravnomjerno raspoređenim proizvodnim, uslužnim, trgovačkim djelatnostima i logistikom na površini od 5 milijuna kvadratnih metara zemljišta s preko 10.000 zaposlenih.
Posljednji mjeseci iskorišteni su za nastavak intenzivnih radova u novom dijelu Industrijske zone Bakar. Ondje se grade pristupne ceste s kompletnom infrastrukturom za nove parcele kako bi se stvorili preduvjeti za dolazak novih investitora. Radovi bi trebali biti gotovi do kraja 2021. godine kada će se investitorima moći ponuditi komunalno potpuno opremljeni platoi.
Temeljem iskustva od prije tri godine, kada su novoizgrađene parcele vrlo brzo našle svoje kupce, ponovo se očekuje veliki interes investitora. Svoju su priliku tada iskoristile tvrtke Frozen Food International, Singalinea, MEP, Adria čelik, Montcomerce, Riven, Orada trade, Klatenberg adria a od nedavno Mima namještaj i Oreco, koje su ondje podigle nove hale. Svoj novi, veliki poslovni centar tu je odlučila podići i Hrvatska pošta. Radovi na tom objektu, započeti krajem siječnja, idu prema planu te se već naziru obrisi budućeg regionalnog poslovnog centra u kojem će biti zaposleno oko 350 djelatnika Hrvatske pošte. U izgradnji su objekti tvrtke Ferotehna čija je djelatnost fokusirana na sanitarije, kupaonski namještaj i rasvjetu, te tvrtke Manšped koja se bavi cestovnim prijevozom i logistikom, kao i novi objekti Vodogradnje koja se bavi izgradnjom i održavanjem hidrotehničkih objekata. Na parceli ispod Lesnine započela je gradnja hale Lesninine sestrinske tvrtke Momax. Priprema se gradnja kroz proširenje objekata tvrtke za proizvodnju vodovodnih i kanalizacijskih cijevi Vargon, gradnja tvrtke Bertone koja proizvodi plastične ambalaže, te tvrtke Panex koja se bavi prodajom i servisom poljoprivrednih strojeva. Građevinsku dozvolu za gradnju visokosofisticiranog skladišta za lijekove upravo je ishodila farmaceutska tvrtka Jadran galenski laboratorij. U fazi projektiranja ili izdavanja građevinske dozvole su softverska tvrtka Login, tvrtka Trans East ja zastupnik za Volvo kamione, zatim tvrtka Riwal koja se bavi najmom i prodajom platformi za rad na visini, te tvrtka Trgometal koja se bavi strojnom obradom svih metala i postavljanjem građevinskih čeličnih konstrukcija. Proširenje postojećih kapaciteta planiraju Euromodul, Kaltenberg adria, kao i trgovački lanac Lidl, dok preko puta Pevexa tvrtka Auto Hrvatska planira graditi trgovački centar.
Veseli i interes novih investitora. Nekoliko njih pismima namjere već je iskazalo svoje zanimanje za poslovanje u zoni, što znači da će se i buduće parcele vrlo brzo popuniti novim gospodarstvenicima.
Iako se u Bakru ne plaća prirez, a komunalna naknada ostala je kakva je bila i prije dvadesetak godina, osigurana su brojna socijalna davanja za građane, omogućen je besplatan javni prijevoz te preventivni zdravstveni pregledi, izgrađeni su novi dječji vrtići, dvije nove školske dvorane, gradska knjižnica te kilometri cesta i vodovoda, postavljena je nova javna rasvjeta, obnovljeni su domovi kulture i crkve, a u sport i kulturu ulaže se preko dva milijuna kuna godišnje.
Takav standard moguć je zahvaljujući sve većem priljevu investitora zbog čega konstantno raste broj zaposlenih, a proračunski prihodi su utrostručeni. (G.B.)
