Gradovi su prosječno najtransparentniji u Karlovačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a samo je 25 gradova u razdoblju istraživanja objavilo sve tražene proračunske dokumente, navodi se u istraživanju Instituta za javne financije. Gradovi s transparentnim poslovanjem su: Bjelovar, Buzet, Cres, Crikvenica, Duga Resa, Ivanec, Karlovac, Kastav, Koprivnica, Labin, Mali Lošinj, Opatija, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Vodice, Zadar, Zagreb, Županja
Institut za javne financije predstavio je u utorak rezultate istraživanja transparentnosti proračuna jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, te dodijelio priznanja gradovima, županijama i općinama čije je poslovanje ocijenjeno odličnim.
IJF je istraživanje proračunske transparentnosti županija, gradova i općina proveo u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016. godine na svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica, koje su ovisno o broju javno objavljenih proračunskih dokumenata ocjenjivane od najmanjih nula do najvećih pet.
U prosjeku, ocjena u ovom ciklusu istraživanja iznosi 2,35, što je znatno više od prošlogodišnjih 1,75, ali još uvijek nezadovoljavajuće, rekla je predstavljajući rezultate jedna od autorica istraživanja, znanstvenica IJF-a Mihaela Bronić.
Dodala je kako je istraživanjem utvrđena najviša transparentnost na razini županija, s prosječnom ocjenom 4,3, kod gradova prosjek iznosi 3,05, dok su najnetransparentnije općine, s prosječnom ocjenom 2,04.
Ocjena ovisi o objavi pet proračunskih dokumenata – godišnje izvršenje proračuna za 2014. godinu, polugodišnje za 2015., prijedlog proračuna i izglasani proračun za 2016. te proračun za građane za 2016. godinu.
Samo je osam općina, 25 gradova i 11 županija u razdoblju istraživanja objavilo sve tražene proračunske dokumente, zbog čega im je danas i dodijeljena nagrada Instituta za javne financije.
S druge strane, devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan, a još je petina općina objavila samo jedan dokument, dok niti jedna županija nije završila s ocjenom jedan ili nula.
U rezultatima istraživanja je, prema riječima ravnateljice IJF-a Katarine Ott, zamjetno da se među najtransparentnijim jedinicama lokalne uprave nalaze jedinice s izrazito niskim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, kao i malim brojem stanovnika, dok se neke od jedinica lokalne uprave s najvišim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku nalaze na dnu ljestvice. Pritom je istaknula kako se nada da će ovi rezultati poslužiti za sveobuhvatnu fiskalnu reformu države.
Prosječna transparentnost gradova je niža od županijske (prosjek 3,05), a gradovi su prosječno najtransparentniji u Karlovačkoj (4,6) i Koprivničko-križevačkoj županiji (4). Gradovi ‘odlikaši’, koji su objavili sve tražene dokumente su: Bjelovar, Buzet, Cres, Crikvenica, Duga Resa, Ivanec, Karlovac, Kastav, Koprivnica, Labin, Mali Lošinj, Opatija, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Vodice, Zadar, Zagreb i Županja.
Prijedlog proračuna je, navodi se u istraživanju, objavilo tek nešto više od polovice gradova, a proračun za građane tek jedna petina, odnosno 28 gradova, pa ih ovdje valja istaknuti: Bakar, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Duga Resa, Ivanec, Karlovac, Kastav, Koprivnica, Križevci, Labin, Mali Lošinj, Opatija, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Vodice, Zadar, Zagreb i Županja.
Među gradovima ”odlikašima” većina je s ispodprosječnim brojem stanovnika, a ima čak i vrlo malih gradova (npr. Cres s manje od tri tisuće ili Buzet i Ozalj s manje od sedam tisuća stanovnika), priličan broj gradova koji su 2014. ostvarili ispodprosječne prihode po stanovniku, pa čak i vrlo niske (npr. Ivanec, Duga Resa i Ozalj s dvostruko manjim prihodima po stanovniku od prosjeka), a većina ih je ostvarila i vrlo niske ukupne prihode (Ozalj, primjerice osam puta, a Duga Resa i Ivanec oko pet puta manje od prosjeka).
Kao zaključak ovog istraživanja, iz IJF-a stoga preporučuju da Ministarstvo financija, u koordinaciji s Ministarstvom uprave, pojača zakonske odredbe koje obvezuju na objavu podataka, odnosno da se jasno definira da se svi cjeloviti proračunski dokumenti moraju objaviti najkasnije u trenutku kad ih izvršna vlast šalje predstavničkoj, a usvojeni proračun u trenutku kada je izglasan. Jedino bi tako građani u svim lokalnim jedinicama mogli sudjelovati u proračunskom procesu. Osim toga, neophodno je utvrditi i primjenjivati kazne za čelnike lokalnih jedinica koji se tih odredbi ne pridržavaju, zaključuju iz Instituta.
Na važnost transparentnosti i pravovremenosti objave informacija o svim strategijama, projekcijama ili odlukama vlasti na svim razinama, kao i provođenja javnih rasprava o zakonskim prijedlozima, ukazao je i ministar financija Zdravko Marić. Iako primjerice državni proračun, kao dokument od 1.200 stranica, nije interesantna niti jasna tema široj, ali niti dijelu stručne javnosti, njegova objava, kao i svih ostalih relevantnih informacija, bitno podiže vjerodostojnost svih politika, kazao je Marić.
