Unatoč dugoročnim demografskim izazovima s kojima se naročito u posljednjih desetljeće-dva, suočava većina hrvatskih gradova, najnoviji pokzatelji za razdoblje 2023.–2024. potvrđuju da je trend u mnogima među njima s negativnih ipak donekle počeo mijenjati smjer, prema onim pozitivnijim kretanjima. Među gradovima koji se posebno ističu po rastu broja stanovnika nalazi se Velika Gorica, koja se svrstala u sam vrh prema godišnjem nominalnom porastu, ali i onom u srednjoročnom razdoblju od 2021. do 2024., pokazale su najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku i naša nedavna analiza temeljena na podacima DZS-a…
Prema procjeni stanovništva za 2024. godinu, Velika Gorica bilježi tako porast od 1.207 stanovnika u samo jednoj godini – s 62.634 stanovnika u 2023. na 63.841 u 2024. Još snažniji pokazatelj daje srednjoročna analiza: u tri godine grad je dobio ukupno 2.766 novih stanovnika. Riječ je o jednom od najizraženijih rasta u Hrvatskoj, izuzme li se Grad Zagreb, koji se promatra zasebno zbog svoje veličine i administrativnog statusa.
Takvi rezultati prepoznati su i na nacionalnoj razini. Na svečanoj dodjeli nagrada „Najbolji grad 2025.“ i „Najbolji EU projekt 2025.“, održanoj u prosincu u šibenskom Amadria Parku, u tradicionalnom izboru koji Gradonačelnik.hr provodi u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos uz podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, po prvi je put dodijeljena nova kategorija – „Najprivlačniji grad“. Upravo je Velika Gorica ponijela tu titulu, potvrdivši status grada koji najuspješnije odgovara na jednu od ključnih razvojnih tema današnjice – demografsku revitalizaciju, među 128 naših gradskih središta.
Presudni su naravno bili migracijski podaci DZS-a. Velika Gorica ostvarila je ukupni migracijski saldo od +1.320 osoba, što čini 2,1 posto ukupnog stanovništva grada. Posebno je značajan domaći migracijski saldo od +617 osoba, odnosno jedan posto stanovništva, što jasno pokazuje da se u Veliku Goricu doseljavaju ne samo strani državljani, nego i stanovnici iz drugih dijelova Hrvatske koji u ovom gradu prepoznaju kvalitetu života i dugoročnu perspektivu. Plaketu gradonačelniku Krešimiru Ačkaru uručio je tom prilikom predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, istaknuvši rezultate Velike Gorice kao primjer održivog i planskog razvoja.
Gradonačelnik Ačkar naglasio je kako priznanje dolazi u simboličnom trenutku, neposredno uoči obilježavanja 30. obljetnice stjecanja statusa grada, no i da je riječ o rezultatu zajedničkog rada gradske uprave i građana. Posebno je istaknuo razvojni program predstavljen prije četiri godine, u kojem su uz ostalo donesene dvije tada hrabre odluke – uvođenje besplatnih vrtića i besplatnog lokalnog prijevoza.
Od 1. srpnja prošle godine Velika Gorica ima naime besplatan lokalni prijevoz, dok su od 1. rujna 2024. vrtići postali besplatni za svu djecu. Broj autobusnih linija povećan je s 11 na 16, čime su po prvi put kvalitetno povezana i prigradska naselja koja su desetljećima bila prometno zapostavljena. Prije neki dan stiglo je i sada u promet kreće pet električnih autobusa marke VDL Citea SLF 120 Electric – dvoosovinskih, niskopodnih vozila u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom. Svaki autobus ima kapacitet od 92 putnika, opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od oko 150 kilometara, što ove autobuse čini idealnima za redovan rad na gradskim linijama i doprinosi u urbanom okruženju smanjenju emisija. U Gradu ističu kako građani aktivno sudjeluju u kreiranju voznog reda, a dugoročni cilj je smanjenje prometnih gužvi i poticanje korištenja javnog i željezničkog prijevoza.
Demografski rast prati i snažan investicijski ciklus. Gradski proračun za 2026. godinu iznosi 152 milijuna eura, a naglasak je stavljen na kapitalne projekte kod kojih se napose ističu Centar za starije osobe vrijedan 13,76 milijuna eura, izgradnja vrtića u Kurilovcu vrijedna 4,95 milijuna eura, kao i vrtića u Kolarevoj ulici od 5,63 milijuna eura. Povijesni iskorak predstavlja i uvrštavanje projekta izgradnje bolnice u gradski proračun – Grad će financirati projektnu dokumentaciju pristupne ceste, dok će nositelj projekta biti Ministarstvo zdravstva, a dnevna bolnica djelovat će u sustavu KB Dubrava.
U obrazovanje se nastavlja snažno ulagati kroz pripremu projektne dokumentacije za izgradnju ili dogradnju pet školskih objekata, uključujući škole u Kurilovcu, Šćitarjevu, Plesu–Rakarju, dogradnje onih u Novom Čiču i Vukovini. U posljednje vrijeme otvoreni su ili dograđeni vrtići u Selnici, Maloj Buni, Lukavcu, Goričanki i Dubrancu, u tijeku su i podizanja dva nova vrtića, čime se sustavno povećavaju kapaciteti i značajno podiže odgojno-obrazovni infrastrukturni standard.
Komunalna ulaganja dodatno potvrđuju razvojni zamah: 5,5 milijuna eura namijenjeno je izgradnji, a isti iznos održavanju nerazvrstanih cesta, 4 milijuna eura održavanju zelenih površina, dok se za javni prijevoz izdvaja 7,45 milijuna eura. Paralelno se jačaju i socijalne mjere – povećavaju se izdvajanja za umirovljenike, novorođene, branitelje i jednokratne pomoći, raste financiranje Crvenog križa, naposlijetku se kvalitetno provodi i strategija za osobe s invaliditetom na području Grada.
Iako zdravstvo nije u izravnoj nadležnosti gradske uprave, Velika Gorica uvodi i tu konkretne mjere za povećanje dostupnosti usluga, među kojima su i poticaji pedijatrima u mjesečnom iznosu od 1.200 eura. A to predstavlja tek početak dugoročnog jačanja lokalne zdravstvene infrastrukture, kako ističe gradonačelnik Ačkar.
Velika Gorica snažno ulaže i – u sport, s projektima poput novog VG Skate parka površine 1.700 četvornih metara, ali i skore izgradnje novog nogometnog kampa HNS-a, koji gradu donosi dodatnu vidljivost u nacionalnim, ali i ne samo nacionalnim okvirima. U Buševcu je nedavno otvoren jedan od najsuvremenijih vatrogasnih i društvenih domova u Hrvatskoj, dok se u kulturu i baštinu ulaže gotovo 7 milijuna eura, primjerice u uređenje kapele sv. Filomene, no ponajviše u obnovu Starog grada Lukavca.
Konačno, sve ove navedene mjere i ulaganja potvrđuju se i na demografskom i drugim poljima u brojkama: u 2024. godini Velika Gorica ostvarila je migracijski plus od 1.320 stanovnika, dok je iz inozemstva doselilo 703 osobe više nego što ih je odselilo. Grad se ponovno svrstao i kontinuirano svrstava u sam vrh nacionalnih ljestvica u više područja, poput obrazovanja i demografije, a aktualna nagrada za „Najprivlačniji grad“ predstavlja krunu dosadašnjih rezultata. Kako je poručio gradonačelnik Krešimir Ačkar, niti to priznanje nije završna točka, nego tek dodatna obveza: nastaviti ulagati, graditi i razvijati Veliku Goricu kao grad u kojem ljudi pronalaze razlog za dolazak, ali i za ostanak. (P.L.)
