Čak 123 grada povećala su izdvajanja za predškolski odgoj u 2024. godini, a njih čak 36 za preko 50 posto. Proračunska izdvajanja kreću se od pet pa do 36 posto proračuna u Slunju, odnosno od 85 pa do čak 784 eura po stanovniku, ponovo u Pazinu.
Predškolski odgoj i obrazovanje jedan su od ključnih temelja demografske obnove i društvenog razvoja, a dostupnost i priuštivost vrtića postaju sve važniji faktor u odluci mladih obitelji da ostanu živjeti u svojim sredinama. Iako su u Hrvatskoj posljednjih godina zabilježeni pozitivni pomaci, sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i dalje se suočava s brojnim izazovima – niskom obuhvaćenošću djece, izraženim regionalnim nejednakostima, nepriuštivošću za brojne obitelji i administrativnom nepristupačnošću za djecu nezaposlenih roditelja.
Zbog svega toga, ulaganja u vrtiće danas su jedan od najvažnijih prioriteta gradskih uprava, što potvrđuju i proračunski podaci – čak 123 grada povećala su izdvajanja za predškolski odgoj u 2024. godini (2023. ih je u odnosu na 2022. bilo 104), a njih čak 36 (preklani samo 11) bilježi iznad 50 posto porasta ulaganja. Proračunska izdvajanja kreću se od pet pa do 36 posto proračuna u Slunju, odnosno od 85 pa do čak 784 eura po stanovniku, ponovo u Pazinu.
Proračunska izdvajanja i ulaganja se odnose na niz aktivnosti – od izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije vrtićkih objekata, preko nabave didaktičke i pedagoške opreme, do financiranja boravka djece u vrtićima, uz uvođenja pedagoškog nadstandarda. Naravno, osim iz vlastitih blagajni, gradovi su značajna sredstva povukli i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), tematski bliskih europskih fondova i programa Ministarstva demografije i useljeništva.
Tako su primjerice kroz dva velika javna poziva Ministarstva, ‘Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu’ i ‘Opremanje i uređenje dječjih igrališta’, u mjesecu travnju dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu preko 22 milijuna eura, kod čega je znatan dio usmjeren upravo prema gradovima, ali i općinama, u potpomognutim područjima. Riječ je o projektima koji uključuju nabavu opreme za vanjske i unutarnje prostore vrtića, senzomotoričke i sportske rekvizite, elemente pristupačnosti za djecu s teškoćama u razvoju, kao i edukativne vrtićke sadržaje koji promiču kulturu, povijest, sport i održivost predškolaca.
Uz infrastrukturne projekte, raste i broj gradova koji donose socijalne mjere za olakšanje roditeljskog troška. U godinu i pol dana broj gradova koji su uveli besplatan vrtić za svu djecu porastao je s četiri – Obrovac, Umag, Belišće i Vrlika- na čak osamnaest – potonjima su se pridodali: Sinj, Trilj, Ploče, Čabar, Slavonski Brod i Velika Gorica, od 1. siječnja ove godine i Biograd na Moru, Novalja, Nin, Jastrebarsko, Cres, Vukovar, Pag i Sisak – a sve je više onih koji subvencioniraju boravak drugog, trećeg ili svakog idućeg djeteta.
Nabrojani gradovi postavili su tzv. ‘zlatni standard’, a vrtićke cijene značajno su do nedavnih lokalnih izbora snižene i postale daleko pristupačnije roditeljima u mnogim drugim sredinama. Npr. Grad Vodice je cijene vrtića od ožujka pa do kraja ove godine prepolovio (s 83 eura na 41,5 eura za prvo dijete, odnosno s 73 eura na 36,5 eura za treće dijete u obitelji) svrstavši se među gradove s najjeftinijim vrtićem u RH. Ipak, razlike u cijeni vrtića među hrvatskim gradovima i dalje su velike – od simboličnih 26 eura mjesečno u Donjem Miholjcu do više od 200 eura za jaslički smještaj u nekim sredinama. Prosječna cijena vrtića za prvo dijete iznosi 79 eura, dok je za jaslice prosjek oko 49 eura. Grad Poreč ističe se, pak, kako smo već pisali, kao jedini grad u zemlji koji je besplatan vrtić osigurao za djecu svih svojih žena-poduzetnica.
Bez obzira na sve napore i ulaganja, broj neupisane djece u vrtiće i dalje ostaje zabrinjavajuće visok, što ukazuje na potrebu daljnjeg širenja kapaciteta i uklanjanja administrativnih barijera. Država je u tom smislu pokrenula dosad najveći investicijski ciklus u obrazovanje vrijedan čak 2,7 milijardi eura, s ciljem osiguranja jednosmjenske nastave u školama, sportske infrastrukture i besplatnog prijevoza, obroka i udžbenika za svu djecu, a središnji strateški cilj Vlade i Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine je da svako dijete u Hrvatskoj ima osigurano mjesto u vrtiću. Da bismo to postigli, trebat će još puno investicija, ali i odlučnosti lokalnih zajednica da nastave pratiti potrebe roditelja i mališana.
Gradovi su već pokazali da mogu i znaju – u proteklom mandatu uložili su gotovo dvije milijarde eura u predškolski odgoj, čime su udvostručili izdvajanja u odnosu na 2021. godinu. Velik dio tih sredstava otišao je upravo na širenje kapaciteta i smanjenje troškova za roditelje, čime se stvaraju temelji za kvalitetniji, pravedniji i dostupniji sustav ranog i predškolskog obrazovanja. Unatoč demografskom padu, broj upisane djece u vrtiće raste, a svako novo otvoreno mjesto znači novu priliku za dijete, obitelj i njihovu sredinu, odnosno grad. Predškolski odgoj nije samo socijalna mjera – to je strateška investicija u budućnost RH.
Analizom podataka konsolidiranih proračuna gradova i općina za 2024. godinu, ponovno donosimo pregled koliko i kako naši gradovi ulažu u predškolski odgoj – ‘per capita’, po udjelu u proračunu i kroz apsolutne iznose i postotne promjene u odnosu na prethodnu godinu dana…
Nakon Slunja, gradića iz Karlovačke županije, koji je na prvom mjestu rang-liste po izdvajanju za predškolsko obrazovanje u proračunu za prošlu godinu zahvaljujući udjelu od 36,13 posto, slijedi Ivanec s izdvajanjem od također pozamašnih 34,15 posto sredstava. Potom se, po visini izdvojenih ulaganja, ističu Sveta Nedelja, Opuzen i Vrlika s udjelima iznad 30 posto izdvajanja. Niz dalje nastavljaju Drniš, Vrgorac, Pregrada, Pazin i Krk, koji su za vrtiće svi redom izdvojili između 29,56 i 26,84 posto udjela. Blizu su deset najboljih i: Solin (26,83 posto), Prelog (26,19), Donji Miholjac (25,95), Poreč (25,17), Duga Resa (24,99), Metković (24,03 posto udjela)…
Promatramo li, međutim, izdvajanja za predškolski odgoj po stanovniku na vodećem je mjestu Pazin sa 784,57 eura, dok se odmah iza našao Poreč sa 712,49 eura ‘per capita’. Prate ih Krk i Slunj s preko 600 eura ‘po glavi stanovnika’, zatim Rovinj, Vrlika i Đurđevac s iznad 500 PC eura, a Top 10 zaključuju: Nin, Sveta Nedelja i Novi Vinodolski s izdvajanjima od 464,33 do 400,29 eura ‘per capita’.
Što se tiče postotnog porasta izdvajanja za predškolski odgoj u 2024., u odnosu na godinu ranije, na uvjerljivom prvom mjestu je Vrlika čiji je ‘skok’ premašio 770 posto pa su tako, za razliku od 105.479 eura, koliko je izdvojeno u 2023., izdvojili u promatranom razdoblju čak 925.509 eura. Na drugom i trećem mjestu su Vodnjan i Benkovac s preko 400 posto rastom izdvajanja, dok je četvrti Ivanec s iznad 200 posto više ulaganja. Peti Slunj, kao i Požega, Đurđevac, Sveta Nedelja, Lipik i Nin ‘prebacili’ su +130 posto izdvajanja.
Kada je riječ o nominalnom povećanju, najveći je porast za predškolstvo u 2024. prema 2023. ostvario Split- +9.233.287 eura, a kojega slijede u vrhu: Osijek i Velika Gorica s rastom iznad 7 milijuna eura, pa Poreč preko 6 milijuna povećanja, Rijeka više od 5 milijuna, a iznad 3 milijuna porasta imali su u Top 10: Slavonski Brod, Sveta Nedelja, Samobor, Koprivnica i Pula. Pozitivan trend bilježe 123 grada, njih gotovo dvije trećine s preko 30 posto povećanja izdvajanja, a negativan trend samo imalo je samo 5 hrvatskih gradova.
Regionalno su vodeći gradovi u svim izračunima izdvajanja za predškolski odgoj raspoređeni raznoliko po županijama, podjednako kontinentalni i primorski, a ‘bacimo li oko’ na naša najnapučenija središta izdvajanjem su lani sasvim razumljivo prednjačili Zagreb (241.570.516 eura) i Split (34.114.699 eura), Rijeka je u vrtiće uložila- 21.266.321 euro, Osijek- 21.002.073 eura, Zadar – 15.758.160 eura… Tu se u Top 5 ‘umiješala’ i Velika Gorica koja je u 2024. za predškolstvo izdvojila- 18.830.132 eura. (P.Livajić)
