Grad Biograd na Moru u nizu programa i projekata provodi inovativan model demografske revitalizacije i rješavanja nedostatka radne snage u turizmu – zapošljavanjem potomaka hrvatskih iseljenika.
Projekt njihova povratka iz Južne Amerike su u radijskom intervjuu za Radio BNM predstavili gradonačelnik Ivan Knez i predsjednik Gradskog vijeća dr. Aljoša Šikić, istaknuvši kako je riječ o iskoraku koji povezuje demografsku politiku i potrebe gospodarstva.
Grad je u proračunu osigurao sredstva za dolazak 30 osoba hrvatskog podrijetla, pretežno iz Perua i Venezuele, koje bi se, bude li prema planu, trebali zaposliti u biogradskim hotelima te u tvrtki Vrana na Maškovića Hanu u Jankovcima. Model je postavljen tako da Grad financira troškove puta, dok poslodavci provode selekciju i testiranje kandidata. Novi zaposlenici obvezuju se odraditi najmanje šest mjeseci, nakon čega ostvaruju pravo na naknadu za putne troškove ili mogu odlučiti ostati živjeti i raditi u RH.
Gradonačelnik Knez istaknuo je kako je, proučavajući mogućnosti povratka dijaspore, poseban fokus stavio na Južnu Ameriku gdje su životni uvjeti iznimno teški. U Venezueli, naglasio je, mjesečne plaće iznose tek nekoliko eura, a najveća prepreka povratku potomaka hrvatskih iseljenika upravo je nemogućnost financiranja dolaska. Grad Biograd na Moru odlučio je preuzeti taj početni teret, ali kroz model koji podrazumijeva zapošljavanje i integraciju na tržište rada. Cilj je, kako je pojasnio, omogućiti ljudima da svojim radom i znanjem izgrade novu egzistenciju, uz paralelno jačanje lokalnog gospodarstva kojem nedostaje radna snaga.
Nakon početnog razdoblja rada, sudionicima projekta otvorena je mogućnost trajnog ostanka, u suradnji s nadbiskupijom i Ministarstvom demografije razmatra se i model smještaja u napuštenim kućama na području zaleđa, osobito u okolici Benkovca. Time bi projekt dobio dodatnu dimenziju revitalizacije ruralnog prostora.
Predsjednik Gradskog vijeća dr. Aljoša Šikić naglasio je kako dolazak potomaka Hrvata predstavlja i kvalitativnu demografsku vrijednost, osobito u kontekstu sve većeg uvoza radne snage iz udaljenih zemalja. Istaknuo je da ovakav pristup jača nacionalnu povezanost i dugoročno pridonosi stabilnijoj integraciji. Projekt je, inače, dio šire suradnje s Ministarstvom i susjednim lokalnim samoupravama. Iz Grada navode kako je za poticanje zapošljavanja kroz ovu mjeru u proračunu za 2026. planirano 200.000 eura, u sklopu programa poticanja poduzetništva i osiguravanja radne snage u turizmu i drugim gospodarskim granama. Projekt, ako se pokaže uspješnim, mogao bi poslužiti kao model i drugim sredinama. Biograd tako pokušava istodobno odgovoriti na dva ključna izazova – demografski pad i nedostatak radne snage – nudeći rješenje koje povezuje gospodarski razvoj s povratkom iseljeništva i jačanjem nacionalnog identiteta. (Radio BNM/P.L.)
