Cres se prema najnovijim demografskim podacima Državnog zavoda za statistiku svrstao među hrvatske gradove koji se mogu pohvaliti najboljim pokazateljima kada je riječ o broju rođene djece, potvrdila je i naša nedavno provedena analiza...
Iza tih rezultata stoji sustav mjera koji obuhvaća gotovo sve važne faze odrastanja – od naknade za novorođenčad i besplatnog vrtića do ulaganja u školstvo, stipendija, pomoći obiteljima i rješavanja stambenog pitanja mladih. Mali otočni grad lani je imao 10,40 rođenih na tisuću stanovnika, što ga je smjestilo na deveto mjesto među hrvatskim gradovima, dok je prema rastu broja rođenih u odnosu na 2024. godinu bio još uspješniji, s čak 38,10 posto povećanja.
U godini u kojoj je na razini Hrvatske ponovno zabilježen rast broja rođenih, Cres se tako našao u samom vrhu. Prema aktualnim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine živorođeno 32.479 djece, odnosno 410 više nego godinu prije, nakon tri uzastopne godine pada broj rođenih ponovno je porastao, a istodobno je smanjen i broj umrlih pa je prirodni pad stanovništva ublažen s 19.011 u 2024. pao u 2025. godini na 17.528 stanovnika. Ipak, prirodni prirast ostao je negativan u svim hrvatskim županijama, a takav je trend zabilježen i u većini gradova. No i tu se Cres čini kao rijetka, posebno otočna, iznimka.
Konkretno, kao onaj u skupini s koliko-toliko ohrabrujućim pomakom, našavši se među gradovima s najmanje negativnim prirodnim minusom – u 2025. godini imao je prirodni prirast -9, odnosno 10. u ukupnom PP poretku hrvatskih gradskih središta . Upravo zato kombinacija relativno visokog broja rođenih, snažnog godišnjeg rasta i vrlo malog prirodnog pada posebno izdvaja ovaj otočni grad.
Hrvatska se s negativnim prirodnim kretanjem stanovništva suočava već godinama. Od 2016. do 2025. godine svake je godine broj umrlih bio veći od broja živorođenih, pa su pozitivni ili najmanje negativni pomaci i rezultati u pojedinim sredinama posebno važni za stvaranje uvjeta za ostanak mladih obitelji i očuvanje stanovništva.
U Cresu se pritom demografska politika godinama ne oslanja na jednu mjeru, već na niz međusobno povezanih potpora. Grad je među tek 17 hrvatskih gradova koji imaju besplatan vrtić, značajno je povećao naknade za novorođenčad, ulaže u dječju i školsku infrastrukturu, stipendira učenike i studente, sufinancira njihovo školovanje izvan otoka, a istodobno aktivno sudjeluje i u rješavanju jednog od najvećih problema mladih obitelji – stambenog pitanja.
Posebno se to vidi u potporama za novorođenu djecu. Za prvo dijete roditelji u Cresu ostvaruju 700 eura, za drugo 1.000 eura, dok za treće dijete naknada iznosi 5.000 eura. Za četvrto dijete predviđeno je 6.000, a za peto 7.000 eura. Za treće i svako sljedeće dijete potpora se nastavlja i kroz višegodišnje godišnje isplate od po 1.000 eura. Dodatnih 300 eura mogu ostvariti roditelji i dijete s prebivalištem u naseljima izvan samog grada Cresa, pod uvjetom da su ondje boravili najmanje godinu dana prije rođenja djeteta. Svako novorođeno dijete kao simboličan znak dobrodošlice dobiva i personalizirani poklon gradonačelnika.
Važan dio creske demografske politike odnosi se i na predškolski odgoj. Dječji vrtić Girice besplatan je za svu djecu s prebivalištem u Cresu, a trenutačno ga pohađa više od 120 djece. Grad za predškolski odgoj i obrazovanje izdvaja oko 15 posto proračuna, odnosno iznad milijun eura godišnje, čime se Cres svrstava među male gradove koji posebno snažno ulažu u ovaj segment kvalitete života.
Besplatan vrtić pritom prati i nužno ulaganje u kapacitete, zbog povećanog interesa i rasta broja djece već su pripremljeni projektna dokumentacija i građevinska dozvola za novu fazu proširenja vrtića. Time Grad nastoji osigurati dovoljan broj mjesta i nadalje u godinama koje dolaze, prateći pritom trend povećanja broja djece i povezano s time – predškolaca. DV Girice dodatno je osnažen stručnim kadrom, među ostalim logopedom i psihologom, dok se u skupinama u kojima su djeca s teškoćama u razvoju osigurava i dodatni odgojitelj, a ustanova provodi i niz verificiranih programa, od sportskih i jezičnih programa do predškole i kvalitetnog rada s potencijalno darovitim vrtićancima…
Ulaganja nisu ograničena na unutrašnjost vrtićkog objekta. Na njegovu krovu postavljena je solarna elektrana snage 20 kW, čime se dodatno povećava energetska učinkovitost i smanjuju troškovi. Nedavno je uređeno i novo igralište uz Dječji vrtić Girice, sa suvremenim spravama poput tobogana, ljuljačke, penjalice i provlačilice, projekt vrijedan oko 50 tisuća eura realiziran je uz 50-postotno sufinanciranje Ministarstva demografije i useljeništva kroz program „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama“.
Nakon vrtića, djeca u Cresu školovanje mogu nastaviti u neposrednoj blizini, u Osnovnoj školi Frane Petrića, koja je infrastrukturno i tehnološki opremljena. U školi djeluju produženi boravak, tu su glazbeni odjel, ali i posebni razredni odjeli i programi za djecu s posebnim potrebama. Grad za potrebe škole godišnje izdvaja više od 100 tisuća eura, a dodatno sufinancira radne materijale, izvannastavne aktivnosti, prijevoz i nagrade izvrsnim učenicima i učenicama…
U istoj zgradi djeluje i gimnazijski odjel Srednje škole Ambroza Haračića, što školarcima i nakon osnovne škole omogućuje nastavak obrazovanja na svom otoku, a upravo je održavanje obrazovne vertikale na otocima jedan od važnih preduvjeta za ostanak mladih, jer obitelji ne moraju zbog nastavka školovanja djece u ranoj dobi seliti ili organizirati svakodnevni odlazak na kopno ovisni o brodskim linijama.
Ipak, za one koji nakon srednje škole nastavljaju obrazovanje izvan Cresa, Grad ima razvijen sustav stipendija. Godišnje stipendira oko 70 učenika i studenata, a za tu je namjenu u proračunu osigurano oko 65 tisuća eura. Učenice i učenici mogu dobivati od 70 do 150 eura mjesečno, dok studentske stipendije dosežu 300 eura, posebice za deficitarna zanimanja, među kojima su i medicinska.
Creski model stipendiranja posebno je zanimljiv po tome što nema klasičnog rangiranja kandidata. Stipendije dobivaju svi koji ispune propisane uvjete, a Grad dodatno sufinancira i putne troškove učenika i studenata koji se školuju izvan otoka. Uz to, obiteljima se pomaže i kroz jednokratne novčane potpore roditeljima odnosno skrbnicima djece s teškoćama u razvoju, kojima se sufinanciraju dodatni troškovi i terapije potrebne za kvalitetniji život djece, ali za dugoročni demografski razvoj financijska pomoć nakon rođenja djeteta nije dovoljna ako mlade obitelji nemaju gdje živjeti. Upravo je zato prije spomenuta stambena politika jedna od posebno važnih sastavnica creskog pristupa.
Program društveno poticane stanogradnje u Hrvatskoj je još od početka 2000-ih jedan od ključnih instrumenata priuštivog stanovanja, a prema podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u hrvatskim je gradovima dosad izgrađeno 207 POS zgrada sa 7.733 stana i neto korisne površine preko 544 tisuće četvornih metara. U apsolutnim brojkama najveći broj POS stanova, ako se izuzme Zagreb, izgrađen je u Splitu, Zadru i Šibeniku. No, kada se broj stanova stavi u odnos s brojem stanovnika, Cres je uvjerljivo na prvom mjestu u RH! U Cresu su izgrađene dvije POS zgrade sa 74 stana, što znači čak 26,5 POS stanova na tisuću stanovnika. Usporedbe radi, na drugom je mjestu Umag s 15,5 stanova na tisuću stanovnika. Cres prednjači i prema neto korisnoj površini POS stanova na tisuću stanovnika, s 1.869,2 četvorna metra, kao i prema investicijskoj vrijednosti po stanovniku, koja iznosi 1.940,6 eura.
Grad pritom nije stao na POS stanogradnji. Uredio je četiri gradska stana koje putem javnog natječaja daje mladim obiteljima u dugoročni najam. Prije dvije godine potpisani su i ugovori o gradnji prve od četiri kuće, odnosno zgrade sa stanovima za mlade, a Grad Cres je za taj projekt ustupio zemljište i pripremio cjelokupnu dokumentaciju potrebnu za gradnju, ističu nam iz Grada.
Takav pristup pokazuje da se pitanje ostanka mladih na otoku promatra kroz više različitih potreba – od toga mogu li roditelji dobiti mjesto u vrtiću i priuštiti si stanovanje, preko dostupnosti obrazovanja, do mogućnosti nastavka školovanja i pronalaska odgovarajuće potpore tijekom studiranja.
Rezultati se, naravno, ne mogu pripisati jednoj pojedinačnoj mjeri, no činjenica je da se Cres posljednjih godina sustavno pojavljuje među gradovima s vrlo dobrim rezultatima u kategorijama koje se odnose na djecu, mlade i demografiju. Grad je već sedam godina zaredom nositelj titule „Grad – prijatelj djece“, a ne treba zaboraviti i kako se u izboru za Najbolji grad koji provode Gradonačelnik.hr i Jutarnji list čak deset puta plasirao u finale, pri čemu je pet puta osvojio naslov u kategoriji demografije i obrazovanja.
Najnoviji demografski podaci daju dodatnu težinu tom kontinuitetu. Za mali otočni grad oni imaju dodatnu važnost jer demografska slika izravno utječe na budućnost otoka. Svako novo dijete znači i potrebu za vrtićem, školom, igralištem, sadržajima, ali i stvaranjem uvjeta da obitelj dugoročno ostane živjeti na otocima, pa gradonačelnik Cresa Marin Gregorović ističe upravo taj cilj – stvaranje uvjeta u kojima mlade obitelji mogu kvalitetno živjeti, školovati djecu i planirati budućnost na području Grada Cresa.
-Djeca i mladi su naše najveće bogatstvo i, iako smo smješteni na otoku, trudimo se osigurati im sve što imaju njihovi vršnjaci i obitelji na kopnu, pa čak i više od toga. Kontinuirano ulažemo u obrazovanje i demografiju jer su to temelji ostanka i razvoja Cresa – tvrdi Gregorović, poručujući kako Cres i gradi svoju demografsku priču kombinirajući konkretne potpore s ulaganjima u vrtić, školu, stanovanje i obrazovanje, a podaci o broju rođenih, njihovom rastu i prirodnom prirastu pokazuju da se i u demografskoj statistici vidi takva dugoročna politika.
U vremenu kada Hrvatska i dalje svake godine bilježi više umrlih nego rođenih, Cres se među hrvatskim gradovima izdvaja po tome što taj negativni trend uspijeva držati među najmanjima, istodobno stvarajući sve više uvjeta da mlade obitelji na otoku ostanu, a nove pronađu razlog za dolazak. (P.L.)
