Od 1. rujna 2025. roditelji u Malom Lošinju više ne plaćaju vrtić za svoju djecu, čime se Lošinj svrstao među tek 17 gradova u Hrvatskoj koji su osigurali potpuno besplatan vrtić svim korisnicima. Istodobno su gradska izdvajanja za predškolski odgoj u posljednje četiri godine povećana s oko 1,2 milijuna na više od 2 milijuna eura godišnje, uz povećanje plaća zaposlenih i angažiranje dodatnih stručnjaka.
Vrtić je za većinu mladih obitelji prva, sasvim konkretna točka susreta s gradom u kojem žive i gradskom problematikom, tek kada krenu upisi, potraga za slobodnim mjestom i računanje koliko će boravak djeteta opteretiti kućni budžet, lokalna politika prestaje biti apstraktan pojam. Koliko su gradovi u 2025. izdvojili za predškolski odgoj i kako su se njihova izdvajanja promijenila u odnosu na prethodnu godinu pokazala je naša nedavna analiza provedena na temelju podataka Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna. Kada se izdvajanja stave u odnos s brojem stanovnika, među deset gradova s najvećim iznosima nalazi se i Mali Lošinj, s 540,04 eura “per capita”…
Lošinjska politika prema djeci i obiteljima pritom se posljednjih godina širi kroz nekoliko međusobno povezanih područja, od potpuno besplatnog vrtića i povećanih naknada za novorođenčad do ulaganja u nove kapacitete, školsku infrastrukturu, stipendije i sadržaje za djecu. Od 1. rujna 2025. roditelji u Malom Lošinju više ne plaćaju vrtić za svoju djecu, čime se Lošinj svrstao među tek 17 gradova u Hrvatskoj koji su osigurali potpuno besplatan vrtić svim korisnicima. Istodobno su gradska izdvajanja za predškolski odgoj u posljednje četiri godine povećana s oko 1,2 milijuna na više od 2 milijuna eura godišnje, uz povećanje plaća zaposlenih i angažiranje dodatnih stručnjaka.
U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ uz odgojitelje tako rade logoped, psiholog i dva radna terapeuta, što roditeljima i djeci omogućuje dostupnost stručne podrške na otoku, bez potrebe za odlaskom na kopno zbog svakog oblika dodatne procjene ili tretmana. Grad istodobno nastavlja ulagati u kapacitete kako bi pratio potrebe obitelji i razvoj Malog Lošinja. Jedan od ključnih projekata je izgradnja novog dječjeg vrtića „Mrav“, investicija vrijedna gotovo 1,7 milijuna eura, uz više od 487 tisuća eura sufinanciranja Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Novi objekt projektiran je prema suvremenim pedagoškim i energetskim standardima, s naglaskom na funkcionalnost, sigurnost i pristupačnost, a po završetku bi trebao osigurati prostor za tri nove jasličke skupine, završetak izgradnje očekuje se do rujna 2026.
Paralelno su uređeni i opremljeni vrtići „Žižula“ i „Nešpula“ u Velom Lošinju, pa ukupna vrijednost novijih ulaganja u predškolske objekte premašuje 2,6 milijuna eura. Grad tu ne planira stati. Za 2027. godinu priprema se energetska obnova postojećeg objekta DV „Cvrčak“, a projekt će biti prijavljen na poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Radovi bi se izvodili u fazama kako bi se tijekom obnove zadržao kontinuitet rada predškolskog objekta.
Uz vrtić, Grad Mali Lošinj demografsku politiku gradi i kroz izravne potpore roditeljima. Za prvo dijete roditelji ostvaruju 1.500 eura, za drugo 2.500, za treće 4.000, a za svako sljedeće dijete dodatnih 1.500 eura. Obiteljima koje su u sustavu socijalne skrbi pripada i dodatnih 600 eura, dok se za roditelje koji najmanje godinu dana imaju prebivalište u manjim otočnim mjestima osigurava još 1.500 eura potpora. Roditelji dojenčadi do šest mjeseci mogu ostvariti i subvenciju za dojenačku hranu, pri čemu je iznos viši za korisnike socijalnog programa. Takav sustav posebno je važan na otoku, gdje odluke mladih obitelji o ostanku, doseljavanju i planiranju obitelji u velikoj mjeri ovise i o dostupnosti usluga.
Grad zato financijske potpore kombinira s mjerama koje obiteljima smanjuju svakodnevne troškove i osiguravaju dostupnije obrazovanje, pa tako u potpunosti financira radne materijale i bilježnice za osnovnoškolce, dok srednjoškolcima prema socijalnim kriterijima sufinancira troškove udžbenika. Učenicima i studentima dostupne su i stipendije, pri čemu učeničke iznose 100 eura mjesečno, studentske 150 eura, a studenti slabijeg imovinskog statusa mogu ostvariti 210 eura mjesečno, kroz deset mjeseci. Grad također subvencionira prijevoz školaraca i studenata, kao i cjelodnevni boravak učenika osnovnoškolaca.
Kada je riječ o srednjoškolcima iz obitelji slabijeg imovinskog statusa, Grad će i ove godine u cijelosti pokriti troškove nabave udžbenika za učenike koji nisu ponavljali razred, a čija su kućanstva korisnici zajamčene minimalne naknade ili u kojima je evidentirano teško ili teže oštećenje zdravlja. Učenicima čija su kućanstva tijekom proteklih godinu dana ostvarila neki oblik socijalne naknade financirat će polovicu iznosa.
Ulaganja u obrazovanje dobivaju i veliku infrastrukturnu dimenziju. U Malom Lošinju u svibnju su službeno započele aktivnosti na izgradnji školske sportske dvorane uz Osnovnu školu Maria Martinolića, projekta ukupno vrijednog 5,01 milijun eura. Čak 4,13 milijuna eura osigurano je kroz bespovratna sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok u partnerstvu s Gradom projekt provodi i Primorsko-goranska županija.
Riječ je o značajnom obrazovnom projektu koji se pripremao više od dva desetljeća, a Grad Mali Lošinj je tijekom tog razdoblja osiguravao prostorne, financijske i projektne preduvjete za njegovu realizaciju. Vlastiti financijski udio osiguran je i prodajom zgrade stare osnovne škole u Zagrebačkoj ulici, čime je ispunjena obveza vezana uz ulaganje sredstava u izgradnju nove školske sportske dvorane, upoznaju nas.
Nova dvorana bit će dvodijelna, s borilištem dimenzija 32 puta 22 metra, a projekt uključuje svlačionice, sanitarne prostore, spremišta, pomoćne prostorije i tribine za oko 140 gledatelja. Uz nju će se urediti i vanjsko školsko sportsko igralište dimenzija 52 puta 32 metra za košarku, rukomet i mali nogomet, a predviđena je i nova kotlovnica za grijanje i hlađenje cijelog školskog kompleksa.
U školskoj godini 2025./2026. Osnovnu školu Maria Martinolića pohađalo je 472 učenika i učenica, pa nova sportska infrastruktura za njih znači kvalitetnije uvjete za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, treninge i školska natjecanja. Dvorana bi trebala omogućiti i jednosmjenski rad, kao i cjelodnevnu školu, a njezini će se kapaciteti moći koristiti i izvan redovne nastave, napominju iz Grada Malog Lošinja.
Koliko je sport već prisutan u životu najmlađih pokazao je i ovogodišnji dolazak Sportskih igara mladih, kada je Mali Lošinj bio domaćin jednog od njihovih događanja. Sportske dvorane i vanjska igrališta tada su okupili brojne osnovnoškolce, a Grad kroz ulaganja u infrastrukturu nastoji stvarati uvjete za redovito bavljenje sportom i aktivno odrastanje mladih sugrađana.
I izvan školskih prostora ulaže se u sadržaje za djecu. Posebno mjesto ima „Cvrčkova igraonica u šumici“, projekt vrijedan 130 tisuća eura bez PDV-a, osmišljen kao prostor u kojem djeca mogu učiti i igrati se u prirodnom okruženju. Vrtne gredice, hotel za kukce, drvene kućice i sprave za razvoj motorike dio su sadržaja koji djeci omogućuju drugačiji oblik boravka na otvorenom. Ulaganja u sportske i rekreativne sadržaje pritom se provode i izvan samog Malog Lošinja. U Nerezinama je obnovljeno sportsko igralište, u investiciju vrijednu 113.825 eura uključeno je uređenje prostora koji koriste školarci, rekreativci i sportski klubovi. Cilj je bio povećati sigurnost i funkcionalnost terena, ali i stvoriti kvalitetnije uvjete za sport i rekreaciju svih mještana.
Mali Lošinj istodobno nastoji djeci i obiteljima osigurati podršku i kroz širi sustav društvenih i zdravstvenih mjera. U gradske programe uklopljena je i pomoć djeci s teškoćama, a dostupnost stručnjaka u vrtiću dio je nastojanja da roditelji na otoku mogu dobiti što više potrebnih usluga bez dodatnog putovanja na kopno. Grad pritom podržava i aktivnosti lokalnih udruga koje rade s djecom i mladima, pa se ulaganja u njihov razvoj protežu i izvan formalnog obrazovnog sustava. Demografski podaci daju dodatni kontekst takvoj politici. Mali Lošinj je prema našoj analizi među gradovima koji za predškolski odgoj izdvajaju visoke iznose po stanovniku, a istodobno je u Top 10 gradova po visini naknade za novorođenčad. Pritom je važno da se mjere ne svode na jednu godišnju isplatu roditeljima, već obuhvaćaju različite faze odrastanja – od rođenja i jaslica, preko vrtića i osnovne škole, do srednjoškolskog i studentskog obrazovanja.
-Za otočnu sredinu pitanje dostupnosti vrtića i škola ima dodatnu težinu jer obrazovna i društvena infrastruktura izravno utječe na svakodnevni život obitelji. Besplatan vrtić tako roditeljima smanjuje trošak, nove jasličke skupine povećavaju dostupnost mjesta, stručni tim u vrtiću donosi dodatnu podršku djeci, a ulaganje u školsku dvoranu podiže standard obrazovanja i sporta. Kada se tome pridodaju potpore za novorođenčad, stipendije, subvencionirani prijevoz i drugi programi, dobiva se širi sustav mjera koji prati obitelj kroz različite faze odrastanja djeteta – naglašavaju iz Grada.
Gradonačelnica Ana Kučić ističe da su ulaganja u djecu i obitelji dugoročno ulaganje u održivost života na otoku. Mali Lošinj, unatoč tome što mu visok stupanj razvijenosti često otežava pozicioniranje na pojedinim državnim i europskim natječajima, nastavlja širiti vlastiti paket mjera i ulaganja, od besplatnog vrtića i povećanih naknada za novorođenčad do novih predškolskih kapaciteta i velikog ulaganja u školsku sportsku infrastrukturu. Upravo će završetak vrtića „Mrav“, nastavak ulaganja u „Cvrčak“ i izgradnja školske sportske dvorane u idućem razdoblju dodatno zaokružiti ulaganja u obrazovanje i odrastanje lošinjskih mališana. Uz financijske potpore koje roditeljima izravno smanjuju troškove, Grad time nastoji roditeljima i obiteljima povećati dostupnost usluga i sadržaja koji određuju kvalitetu svakodnevnog života.
-Mali Lošinj demografsku politiku gradi kroz kombinaciju financijske potpore, besplatnih usluga i ulaganja u objekte i programe koji ostaju dostupni generacijama. U vremenu kada se mnogi gradovi suočavaju s izazovom zadržavanja mladih obitelji, upravo dostupnost vrtića, kvaliteta škola, sportski sadržaji i troškovi odrastanja postaju važni elementi odluke o tome gdje će obitelji živjeti i planirati budućnost – poručuju iz Grada. (P.L)
