Tri planirane sunčane elektrane u različitim su fazama. Najbliža otvaranju je elektrana Orlec Istok za koju se početak radova očekuje ove godine. Osim nje, u početnim fazama su Orlec Zapad i elektrana kod Dragozetića. Budući da je za izgradnju elektrana u Orlecu zadužen HEP, brzina napretka radova ovisit će o toj državnoj tvrtki.

Zaštita okoliša i energetska učinkovitost posljednjih godina postali su glavna obilježja grada Cresa pa i cijeloga otoka koji je postao svojevrstan predvodnik energetske tranzicije u Hrvatskoj. Među prvima su u zemlji uspostavili sustav gospodarenje otpadom, o čemu najbolje govori podatak da su, iako jedan od najmanjih gradova u zemlji, među deset najboljih po odvojenom prikupljanju otpada. Radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja krenuli su i u projekt zamjene javne rasvjete učinkovitijom LED rasvjetom.

Uz to, otočni arhipelag Cres-Lošinj odabran je zajedno s još 5 europskih otočnih zajednica za provođenje energetske tranzicije. Preciznije, ta dva otoka planiraju do 2040. godine svoj energetski sustav u potpunosti dekarbonizirati.

Da bi se to moglo ostvariti, u planu je izgradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj. Na lokaciji Orlec Trinket, 2 kilometra sjeverno od naselja Orlec, trebala bi se izgraditi elektrana Orlec Istok snage 6,5 MW na prostoru od 17 hektara. Bit će podijeljena na 13 segmenata s pojedinačnom snagom po 500 kilovata, a zadovoljavat će potrebe za oko dvije tisuće kućanstava. Vrijednost izgradnje i realizacije cjelokupnog projekta procjenjuje se na oko 45 milijuna kuna. Prema neslužbenim informacijama radovi na izgradnji trebali bi početi ovo proljeće.

Osim ove elektrane, u planu je izgradnja još dvije elektrane. Jedna također na lokaciji Orlec, a druga kod Dragozetića. Ta druga planirana elektrana u Orlecu još je u početnoj fazi i s obzirom da je za obje elektrane na toj lokaciji zadužen HEP, iz grada nam poručuju da je prerano išta govoriti jer je sve na HEP-u. Što se tiče elektrane kod Dragozetića, za nju je Grad pokrenuo postupak osnivanja energetske zadruge koja bi trebala biti za nju nadležna. Kada se zadruga uspostavi njezin primarni zadatak bit će izgradnja solarne elektrane snage 500kW.

Stremljenje obnovljivim izvorima energije dodatno je potaknuto i time što je Cresko-lošinjsko otočje odabrano uz Aranske otoke u Irskoj, Culatru u Portugalu, Salinu u Italiji, Sifnos u Grčkoj te La Palmu u Španjolsku za sudjelovanje u Inicijativi Europske komisije za čistu energiju EU otoka. Svaki od otoka obvezao se izvršiti tranziciju u smjeru dekarboniziranog energetskog sustava. U tome će veliku ulogu imati i građani. Glavno sredstvo za ostvarenje cilja Inicijative na hrvatskom otočju bit će već spomenute sunčane elektrane.

U okviru Programa energetske tranzicije, a zbog novih EU pravila za dizajn tržišta električne energije, donesena je i odluka o osnivanju energetske zajednice kojim će se potrošača staviti u središte prijelaza prema čistoj energiji. Za otoke su najvažnija ona pravila koja osnažuju građane i male proizvođače prema novom konceptu obnovljivih (REDII) ili građanskih (EMD) energetskih zajednica. To su skupine građana, društvenih poduzetnika, tijela javne vlasti i društvenih organizacija koje izravno sudjeluju u energetskoj tranziciji zajedničkim ulaganjem u proizvodnju, prodaju i distribuciju obnovljive energije. Drugim riječima, nova pravila potiču proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i tehnologije koje su djelomično ili u potpunosti u vlasništvu lokalnih zajednica.

Osim ovog programa, Grad nastoji odgovoriti i na problem svjetlosnog zagađenja koje se po slovu zakona mora smanjiti. U projektu vrijednom 4,8 milijuna kuna gotovo da je već zamijenjeno 1.225 rasvjetnih tijela sa štedljivijom LED tehnologijom. Tvrtka iz Splita koja vrši zamjenu na području od Porozine do Stivana jamči da će se nakon obavljenog posla uštedjeti i do 85%.

– Naša je politika održivi razvoj otoka u svakom segmentu pa tako i u gospodarenju otpada. Stoga smo poduzeli niz aktivnosti koje već danas daju rezultate iako cijeli sustav gospodarenja otpadom još nije u potpunosti postavljen na noge. Grad Cres je prvi grad u Primorsko-goranskoj županiji koji je izgradio pretovarnu stanicu za otpad, a potpisan je nedavno i ugovor za gradnju reciklažnog dvorišta, projekt vrijedan 3,25 milijuna kuna, od čega će se 85% financirati bespovratnim europskim sredstvima iz Kohezijskog fonda. Također nam je iz Kohezijskog fonda odobreno 9 milijuna kuna za sanaciju starog odlagališta otpada, projekt ukupno vrijedan 10,5 milijuna kuna – rekao nam je ranije gradonačelnik Kristijan Jurjako čiji grad je pozitivan primjer i u pitanju odvajanja otpada.

Tako su u tome gradu još 2016. godine postavljeni polupodzemni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada. Vrijednost svih postavljenih posuda je preko milijun kuna, od čega se 60% iznosa sufinancira iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kako bi taj otpad redovno i kvalitetno odvozio nabavljeno je i specijalno vozilo vrijedno 900.000,00 kuna.

– Dok je zakonski cilj do 2020. godine smanjiti količinu miješanog otpada za 20 posto, Cres je to ostvario već prošle godine i nastavlja s aktivnostima kako bi se taj postotak kontinuirano povećavao – komentirao je gradonačelnik Jurjako.

Kako bi se i najmlađe upoznalo s planovima Gradske uprave, tamošnja osnovna škola opremljena je najnovijim tehnologijama, a uz to postoje i posebni programi za djecu. Pametne ploče, solarna elektrana, nastave robotike i izvannastavni program jedrenja samo su neke od posebnosti creske osnovne škole. (P.B.)