Sveta Nedelja nastavlja potvrđivati status jednog od najprivlačnijih hrvatskih gradova za život i rad. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o migracijskim kretanjima u 2025. godini, u grad se doselila 1.001 osoba, dok ih se istodobno odselilo 670, što znači da je ostvario pozitivan migracijski saldo od 331 stanovnika. Time se Sveta Nedelja svrstala među deset hrvatskih gradova s najvećim migracijskim plusom, a posebno je zanimljivo da se nalazi i na petom mjestu prema saldu unutarnjih migracija. Iz drugih hrvatskih gradova i općina u Svetu Nedelju doselilo se 529 osoba, dok su 322 osobe otišle u druge dijelove zemlje, što daje pozitivan saldo od 207 stanovnika…
Pozitivni migracijski trendovi nisu novost za Svetu Nedelju, a potvrđuju ih i podaci o kretanju ukupnog broja stanovnika. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, Grad je imao 20.098 stanovnika, odnosno 319 više nego godinu ranije, kada ih je bilo 19.779. Usporedba s Popisom stanovništva iz 2021. godine pokazuje još izraženiji rast – tada je na području grada živio 18.221 stanovnik, što znači da ih je u četiri godine bilo čak 1.877 više, odnosno 10,30 posto. Prema apsolutnom povećanju broja stanovnika u tom razdoblju Sveta Nedelja zauzela je peto mjesto među hrvatskim gradovima, a prema postotnom rastu osmo, pokazala je naša nedavna analiza podataka DZS-a.
Kontinuirano povećanje broja stanovnika
Takvi rezultati dobivaju dodatnu težinu kada se stave u kontekst ukupnih demografskih kretanja u Hrvatskoj. Prema procjeni DZS-a, polovica hrvatskih gradova, njih 64, tijekom 2025. imala je više stanovnika nego godinu ranije, dok ih je 63 zabilježilo pad. Sveta Nedelja tako se nalazi među gradovima koji ne bilježe samo kratkoročni rast, nego i kontinuirano povećanje broja stanovnika u usporedbi s posljednjim popisom. Pozitivan migracijski saldo, pritom, upućuje na to da rastu pridonosi i doseljavanje stanovnika iz drugih dijelova Hrvatske, a ne samo prirodno kretanje stanovništva.
Važan kontekst takvih trendova svakako je snažno lokalno gospodarstvo, koje Svetu Nedelju već godinama svrstava među najuspješnije hrvatske srednje gradove, a Sveta Nedelja je uostalom ove godine, u devetom izdanju Izbora za najbolji grad koji organiziraju Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i Ipsos, ponovno osvojila titulu najboljega srednjeg grada za gospodarstvo u RH. Bila je to čak sedma pobjeda u toj kategoriji, a ukupno osma osvojena titula u izboru, uz ranije priznanje za kvalitetu života. Kontinuitet potvrđuju i 22 ulaska u finale od početka natjecanja 2018. Inače, Sveta Nedelja ove je godine bila finalist u čak četiri kategorije – gospodarstvu, Eco Cityju, Smart Cityju i – kvaliteti života.
U vrhu RH prema neto dobiti poduzetnika
Iza priznanja stoje i vrlo konkretni gospodarski pokazatelji. Prema podacima za 2025. godinu, na području Svete Nedelje bilo je 456,1 zaposlenih na svakih tisuću stanovnika, što je najviše među svim hrvatskim gradovima. Grad se istodobno nalazi među sredinama s najnižom nezaposlenošću, a prosječni dohodak po stanovniku iznosi 7.254 eura. Posebno je značajno i to što je Sveta Nedelja četvrta među svim hrvatskim gradovima prema neto dobiti poduzetnika. Prema podacima FINA-e, 1.126 poduzetnika sa sjedištem na području grada u 2025. zapošljavalo je 12.843 radnika i ostvarilo više od 259 milijuna eura neto dobiti. Pritom je čak 100 novih poduzeća osnovano tijekom prošle godine, devet više nego 2024., čime je grad dodatno potvrdio svoju poduzetničku dinamiku i ubrzani ekonomski rast.
Velik dio gospodarske snage vezan je uz razvijene poslovne zone i povoljan prometni položaj, ali i dugogodišnju politiku stvaranja konkurentnog poslovnog okruženja. Sveta Nedelja ima četiri poslovne zone, a među važnim razvojnim prednostima su blizina Zagreba, povezanost autocestom i položaj uz glavne međunarodne prometne pravce, a treba spomenuti i kako je Grad Sveta Nedelja među prvima posegnuo za poreznim rasterećenjem poduzetništva, administrativnim olakšicama i izravnim potporama gospodarstvenicima. Usto, ne primjenjuje ni porez na potrošnju., a sa 18 posto pripada gradovima s najnižom stopom poreza na dohodak.
Podrška obiteljima s djecom, naročito najmlađima i školarcima…
Rezultati gospodarstva, jasno, ne znače automatski da je upravo ono jedini razlog velikog doseljavanja, no snažno tržište rada, mogućnosti zapošljavanja, poduzetnička aktivnost i prometna dostupnost svakako su važni elementi privlačnosti grada. Posebno u slučaju Svete Nedelje, koja je dovoljno blizu Zagrebu da njezini stanovnici mogu koristiti prednosti metropolitanskog područja, a istodobno razvija vlastitu gospodarsku i društvenu infrastrukturu. Uz otvaranje novih radnih mjesta, Grad konstantno nastoji pratiti rast stanovništva i ulaganjem u sadržaje koji su itekako važni za svakodnevni život, osobito obiteljima s djecom, naročito onima najmlađima i školarcima…
Upravo su vrtićki kapaciteti, obrazovanje i potpore roditeljima među područjima na koja se posljednjih godina usmjerava značajna pozornost. Budući da broj stanovnika raste, a isto tako s njim i potrebe mladih obitelji, Grad Sveta Nedelja je kupio zemljište za izgradnju još jednog dječjeg vrtića na području Orešja, između ulica Ledine i Zdenčica. Istodobno se ulaže u postojeće predškolske kapacitete, a zaposlenicima Dječjeg vrtića Slavuj povećana je osnovica za obračun plaća za 20 posto. Nedavno je preuređen i moderno opremljen Dječji vrtić Svete Male Terezije, dok se u Novakima uređuju novi sadržaji namijenjeni djeci i obiteljima.
„BAKA – DJED SERVIS“ i potpora nezaposlenim roditeljima
Među novijim demografskim mjerama posebno se ističu programi „BAKA – DJED SERVIS“ i potpora nezaposlenim roditeljima s troje i više djece, obje mjere predviđaju naknadu od 360 eura mjesečno po djetetu, a namijenjene su obiteljima čija djeca nisu upisana u vrtić zbog nedostatka mjesta. Prvom se omogućuje financijska naknada bakama i djedovima koji čuvaju unučad, dok se drugom pruža potpora nezaposlenim roditeljima s troje i više mališana. Time Grad nastoji olakšati organizaciju svakodnevnog života obitelji koje nemaju mogućnost koristiti institucionalnu skrb zbog ograničenih vrtićkih kapaciteta.
Uz to, srednjoškolcima koji pohađaju škole izvan područja Grada Zagreba osigurava se po 200 eura za nabavu udžbenika i ostalih obrazovnih materijala, a nastavljeno je i subvencioniranje prijevoza učenika i redovnih studenata, pri čemu Grad pokriva do 75 posto cijene karte, odnosno “voznog pokaza”. Dodatna hvalevrijedna podrška najmlađima osigurana je i kroz program „Kokolingo Ekspert“, kojim se djeci s govornim poteškoćama pruža stručna logopedska podrška u potpunosti financirana sredstvima iz gradskog proračuna. Prema podacima Grada, pozitivan demografski trend prati i rast broja rođenih – tijekom 2025. rođeno je 180 beba, u odnosu na 160 godinu ranije, u 2024…
Ulaganja u društveni sadržaj i ukupnu kvalitetu života
Da se rast stanovništva prati i ulaganjem u širi društveni standard, potvrđuju i proračunski podaci. Sveta Nedelja prošle se godine primjerice našla među deset gradova u zemlji s najvećim izdvajanjima za kulturu. Za tu je namjenu izdvojeno gotovo pet milijuna eura, odnosno 252,64 eura po stanovniku, što ju je svrstalo na deseto mjesto u Hrvatskoj. Izdvajanja su u odnosu na 2024. povećana za 291,33 posto, a jedan od najvažnijih projekata koji stoji iza takvog rasta svakako je cjelovita obnova Dvorca Erdödy u Kerestincu, vrijedna više od 17 milijuna eura. Predivan povijesni renesansno-barokni kompleks nakon višegodišnjeg propadanja ponovno je otvorio vrata početkom rujna, a uz očuvanje izuzetno vrijedne kulturne baštine dobio je sada i nemjerljiv potencijal za novi kulturni, edukativni i društveni sadržaj.
Upravo se u toj kombinaciji snažnog gospodarstva, mogućnosti zapošljavanja, ulaganja u vrtiće, obrazovanje, kulturu i druge javne sadržaje može u Svetoj Nedelji tražiti širi kontekst demografskih rezultata. Grad koji je sedam puta proglašen najboljim srednjim gradom za gospodarstvo, koji je među vodećima po broju zaposlenih u odnosu na broj stanovnika i koji je u samo četiri godine povećao populaciju za gotovo 1.900 stanovnika, istodobno se suočava s izazovom kako rast pretvoriti u još kvalitetnije uvjete života. Najnoviji migracijski podaci definitivno nam pokazuju da interes za Svetu Nedelju ne jenjava, a daljnji razvoj infrastrukture i javnih usluga bit će važan za održavanje takvog trenda… (P.L.)
