Šest europskih otoka objavilo je svoje programe tranzicije čiste energije čineći tako čvrsti korak ka dekarbonizaciji svojih energetskih sustava sa snažnim naglaskom na angažman građana. Odabrani Inicijativom Europske komisije za čistu energiju EU otoka u veljači 2019. godine, Aranski otoci (Irska), Cresko-lošinjsko otočje (Hrvatska), Culatra (Portugal), La Palma (Španjolska), Salina (Italija) i Sifnos (Grčka) su tijekom posljednjih devet mjeseci svaki razvili svoj put dekarbonizacije prilagođen njihovim individualnim potrebama i mogućnostima.
Šest programa tranzicije čiste energije objavljeno je u kontekstu četvrtog Foruma o čistoj energiji za EU otoke u Splitu i Hvaru, Hrvatska, gdje se dionici otočne zajednice EU-a sastaju od 20. do 22. studenog kako bi raspravljali o tranzicijskim putovima, tehnologijama i mogućnostima za aktivno uključivanje građana.

Generalni direktor za energetiku, Ditte Juul-Jørgensen, rekao je: „Zahvaljujući evoluciji tehnologije, potencijal za smanjenje troškova energije na otocima i prelazak na energetsku autonomiju nikada nije bio veći. Osnovana u kontekstu paketa Čista energija za sve Europljane, Inicijativa Čista energija za EU otoke pokrenuta je radi pružanja pomoći i ubrzanja ovog procesa. Štoviše, otoci mogu biti svjetionici za globalnu klimatsku akciju. Bilo da je riječ o više energije vjetra, prenamjeni domova, prelasku na električnu mobilnost, dekarbonizaciju pomorskog prometa ili primjenu obnovljivih izvora energije za toplu vodu i grijanje kućanstava, rješenja za dekarbonizaciju predstavljena na ovih šest pilot otoka usmjerit će ih ka većoj energetskoj učinkovitosti, više obnovljivih izvora energije i putevima niske razine ugljika“.

Izdvajamo:
– Cresko – lošinjski arhipelag cilja na potpunu dekarbonizaciju svog energetskog sustava do 2040. To će se djelomično postići izgradnjom sunčanih elektrana u vlasništvu zajednice.
– Culatra će raditi prema 100% samopotrošnji obnovljive energije koja će biti u vlasništvu lokalne zajednice.
– Aranski otoci će postaviti vjetroelektrane u vlasništvu zajednice, rekonstrukciju domova i postavljanje toplinskih pumpi ili ostalih izvora obnovljive energije za toplu vodu i grijanje domaćinstava.
– Salina ima za cilj povećati svijest javnosti o energiji i okolišu. Salina će dekarbonizirati svoje pogone za proizvodnju električne energije, prebaciti se na 100% električnu / hibridnu mobilnost na otoku, povećati učinkovitost u zgradama i dekarbonizirati svoj pomorski promet.
– La Palma cilja na potpunu dekarbonizaciju i samostalnost energetskog sektora. Otočni tranzicijski team snažno je usmjeren na izgradnju otpornog otočnog energetskog sustava, aktivno uključujući više od 100 lokalnih udruga koje su se obvezale podržati tranziciju otoka.
– Sifnos nastoji postati 100% obnovljiv i samodostatan te je razvio brojne putove koje otok može slijediti kako bi postigao taj cilj. Sva postrojenja bit će u suvlasništvu lokalne zajednice i privatnih investitora.

Inače, kako stoji u Tranzicijskom planu prema čistoj energiji Cresko-lošinjskog arhipelaga, riječ je o procesu prema čistoj energiji koji izražava stremljenja i želje otočnih dionika. Izradu programa koordinirala je Otočna razvojna agencija (OTRA) koja je bila na čelu tranzicijskog tima uspostavljenog nakon što je u ožujku 2019. godine s Tajništvom čiste energijeza EU otoke, Gradom Cresom i Gradom Malim Lošinjem potpisala Memorandum orazumijevanju za izradu programa. Osim djelatnika Otočne razvojne agencije, tranzicijski tim čine predstavnici Grada Cresa, Grada Malog Lošinja te Vodoopskrbe i odvodnje Cres Lošinj. Tijekom izrade ovog programa energetski tim je kontaktirao 40-ak pretežito lokalnih dionika iz javnog, poslovnog, civilnog i akademskog sektora u svrhu pribavljanja podataka o energetskoj potrošnji, mjerama energetske učinkovitosti, planiranim investicijama iz energetskog sektora te prikupljanja mišljenja i sugestija o pravcima i ciljevima energetske tranzicije. Većina tih dionika potpisalo je Izjavu o preuzimanju obveze provedbe inicijative „Čista energija za EU otoke“.

Na području Cresko-lošinjskog otočja je u 2019. godini bilo instalirano 10 integriranih fotonaponskih elektrana ukupne snage 713,84 kW. Prva fotonaponska elektrana instalirana je kao pilot projekt još 2012. godine na krovu Osnovne školi Frane Petrića u Cresu, a u vlasništvu je Regionalne energetske agencije Kvarner.

U prostornoplanskoj dokumentaciji rezervirane su lokacije za 5 neintegriranih sunčanihelektrana ukupne snage 22,5 MW, za koje se očekuje da će sve biti operativne do 2022. godine. Planirana proizvodnja neintegriranih sunčanih elektrana iznosi 29.250 MWh godišnje.

Dokumentacija za izgradnju svih elektrana je u fazi izrade. Predviđeno je da se prva sunčana elektrana pusti u rad u proljeće 2020. godine, a da se ostale izgrade do 2022. godine. Investitor najmanje triju sunčanih elektrana je nacionalna elektroenergetska kompanija HEP. Planirano je da se barem gradnja najmanje sunčane elektrane (0,5 MW) financira putem sustava skupnog investiranja (crowd investment platform) u kojem će prvenstveno sudjelovati lokalni dionici. Važno je napomenuti da sadašnji prostorni planovi ne predviđaju gradnju vjetroelektrana, niti bilo kakvih drugih objekata za korištenje obnovljivih izvora energije.

Do danas su na području Cresko-lošinjskog otočja integrirane sunčane elektrane postavljene na krov jedne javne zgrade (9,9 kW) i 7 poslovnih zgrada (685,3 kW). Sve navedene sunčane elektrane nalaze se u sustavu poticaja – HROTE i spojene su na elektroenergetsku mrežu u koju predaju svu proizvedenu električnu energiju.
Mali broj do sada instaliranih elektrana ukazuje na to da postoji veliki potencijal za instaliranje novih. U fazi izrade ovog Programa identificirano je nekoliko poslovnih subjekata koji već pripremaju potrebnu projektnu dokumentaciju za instaliranje novih elektrana, a nekoliko ih je iskazalo interes za pokretanje projekta. Identificirano je i nekoliko javnih zgrada na čijim je krovovima moguće postavljanje sunčanih elektrana. U idućem razdoblju potrebno je izraditi inventar krovova javnih zgrada te započeti s izradom studija predizvedivosti.

Na području Cresko-lošinjskog otočja trenutačno postoje samo dvije integrirane sunčane elektrane (18,64 kW) u vlasništvu građana, odnosno postavljene na obiteljskim kućama. Navedene elektrane su instalirane još 2014., odnosno 2015. kada je bilo moguće dobiti državni poticaj za proizvodnju električne energije. Nakon izostanka poticaja nestao je i interes za ulaganje građana u vlastite sunčane elektrane. Porastom cijene električne energije, smanjenjem cijene fotonaponskih panela te mogućnošću dobivanja državnih poticaja za instalaciju sunčanih elektrana na obiteljske kuće ponovo je postalo isplativo investiranje, posebice ako je elektrana spojena na potrošnju objekta. Investiranje u fotonaponske sustave za vlastitu potrošnju može biti posebno interesantno
vlasnicima stanova (apartmana) za iznajmljivanje. U cilju izgradnje novih sunčanih elektrana na stambenim zgradama, navodi se u dokumentu, potrebno je provesti intenzivna kampanja senzibiliziranja i informiranja stanovišta o uvjetima i isplativosti takve vrste investicija. Kampanju je najbolje provesti korištenjem lokalnih informativnih medija (radio, web portali), društvenih mreža i predavanja.

Izgradnjom planiranih neintegriranih sunčanih elektrana na otoku će se proizvoditi oko 50 % otočnih današnjih potreba električne energije. Kapaciteti sadašnjih i budućih integriranih elektrana moći će zadovoljiti još dodatnih 10-15 %, što neće biti dostatno za postizanje buduće ugljične neutralnosti otočja. Potrebno je stoga ispitati mogućnost da se izmjenama i dopunama prostornih planova Primorsko-goranske županije te gradova Cresa i Malog Lošinja predvide nove lokacije za izgradnju neintegriranih sunčanih elektrana čiji će kapacitet omogućiti dovođenje na nulu emisijske bilance CO2 za kategoriju električna energija na Cresko-lošinjskom otočju.

Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. – komunalna tvrtka za gospodarenje otpadom na Creskološinjskom otočju trenutačno nema uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja biološkog otpada, već se on, kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada, prevozi na kopno u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina. Naime, odvojeno prikupljanje biološkog otpada pretpostavlja i rješenje za njegovo zbrinjavanje (kompostana ili bioplinsko postrojenje) koje u ovom trenutku ne postoji. Premda je izgradnja bioplinskog energetskog postrojenja skuplje u odnosu na izgradnju kompostane, njegova je prednost u tome što omogućuje korištenje energije sadržane u otpadu, a u konačnici se opet kao krajnji proizvod dobiva kompost pogodan za uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji. Izgradnja bioplinskog energetskog postrojenja omogućilo bi odvojeno prikupljanje otprilike 5.500 tona biootpada i njegovu preradu na samom otočju, bez potrebe odvoženja na kopno. Prvi grubi izračuni govore da bi godišnja proizvodnja bioplina (54% CH4), za korištenje u kombiniranoj jedinici topline i snage (CHP), iznosila oko 500.000 m3. CHP (combined heat and power) je „brodski motor“ s unutarnjim izgaranjem koji korištenjem bioplina kao goriva pokreće generator koji proizvodi električnu energiju i toplinsku energiju iz hlađenja motora i preuzimanjem topline iz ispušnih plinova motora. Postrojenje bi godišnje generiralo oko 1.000.000 kWh električne te oko 1.200.000 kWh toplinske energije. Električna energija predavala  bi se u mrežu, dok bi se toplinska koristila za zagrijavanje plastenika smještenih neposredno uz postrojenje. Predviđena lokacija bioplinskog postrojenja je područje uz reciklažno dvorište Pržić na otoku Cresu. U tijeku je izrada studije predizvedivosti.

Postojećim prostornim planovima nije predviđena gradnja vjetroelektrana na području Cresko-lošinjskog otočja.

Razvojne potrebe Županije iz područja energetike u definirane su tekođer u dokumentu, a to su:
• Dekarbonizacija Županije
• Prelazak TE Rijeka na prirodni plin kao pogonski energent
• Razviti distribucijski i prijenosni sustav plinovoda na području PGŽ
Tranzicijski plan prema čistoj energiji Cresko-lošinjskog otočja
36
• Poticati korištenje prirodnog plina u potrošnji kućanstava i poduzetnika
• Maksimalno poticati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i energetsku
efikasnost
• Uspostaviti mikroregionalni sustav i/ili županijski sustav za pohranjivanje energije iz
obnovljivih izvora energije
• Uspostaviti mrežu stanica za punjenje električnih vozila
• Iskorištavati energiju mora (rijeka i jezera) za potrebe grijanja/hlađenja pojedinačnih ili
grupe objekata uporabom dizalica topline
• Poticati primjenu pasivnih mjera energetske učinkovitosti (izoliranje zgrada,
reflektirajući premazi za smanjivanje insolacije, adaptacije objekata u smjeru pasivnih
ili niskoenergetskih objekata i sl.)
• Poticati kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja
Planirano je da se te potrebe ostvare provedbom  triju mjera, podrškom približavanju prema ekonomiji temeljenoj na niskim emisijama CO2 i stakleničkih plinova u svim sektorima s ciljem postupne dekarbonizacija Županije, poticanjem  korištenja OIE i energetske efikasnosti s ciljem smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, a time i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš te razvijanje koncepta energetske neovisnosti Županije te razvojem energetskog sektora s ciljem osiguranja razvoja Županije kao energetskog središta (HUB‐a) Jugoistočne Europe. (Grad Mali Lošinj, L.K.)