Donji Miholjac prošle je godine najviše iz proračuna izdvojio za potpore poljoprivrednicima, dok se Grubišno Polje ističe kao najjači po izdvojenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika, pokazala je naša najnovija analiza podataka FINA-e o izvršenju proračuna gradova u RH. Po porastu lanjskih novčanih potpora poljoprivrednicima u odnosu na 2022. apsolutno u oba segmenta izračuna, nominalno i postotno, prednjače Kaštela. Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na svom području mogu se pohvaliti i Sinj, Metković, Grubišno Polje, Novi Marof, Ivanić-Grad…, a izdvajanjem po stanovniku i Ozalj, Glina, Ivanić- Grad, Novalja, Donji Miholjac, Vukovar… Za poljoprivredu su u 12 mjeseci sredstva značajno, odmah iza splitsko-dalmatinskog lidera, povećali i Kutina, Trilj, Đakovo, Samobor, Vrlika, Delnice, Ivanec, Rovinj, Sisak…
Promatrajući dostupne brojčane pokazatelje blizu dvije trećine gradova, gotovo polovica ih je povećala sredstva za potporu poljoprivrednicima. Među 45 gradova (isto koliko u lanjskoj nam analizi u identičnom raspoloživom broju hrvatskih gradova) koji su povećali izdvajanja, njih devet je na tom polju u odnosu na 2022. višestruko u 2023. uvećala subvencijska sredstva, jedan čak i dvadeseterostruko- Kaštela. Navedeni podaci na tom gospodarskom području života lokalnih sredina pokazuju i opet nam potvrđuju kako su za poljoprivredu, nekako i sasvim razumljivo s obzirom na prirodna obilježja i gospodarska usmjerenja, kontinuirano daleko više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ gradovi, pri čemu su u najvećem dijelu mali i srednji gradovi u odnosu na velike izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna.
Podsjetimo, značaj poljoprivrede osobito je došao do izražaja u danas na sreću pomalo i zaboravljeno, pandemijsko doba budući je korona kriza dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva. Uza sve negativnosti (zdravstveni problem, lockdown, globalan pad industrijske proizvodnje…), podigla je umnogome svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih i lokalnih proizvođača. Kriza je snažno utjecala na čitavo gospodarstvo, tako i poljoprivredu, no nakon početnog šoka, značajno i ubrzala digitalizaciju, inovativniju distribuciju i prodaju, veću informiranost potrošača i jačanje lokalnih, naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Potaknula se i dodatna usmjerenost na poljodjelstvo uslijed smanjenja obima posla i posljedično potrebe za zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama.
U 2023. godini poljoprivredom se bavilo 165 tisuća poljoprivrednika koji su u svojoj proizvodnji obrađivali oko 1,5 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta i uzgajali 685 tisuća grla stoke, ostvarivši vrijednost proizvodnje u iznosu 3,0 milijarde eura. Prema nedavno izdanom Godišnjem izvješću Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, navedene nedaće uz nestabilnu širu geopolitičku situaciju, visoku inflaciju uz stagniranje gospodarskih aktivnosti u europodručju i poremećaj u globalnim opskrbnim lancima rezultirali su nižom vrijednosti za 241 milijun eura. U planu Vlade do 2030. ukupna vrijednost proizvodnje trebala bi dosegnuti 4 milijarde eura, uz konstantno podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda i modernizaciju poslovnih procesa… Prosječni hrvatski poljoprivrednici su starije životne dobi i imaju mala poljoprivredna gospodarstva. U prosjeku jedan poljoprivrednik obrađuje 7 ha poljoprivrednog zemljišta.
Najveći broj poljoprivrednika (76,5 posto) obrađuje skromnih do 5 hektara što upućuje na to da značajan udio tu čini i brojka vikend ili hobi poljoprivrednika. Veliki poljoprivrednici (iznad 100 ha) u ukupnom broju poljoprivrednika čine 0,8 posto, međutim u svojoj proizvodnji koriste 30 posto zemljišta. Iako se broj mladih nositelja kontinuirano povećava, udio nositelja starijih od 65 godina je i dalje visok (38 posto), a 14,3 posto nositelja je lani imalo ispod 41 godine života. Elementarne nepogode su jedan od većih izazova poljoprivrednoj proizvodnji, a upravo tijekom 2023. velike štete su, uz mraz i tuču, nažalost, prouzročile poplave, olujni i orkanski vjetar, dok je u stočarstvu izrazito velike gubitke prouzročila afrička svinjska kuga, koja je prošle godine po prvi puta prijavljena u RH. Ipak, s druge strane, u pozitivnom spektru, lanjsku godinu obilježio je ulazak Hrvatske u europodručje, europski stabilizacijski mehanizam i schengenski prostor, rast investicija i apsorpcija značajnih iznosa financijskih sredstava iz EU fondova (kroz NPOO su npr. planirane investicije u digitalizaciju poljoprivrede vrijedne preko 10 milijuna eura…).
Poljoprivreda je važna prije svega zbog osiguranja dovoljnih količina kvalitetne hrane, zadržavanja gospodarske aktivnosti i- zapošljavanja u ruralnim područjima. Dosadašnjim ulaganjima, kako iz europskih fondova tako i državnog proračuna, poticala su se javna i privatna ulaganja s ciljem gospodarskog rasta i razvoja koji je osnova za revitalizaciju tih područja.
Daljnjim ulaganjima, naročito iz europskih i nacionalnih sredstava, u potpunosti će se razviti poljoprivredne potencijale, što je važno za ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje i demografsku revitalizaciju RH. Hrvatska u Europskoj uniji prepoznata po kvaliteti proizvoda i po velikom broju (35) zaštićenih lokalnih proizvoda.
Mi smo, pak, provjerili kako, odnosno kojim konkretnim mjerama, pojedini gradovi podupiru svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše izdvaja…
Kada se radi o potpori gradova, u 2023. za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojilo Grubišno Polje (Bjelovarsko-bilogorska županija)- 9, 3 eura. Iznad 7 ‘poljoprivrednih’ eura ‘per capita’ uložili su Ozalj (7,85), Glina (7,46), Ivanić-Grad (7,39) i Novalja (7,02) na Pagu, uz Stari Grad (10.- 5,60) na Hvaru jedini ‘morski’ – oba otočna. U deset najboljih su još i: Donji Miholjac (6,59), Vukovar (6,39), Sinj (5,96) i Beli Manastir (5,77). Inače, 12 gradova (pored nabrojanih Metković i Popovača) izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po stanovniku 5-10 eura, njih 44 između 1 i 5 eura, a kod 26 su potpore iznosile ispod 1 eura.
Po udjelu izdvajanja za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2023. u vrhu se našao Donji Miholjac (Osječko-baranjska županija), koji je za taj podupirući element osigurao 1,13 posto raspoloživih sredstava. Laureata prati Sinj s 1,05 posto, zatim Metković– 0,93 posto, Grubišno Polje– 0,71, Novi Marof-0,63, a pozicije u Top 10 zauzimaju i Ivanić-Grad (0.62) posto), Metković i Novi Marof (po 0.82 posto), Novska (0.72 posto) i Pleternica (0.71 posto udjela). Usput, tek pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima iznad 1 posto novca.
Najveći apsolutni nominalni rast prema dostupnim brojkama izdvajanja u odnosu na 2022. jedini iznad 50.000 eura, bilježe – Kaštela (Splitsko-dalmatinska županija), 65.011 eura (3,621 – 68.632), a slijede ih Kutina– 32.078 eura (52.288-84.366) i Trilj – 22.065 (0-22.065 eura). U Top 10 su i: Đakovo, Samobor, Vukovar, Opatija, Duga Resa, Karlovac i Bjelovar. Pozitivan trend 2022.-2023. iznad 10.000 eura ima 9 gradova, između 5 i 10.000 – četiri grada, od 1.000 do 5.000 – 21. Povećanje od 1 do 1.000 eura notira – 12 gradova, a negativan trend – 41 (lani-38). Poprilično manje izdvajanje u 2023. nego u 2022. a minusom preko 10.000 eura imalo je osam hrvatskih gradova.
Računamo li postotni porast, najviši opet imaju Kaštela + 1.795, 39 posto, značajno povećanje, iznad 500 posto pišu i nedaleka Vrlika – 984,54 posto, kao i Delnice – 502,76 posto povećanja. U 9 gradova s najvećim rastom su i: Ivanec, Rovinj, Sisak, Labin, Prelog i Novigrad, dok 10. poziciju dijele: Trilj, Opatija, Nova Gradiška i Čakovec, uz točno 100 posto porasta. U Top 13 s najvišim ‘plusom’ je čak osam iz priobalnih županija. Enormno povećanje, preko 1.000 posto ima 1 grad, od 200 do 1.000 posto – 5 gradova, između 100 i 200 posto- 100 posto- sedam, od 10-100 posto- 17 gradova, ispod 10 posto ima porast –14, a negativan postotak u Trendu 2022.-2023. s preko 50 posto ‘minusa’– 8 gradova…
Posljednja dva tablična izračuna u analizi povećanja i smanjenja izdvajanja valja ipak uzeti s ‘dozom rezerve’ budući su neki među gradovima (ukupno 49 njih) u 2022. bilježili 0 kuna ulaganja u poljoprivredu, što je baš i teško povjerovati, pa se najvjerojatnije radi o upisu spomenutih izdvajanja u okviru određenih drugih kategorija gradskih proračuna. Tako ih nema u FINA-inim podacima izvučenih iz konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima JLS-a. Isto kao i podataka za 2023. kod 46 gradova.
U poretku ukupnosti izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima na tronu se nalazi Zagreb (343.029 eura), a redoslijed nastavljaju: Vukovar (148.012 eura), Karlovac (142.761 eura), Sinj (139.876 eura), Samobor (113.544 eura), Ivanić-Grad (95.909 eura), ispred Kutine (84.336 eura), Bjelovara (83.981 eura), Metkovića (79.629 eura), Đakova (79.000 eura)… Zagreb smo zbog razumljivo daleko najvećeg proračuna, izostavili iz izračuna trenda, koji je u usporedbi 2022.-2023. bio pozitivan, za razliku od negativnog u odnosu 2021.-2022., pa je postotno iznosio + 228.90 posto, a nominalno +238.733 eura. (Pero Livajić)
