Ekipa „Sestra i nečista braća“ ostvarila je najbolji rezultat s ukupno 39 osvojenih bodova i pobijedila na kvizu „(Ne)Poznati Grad Pakrac“ koji je održanom 16. ožujka u novom prostoru Gastro kutka Spahijskog podruma, a povodom Dana Pakraca.
Na kvizu je nastupilo šest ekipa, a borba za drugo mjesto bila je posebno napeta jer su dvije ekipe natjecanje završile s istim brojem bodova, pa je pobjednik odlučen tek nakon dodatnog pitanja, a najbliži točnom odgovoru bila je ekipa „Šišmiši“, koja je tako osvojila drugo mjesto. Riječ je o ekipi koja je prvi put sudjelovala na ovom kvizu, a čine je članovi Udruge slijepih Pakrac–Lipik, predvođeni Stankom Kovačićem. Treće mjesto, s 36 bodova, pripalo je ekipi „20 do keca“, koja je prošle godine na istom kvizu odnijela pobjedu u sličnom sastavu.
Kviz se sastojao od četiri seta pitanja iz različitih tematskih područja, od povijesti grada do suvremenosti, preko germanizama, književnika, pilota i nadimaka, pa sve do prepoznavanja logotipa, graditeljstva i sporta. Sudionici su tako kroz zabavno natjecanje imali priliku proširiti svoje znanje o vlastitom gradu.
Iako je završni poredak bio vrlo tijesan, natjecanje je proteklo u vedrom i prijateljskom ozračju, uz mnogo smijeha, druženja i dobre zabave, često se pretpostavlja da ljudi dobro poznaju svoj zavičaj, no ovakav kviz pokazuje kako uvijek postoji nešto novo i zanimljivo što se može naučiti o Pakracu i njegovoj bogatoj povijesti.
Ove godine ne slavi se samo Dan grada, već i velikih 770 godina od prvog pisanog spomena Pakraca – gotovo osam stoljeća povijesti utkane u svaki pedalj grada. Najstariji siguran zapis o Pakracu pronalazimo u povelji kralja Bele IV. iz 1256. , u istoj toj povelji spominje se i prva hrvatska kovnica novca, smještena upravo u Pakracu, podsjećaju nas iz Grada.
U 13. stoljeću, dok su mnogi europski gradovi tek stasali, u našem su se gradu kovali srebrni slavonski banovci – novčići iznimne kvalitete i ljepote, koji se i danas smatraju među najcjenjenijim europskim srednjovjekovnim kovanicama. Ta činjenica jasno svjedoči o gospodarskoj i političkoj snazi koju je Pakrac imao još prije gotovo osam stoljeća.
Pakrac je izrastao iz moćne nizinske utvrde koja se nalazila na prostoru današnjeg središta grada. Okružena močvarnim terenom i velikim vodenim opkopom, s kulama koje su dosezale i više od 30 metara visine, bila je simbol sigurnosti, moći i organiziranosti. Unutar njezinih zidina nalazile su se palača, gotička kapela, vjerojatno i domus – kuća križarskog reda ivanovaca – te brojni drugi objekti.
Graditelji utvrde bili su ivanovci, moćni križarski red, a Pakrac je dugo bio sjedište vranskog priorata – političkog i vojnog središta hrvatskog kraljevstva. Vlasnici starog pakračkog grada bili su i poznata braća Talovac, a neposredno prije osmanskih osvajanja grad je bio u posjedu Nikole Zrinskoga.
Dolaskom Osmanlija Pakrac postaje važno upravno središte, jedno vrijeme i sjedište sandžaka. Njegovu veličinu i značaj u 17. stoljeću zabilježio je i poznati putopisac Evlija Čelebi, ostavivši nam dragocjen opis tadašnjeg grada. Kroz stoljeća Stari grad Pakrac je mijenjao gospodare, doživio rušenja i prenamjene, nakon oslobođenja od Osmanlija utvrda postupno gubi svoju funkciju, a u 18. stoljeću, po nalogu carice Marije Terezije, vojna se posada seli u novu vojarnu. Stari grad s vremenom postaje izvor građevinskog materijala, a njegovi su posljednji ostaci porušeni sredinom 20. stoljeća.
Na mjestu nekadašnjih kula i zidina niknule su nove zgrade, a unutrašnjost je pretvorena u parkiralište, desetljećima su stanovnici ovoga grada hodali tim dijelom grada često i ne znajući da pod tom zemljom leže slojevi gotovo osam stoljeća povijesti. Ovako duga i važna povijest se ipak nije mogla izbrisati, a od 2017. godine arheološka istraživanja postupno vraćaju Pakracu dio njegova izgubljenog srednjovjekovnog identiteta. Svaki pronađeni kamen, svaki ulomak keramike, svaki ostatak zida podsjetnik je da grad nije nastao jučer, nego ima dugi i slojeviti kontinuitet, ističu nam.
Dan grada Pakraca zato, dodaju, nije samo svečani datum u kalendaru već je podsjetnik na identitet koji baštinimo. Malo je gradova te veličine koji se mogu pohvaliti sa 770 godina pisanog kontinuiteta, prvom hrvatskom kovnicom novca i utvrdom koja je bila političko i vojno središte kraljevstva.
Važnost Pakraca u nacionalnoj povijesti ne pripada samo dalekim stoljećima. Proslavi Dana grada prethodi i obilježavanje početka Domovinskog rata, koji je započeo upravo u Pakracu. Time je grad postao simbol borbe za slobodu i jedan od temelja stvaranja samostalne hrvatske države, Pakrac je pokazao hrabrost, izdržljivost i odlučnost i u novijoj povijesti – iste one vrline koje su ga održale kroz burna prethodna stoljeća.
-Živjeti u Pakracu zato znači živjeti u gradu koji pamti kraljeve, vitezove, trgovce, vojnike i obične ljude koji su, svatko u svom vremenu, gradili ovaj grad. Na nama je da tu baštinu istražujemo poštujemo i čuvamo. Stoga u Muzeju grada Pakraca nastavljamo s različitim aktivnostima kojima istražujemo i prezentiramo važnu i kompleksnu povijest ovoga grada. Novi Pakrac gradimo na vrlo starim, ali čvrstim temeljima, a u povezanosti prošlosti, sadašnjosti i budućnosti leži naša snaga i naš razlog za ponos – zaključuju iz Grada Pakraca. (Grad Pakrac/Pakrački list)
