Najveći rast broja upisane djece u vrtiće u odnosu na prethodnu pedagošku godinu bilježi Mursko Središće, dok je Imotski prvi po apsolutnom porastu broja mališana. Najbolji pedagoški standard ima Komiža, najviše ukupno upisane djece, ako izuzmemo Zagreb, ima Split, a po broju vrtićanaca na 1.000 stanovnika vodeći je Čakovec.
Mnogim roditeljima vrtić znači puno više od pukog mjesta čuvanja djece; to je često prvi korak prema stvaranju dobrih navika, socijalizaciji, razvijanju empatije i učenju. Dobra je vijest kako sve više mališana dobiva tu priliku. Naime, unatoč demografskom padu, Hrvatska posljednjih godina bilježi rast broja upisanih u vrtiće. Gradovi su unutar aktualnog mandata uložili gotovo dvije milijarde eura u predškolski odgoj, udvostručivši izdvajanja u odnosu na 2021. godinu. Veliki dio tog novca otišao je na gradnju i obnovu vrtićkih kapaciteta te na sufinanciranje cijene vrtića roditeljima. Država je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i europske fondove osigurala više od 213 milijuna eura za gradnju i dogradnju predškolskih objekata, s ciljem otvaranja 26.000 novih mjesta do 2026., čime bi se Hrvatska približila europskom prosjeku obuhvata od 90 posto.
Kako je to pokazalo i jedno od naših nedavnih istraživanja, broj gradova koji su osigurali besplatan vrtić za svu djecu u godinu dana porastao je s 4 na 18. Zlatni standard osigurali su tako Obrovac, Umag, Belišće, Vrlika, Sinj, Trilj, Ploče, Čabar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Biograd na Moru, Novalja, Nin, Jastrebarsko, Cres, Vukovar, Pag i Sisak. Neki gradovi prepolovili su cijene, a sve je više onih koji vrtić nude besplatno za drugo ili treće dijete u obitelji. Ove mjere najčešće su uvedene kao odgovor na inflaciju i sve veći financijski pritisak na roditelje, ali i kao jasan signal da je demografija lokalnim vlastima prioritet.
Razlike u cijenama i dalje su, međutim, velike. Tako, primjerice, roditelji u Donjem Miholjcu plaćaju svega 26 eura dok u nekim gradovima cijena jaslica za prvo dijete ide i do 205 eura. Najniže cijene vrtića zabilježene su još u Iloku (36 eura), Hrvatskoj Kostajnici (40 eura), Vodicama (41,5 eura) i Zagrebu (49 eura). Prosjek cijene jaslica u Hrvatskoj za prvo dijete je oko 49, a vrtića 79 eura mjesečno. Unatoč velikim ulaganjima, broj neupisane djece i dalje je značajan. Samo u Zagrebu ove je godine gotovo 2.000 djece ostalo bez mjesta što je ipak značajan napredak u odnosu na 2023., kada ih je bilo preko 3.000. U Splitu, Rijeci i Osijeku stanje je slično budući da nove investicije smanjuju pritisak, ali problem nije u potpunosti riješen.
Kako bi svim roditeljima omogućili pristup predškolskom odgoju, mnogi gradovi financiraju i smještaj u privatnim vrtićima i obrtima za dadilje. Rijeka npr. izdvaja i do 285 eura mjesečno za djecu u privatnim jaslicama, dok Samobor sufinancira vrtiće s 360 eura po djetetu – gotovo tri puta više nego 2021. godine. Neki gradovi, poput Svete Nedelje i Sinja, roditeljima djece koja nisu upisana u gradske vrtiće isplaćuju mjesečne naknade od 150 do 190 eura.
Sve navedeno dobiva dodatnu težinu kada pogledamo službene brojke iz baze Državnog zavoda za statistiku – Gradovi u statistici, koje prikazuju konkretno stanje u 2023./2024. godini. Na temelju tih podataka, pripremili smo pregled gradova koji se ističu u ključnim parametrima.
U hrvatskim je gradovima u vrtiće upisano ukupno 120.489 djece, a porast u odnosu na prošlu godinu bilježi čak 85 gradova. Njih 23 ostvarila su dvoznamenkasti rast, dok se tri u tom kontekstu najuspješnija – Mursko Središće, Imotski i Vrbovsko – mogu pohvaliti povećanjem od preko 50 posto. Usporedimo li, dakle, aktualnu pedagošku godinu s prošlom, ostvaren je „skok“ od 3.419 polaznika više.
Naravno, najveći broj mališana upisan je u Gradu Zagrebu, njih čak 39.766, što čini trećinu sveukupnog broja vrtićke djece u hrvatskim gradovima. No, s obzirom na to da je riječ o jedinici lokalne samouprave neusporedivoj s ostalima – kako zbog svoje veličine i broja stanovnika, tako i zbog administrativnih kapaciteta – u nastavku ga isključujemo iz rangiranja. Prema tome, deset gradova s najvećim brojem upisane djece u vrtiće su Split sa 6.516 mališana, zatim Osijek s njih 3.817, odmah potom Rijeka koja bilježi 3.623 vrtićanca te Zadar s ukupno 3.299 upisanih. Slijedi Velika Gorica s 3.036 djece, a odmah iza nje je Pula koja broji 2.139 upisane djece u vrtiće. Slavonski Brod bilježi 2.074 vrtićke djece, dok ih je u Šibeniku 1.924, a u Dubrovniku 1.856. Deseto mjesto među gradovima s najviše vrtićanaca zauzima Varaždin s 1.854 upisane djece.
Kada je riječ o relativnom pokazatelju broja upisane djece, odnosno, broju djece na svakih 1000 stanovnika, na prvom je mjestu Imotski, u kojem na svakih 1.000 stanovnika dolazi čak 70 djece u vrtiću. Slijedi Čakovec s 65,5 djece, Ludbreg s 64,5 te Solin s gotovo istim omjerom – 64,4. Prelog se također ističe s 58,2 vrtićke djece na 1.000 stanovnika, a blizu su i Korčula, Novigrad i Hvar s vrijednostima od 54 do 52 djece. Listu deset najbolje rangiranih zatvaraju Buje i Velika Gorica, koje bilježe omjer iznad 49 djece na 1.000 stanovnika.
Broj djece po jednom odgojitelju jedan je od najvažnijih pokazatelja pedagoškog standarda u vrtićima. Što je omjer manji, to su veće šanse za individualizirani pristup, pažljivije praćenje razvoja djeteta i općenito kvalitetnije radno okruženje i za djecu i za odgojitelje. Prosječan broj djece po odgojitelju u hrvatskim gradovima iznosi 5,87. Prema službenim podacima za pedagošku godinu 2023./2024., najbolji omjer ima Komiža, gdje jedan odgojitelj u prosjeku brine o svega 2,57 djeteta (36 djece i 14 odgojitelja). Slijedi Omiš, koji s 488 djece i 181 odgojiteljem bilježi omjer od 2,70 djece po odgojitelju. Treće mjesto drži Čabar, gdje je omjer 3,24. Četvrti na ljestvici je veliki grad Rijeka, s izuzetno dobrim standardom budući da na 3.623 djece dolazi čak 1009 odgojitelja, što čini omjer od 3,59. Slijedi Novi Vinodolski s 3,69, a šesto mjesto zauzima Mali Lošinj s omjerom od 3,87. Na sedmom mjestu je Nin, u kojem jedan odgojitelj brine o 3,92 djeteta, dok je Cres osmi s omjerom 4,04. Deveto mjesto drži Novigrad s omjerom 4,08, a deseti je Drniš, gdje jedan odgojitelj u prosjeku radi s 4,25 djece.
Ako izuzmemo Grad Zagreb, koji je u pedagoškoj godini 2023./2024. upisao 1.208 djece više nego godinu ranije, prvo mjesto po apsolutnom povećanju broja upisane djece zauzima Split, s rastom od 268 djece ili, potpunije rečeno, sa 6.248 pomaknuo se na 6.516 mališana. Na drugom mjestu je Imotski, koji je upisao 217 djece više, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu (s 424 na 641). Slijedi Slavonski Brod, s porastom od 146 djece, odnosno, s 1.928 na 2.074. Četvrto mjesto zauzima Ludbreg, koji je broj upisane djece povećao za 143 (s 404 na 547), dok su Zadar i Velika Gorica zabilježili jednaki rast; po 132 djece više nego godinu prije. U Vinkovcima je broj djece u vrtićima narastao za 114, u Virovitici za 98, a u Sinju za 96. Deseti na ljestvici je Mursko Središće, koje je broj vrtićanaca povećalo sa 168 na 263 što je ukupno 95 djece više.
Rast broja djece u vrtićima nije svugdje jednak; dok neki gradovi stagniraju, drugi bilježe izuzetno snažan uzlet. Ako gledamo postotnu promjenu u odnosu na prethodnu godinu, u vrhu su mahom manji gradovi, ali s velikim iskoracima u lokalnim politikama predškolskog odgoja. Na samom vrhu liste nalazi se Mursko Središće, gdje je broj upisane djece u vrtiće u samo godinu dana porastao za čak 56,5 posto, točnije, sa 168 na 263 mališana. Slijedi Imotski s porastom od 51,2 posto, koji je s 424 došao na 641 upisanog djeteta te Vrbovsko, gdje je upis porastao s 45 na 68 djece, što je porast od 51,1 posto. U Vrlici je broj djece porastao za gotovo 40 posto, dok su Varaždinske Toplice zabilježile skok od 35,4 posto. Na šestom je mjestu Ludbreg, koji je broj upisane djece povećao za 35,4 posto, sa 404 na 547. Sedmi je Otočac s rastom od 33,5 posto (sa 197 na 263 vrtićanca), a osmo mjesto drži Beli Manastir s porastom od 18,4 posto, odnosno sa 255 na 302 mališana. Deveti je Kutjevo koje je naraslo sa 142 na 168-ero djece ili 18,3 posto više, a deseti je Hvar s porastom od također 18,3 posto, odnosno, sa 175 na 207.
(V.H.)
