U našem velikom izboru za Najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom, agencijom Ipsos i tvrtkom Apsolon, između 21 kandidata snažnim adutima, dobrim praksama i standardima odgovorne politike na polju zaštite okoliša i održivog razvoja, prije svega gospodarenjem otpadom i smanjivanjem emisije štetnih plinova, predstavio se i – Zadar…
Grad želi biti moderan i – zeleni po pitanju odvajanja otpada, korištenja obnovljivih izvora energije, energetske obnove javnih zgrada, nabave električnih vozila i na tom cilju ide u korak sa svim trendovima. Posljednjih godina, naročito, uvođenjem raznih mjera i projekata intenzivno se radilo upravo na provedbi zelenih politika kako bi se zadati ambiciozni planovi u cijelosti i ispunili.

Neki od ključnih do sada realiziranih projekata i mjera su energetska obnova Osnovne škole Smiljevac, ugradnja sustava solara i prirodnog plina u ŠRC Višnjik, rekonstrukcija kotlovnice i prenamjena na zemni plin za gradsko naselje Petrići, projekt zamjene neučinkovite javne rasvjete i postavljanje nove LED rasvjete na području Poluotoka. Također i zamjena stare dotrajale kotlovnice na mazut s novim sustavom na zemni plin u Općoj bolnici. Uz ostalo, usvojen je i Plan gospodarenja otpadom Grada Zadra za razdoblje od 2018. – 2023.
Provedena je, tako, kompletna energetska obnova zgrade OŠ Smiljevac. Povećala se toplinska zaštita vanjske ovojnice, zamijenila dotrajala stolarija energetski učinkovitom, izvela toplinska izolacija ravnih i kosih krovova, izmijenila unutarnja rasvjeta energetski učinkovitijom, unapredio sustav grijanja – prelazak s ekstra lakog loživog ulja na prirodni plin, rekonstruirale električne instalacije kotlovnice i ugradila digitalna regulacija.
Projektom započetim u rujnu 2015. kada je izrađena projektna dokumentacija i kojim se postiže trajna ušteda energije uz potpuno renoviranu školu, planirana je godišnja ušteda potrebne toplinske energije za- 410.516,15 kuna. Ukupna vrijednost projekta iznosi 5.497.708,19 kuna, uz 4 milijuna EU sredstava.

-Iduća na redu dolazi OŠ Petra Preradovića. Time nastavljamo uspješnu provedbu niza projekata uz pomoć EU, a Grad kao osnivač dobiva znatnu uštedu na potrošnji energije i mogućnost za dodatna ulaganja u suvremeni sustav zadarskog odgoja i obrazovanja – najavljuje novi iskorak, Branko Dukić, gradonačelnik Zadra.
Energetska obnova OŠ Petra Preradovića uključit će obnovu toplinske izolacije objekta i zamjenu vanjske stolarije, modernizaciju postojećeg sustava grijanja i prelazak na energetski učinkovito grijanje, kao i učinkovito upravljanje i modernizaciju unutarnje rasvjete ugradnjom LED rasvjetnih tijela, ukupne vrijednosti 8.050.000 kuna. U planu je i kompletna energetska obnova OŠ Šimuna Kožičića Benje na Voštarnici i OŠ Stanovi.
U ŠC Višnjik ugrađeno je 96 vakumskih kolektora za pripremu tople vode na krov plivališta i izvršena je rekonstrukcija postojeće kotlovnice koja se prenamijenjenila za korištenje prirodnog plina kao izvora grijanja.
Postotak energetski učinkovite javne rasvjete na širem području grada iznosi 10 posto, no projekt FIESTA – Promicanje inteligentnih energetskih ušteda u obiteljima, zato je obuhvatio cijeli niz aktivnosti kojima su provedene konkretne mjere za uštedu energije u 160 kućanstava putem besplatnih energetskih savjetovanja, osnivanjem energetskog info pulta, lokalnih potrošačkih grupa, kao i različite edukativne i promotivne aktivnosti i materijale s ciljem poticanja na učinkovitije korištenje energije, s izvrsnim rezultatima.

Energetska potrošnja smanjena je za 169.164 kWh, a pritom je reducirana emisija CO2 za 59 tona. Putem Fonda za zaštitu okoliša, Grad redovno raspisuje i poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih objekata iz kojega se prosječno godišnje realizira oko 10-tak zgrada.
Za 48 zgrada se prati potrošnja energije putem ISGE sustava. Zadar je zajedno s Rijekom, Velikom Goricom i Osijekom među prvim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj koje su uvele sustavno upravljanje i gospodarenje energijom kontinuiranim smanjenjem troškova i emisija stakleničkih plinova prema normi ISO 50001:2018. I to za zgradu Grada Zadra na Narodnom trgu i zgrade Osnovne škole P. Preradovića, Gradske knjižnice Zadar i Dječjeg vrtića Radost, Područnog objekta Voštarnica.
Referentni podaci iz revizije Akcijskog plana energetske učinkovitosti (SEAP) za Grad Zadar pokazuju da je između 2010. i 2017. došlo do smanjena ukupne emisije CO2 nastale potrošnjom svih energenata u sektorima zgradarstva, javne rasvjete i prometa na administrativnom području Grada Zadra za 19 posto, iz čega se može zaključiti da je Zadar već postigao Europski cilj o 20 posto smanjenja CO2 do 2020.
Najveće postotno smanjenje postignuto je u sektoru prometa (20,1 posto) i zgradarstva (18,6 posto), dok smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete iznosi 0,6 posto.
100 posto građana ima pristup spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada. U Zadru su 3 reciklažna dvorišta, 1 mobilno i dva fiksna. U planu je povlačenje EU sredstava za sanaciju i zatvaranje gradskog neusklađenog odlagališta komunalnog otpada Diklo, ukupne vrijednosti cca 130.000.000 kuna.

Komunalna tvrtka Čistoća d.o.o. koristi tri električna samohodna usisavača za čišćenje ulica dok je gradska tvrtka za javni prijevoz Liburnija d.o.o. nabavila 25 novih autobusa opremljenih motorima EURO VI, kojima će za razliku od starih motora, postići godišnje smanjenje emisije CO2. U gradu postoji i sustav najma javnih bicikla sa šest stanica na kojima se može iznajmiti 24 bicikala: 16 klasičnih i 8 električnih, ali i sustav najma električnih romobila, uz pet stanica na kojima se može iznajmiti 50 romobila. Na raspolaganju je biciklistima i 14.6 kilometara označenih biciklističkih staza.
Grad Zadar je zajedno s HEP-om u veljači 2017. postavio prvu ELEN punionicu električnih automobila koja se nalazi u Ulici Bartula Kašića. Na području Zadra trenutno su sada 4 punionice za e-vozila. Lani je punionicu dobila i Branimirova obala, a pored dviju ELEN punionica postavljena je još jedna na Relji (na tržnici), kao i solarna punionica Srednje strukovne škole Vice Vlatkovića.
Kao dio 24 milijuna kuna vrijednog EU projekta “Zadar baštini – integrirani kulturni program grada Zadra 2020.“, umjesto nekada vrlo frekventne prometnice u srcu stare jezgre, otvorena je nedavno, pod paskom UNESCO-a, uz Bedem zadarskih pobuna, nova reprezentativna šetnica u dužini 750 metara.
U sklopu projekta izrade Plana održive urbane mobilnosti (Sustainable Urban Mobility Plan – SUMP), održane su dvije radionice: „Analiza problema“ i „Kreiranje vizije grada i rasprava o budućim scenarijima“. Sudionici su istaknuli kako je „mobilnost građana Zadra ekološki izrazito prihvatljiva i efikasna“.

Provedba projekta „Aglomeracija Zadar- Petrčane“ ukupne vrijednosti 567 milijuna kuna obuhvaća izgradnju sustava odvodnje na čitavom kopnenom području Grada, u 317 ulica i zonama od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada. Realizacijom, Zadar se stavlja na kartu najrazvijenijih gradova u EU po stupnju priključenosti na kanalizaciju. Konkretno, u konačnici će dobiti povećanje priključenosti na sustav odvodnje sa sadašnjih 70 na 95 posto. Kapitalni infrastrukturni projekt temeljni je u višegodišnjem programu gradske uprave čiji je krajnji cilj grad bez ijednog ispusta nepročišćenih otpadnih voda u more, i bez crnih jama. Financiranje je osigurano uz potporu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Kohezijskog fonda EU i Hrvatskih voda.
Kako bi se senzibilizirala javnost o pitanju povećanja razine zaštite okoliša i kvalitete života, u cilju povećanja razine svijesti o odgovornom gospodarenju otpadom, proveli su u Gradu poznatom po košarci, kampanju pod nazivom „Pogodi pravi koš“ kojim se kontinuirano informira i educira naročito mlađe stanovništvo, s posebnim naglaskom na sprječavanje nastanka, odvojeno prikupljanje, ponovnu uporabu i kućno kompostiranje otpad.
Provedene su edukacije i radionice za djecu u osnovnim školama i vrtićima na temu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, postavljene su i EE galerije opremljene informativno edukativnim plakatima i brošurama. Doneseni su i važni strateški dokumenti poput SEAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka), Programa borbe protiv klimatskih promjena i Plana uvođenja elektro mobilnosti, izrađuje Strategija održivog prometa u mirovanju za područje grada, kao i brojni drugi akcijski planovi. Ti dokumenti važan su preduvjet za formiranje javnog okvira djelovanja u području zelenog rasta i razvoja i zalog za buduću još snažniju implementaciju zelenih projekata i mjera. (P. Livajić)



