Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Vukovara na dnevnom redu našlo se i pitanje vezano uz radove na velikom projektu regulacije desne obale rijeke Dunava u sklopu kojega će Vukovar dobiti 10 hektara novoga zemljišta. Gradonačelnik Penava je rekao kako se zaista radi o kapitalnom projektu koji će imati utjecaj na cijeli Vukovar.
„Novi sadržaji uz Dunav nas izrazito raduju, a radi se o 10 hektara potpuno nove površine, pristupu do sada poprilično nedostupnom djelu obale s pregršt novih sadržaja. Radi se o izrazito velikom poslu koji obuhvaća izmještanja preko milijun kubika pijeska kako bi se nasuo teren, nova 4 veza za putničke brodove s lukobranom dugačkim oko 700 metara i novom marinom te doista jedan novi sadržaj za šetnju i rekreaciju kao i uživanje u Dunavu“- pojasnio je gradonačelnik Penava.
Realizacijom projekta regulacije desne obale Dunava (nasipavanje prostora dijela sadašnjeg riječnog korita) stvorit će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je potrebno planski privesti namjeni i povezati ga s postojećom urbanom strukturom grada. Hrvatske vode su investitor navedenog projekta, a što se tiče nadležnosti Grada Vukovara u odnosu na predmetni prostor, u interesu šire društvene zajednice Grad je za Vukovar raspisao natječaj za idejno urbanističko rješenje prostora desne obale Dunava. Cilj i svrha natječaja je, analizirajući prostorne mogućnosti i prostorna ograničenja lokacije, prikupiti i dobiti najbolje urbanističko, funkcionalno i oblikovno rješenje novostvorenog prostora desne obale Dunava. Isto tako i njegovu interpolaciju u postojeće gradsko tkivo, natječajni radovi poslužit će kao podloga za izradu izmjena i dopuna važeće prostorno-planske dokumentacije Grada Vukovara. Nagradni fond iznosi 35.000 eura. Provoditelj natječaja je Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, a traje od 31. siječnja do 17. travnja 2025.
„Gradska uprava Vukovara unaprijed promišlja o Vukovaru kao gradu budućnosti te priprema plansku dokumentaciju za urbanističko rješenje suvremenog gradskog središta na neizgrađenom građevinskom zemljištu u nastajanju. Shvaćajući ozbiljnost i značaj urbanističkog planiranja, odabrali su mehanizam javnog, anketnog, urbanističkog natječaja koji će im pomoći pri kreiranju planerskog zadatka“- navode iz Grada.
Svrha Natječaja je, analizirajući prostorne mogućnosti i prostorna ograničenja lokacije, prikupiti idobiti najbolje urbanističko, funkcionalno rješenje za realizaciju planiranih sadržaja iz natječajnog zadatka, predložiti i druge namjene i sadržaje, budući je Natječaj anketni. Prvonagrađeno rješenje podloga je za izradu zadatka za izmjene i dopune postojećeg Urbanističkog plana uređenja šireg središta grada Vukovara, u dijelu desne obale Dunava temeljem kojeg će se uređivati i izgrađivati neizgrađena lokacija. Očekuje se da će ponuđena urbanistička rješenja doprinijeti afirmaciji povijesnog identiteta Vukovara kao grada i luke na Dunavu. Uređenje šireg središta Vukovara na neizgrađenom prostoru uz Dunav, mora biti kompatibilno postojećim izgrađenim dijelovima grada, ali i dodatna i dodana vrijednost ukupnoj slici, turističkoj i kulturnoj ponudi Vukovara.
„Cilj je prikupiti najbolja idejna urbanistička rješenja novostvorenog prostora kao i njegove interpolacije u postojeće gradsko tkivo bogato povijesnim građevinama i kvalitetnim vizurama. Izmijenjeni i dopunjeni urbanistički plan stvorit će prostorne uvjete za realizaciju zahvata u prostoru koji će omogućiti kvalitetniji prostorni i gospodarski razvoj, unaprijediti kvalitetu života, zaštitu postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti i afirmiranje odnosa rijeke i grada. Lokacija i obuhvat Natječaja nalazi se na desnoj obali Dunava, u zoni šireg gradskog centra. U ovom je trenutku veći dio lokacije unutar riječnog korita, u tijeku su radovi na nasipavanju prostora. Realizacijom projekta regulacije desne obale rijeke (nasipavanje prostora dijela sadašnjeg riječnog korita), stvorit će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je potrebno planski privesti namjeni i povezati ga s postojećom urbanom strukturom grada. U Planu i programu obnove Vukovara, kao jedno od pet prioritetnih područja obnove i razvoja nakon Domovinskog rata prostorno je uređenje i zaštita okoliša“- ističu iz Grada.
Značajan strateški element koji određuje daljni razvoj Vukovara je dovršetak obnove i razvoj središta grada. Vukovar karakterizira izuzetna raznolikost prirodnih obilježja i bogatstvo prirodnih resursa. U Vukovaru su registrirani brojni spomenici kulture, dok je povijesna jezgra grada zaštićena. Uz dobar geoprometni položaj, grad se kroz povijest razvio u pokretača razvojnih procesa u okruženju, no regionalni je značaj Vukovara i dalje relativno zanemariv zbog nastavka procesa obnove i dominacije drugih gradskih središta u okolini. S druge strane, potencijal s međunarodnog stajališta velik je jer se grad nalazi u središtu makroregije srednje i jugoistočne Europe, ujedno je i poveznica prema jadranskoj mikroregiji i prema regijama sjevera i zapada kontinenta.
Vukovarska luka jedna je od četiri hrvatske međunarodne riječne luke, jedina na plovnom putu rijeke Dunav, kao jednom od najznačajnijih
europskih plovnih puteva i plovna je svih 365 dana. Plovni put Rajna-Majna-Dunav, kojim prolazi značajni dio unutar-europskog transporta, daje vukovarskoj luci izuzetan značaj. Prema podacima Turističke zajednice Grada Vukovara za razdoblje 2016. – 2020. turistička kretanja bilježila su pozitivne trendove (broj noćenja, broj putničkih brodova). S obzirom na razaranja i stradavanja koja je Vukovar pretrpio u Domovinskom ratu, memorijalni je turizam čest motiv za posjet Vukovaru: Vodotoranj je zaštićeno kulturno dobro i memorijalni spomenik visine 50,33 metra, građen između 1963. i 1968. godine i predstavlja jedan od glavnih simbola grada; Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica; Masovna grobnica i Spomen-dom Ovčara; Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata; Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti te Križ na ušću Vuke u Dunav, nezaobilazna su mjesta memorijskog turističkog obilaska grada. Osim memorijalnog turizma, Vukovar razvija edukativni, rekreativni i zabavni turizam (rijeke Dunav i Vuka, park šume, arheološki i drugi povijesni lokaliteti, gastronomija).
Kao dio 4.000 godina stare vučedolske kulture postali su simboli grada: Vučedolska golubica i Vučedolska čizmica. Do danas je obnovljen i veliki dio povijesnih građevina, posebice u baroknoj jezgri grada, u kompleksu Muzeja Eltz, Franjevačkom samostanu i zgradi Gimnazije, prema Izvješću o stanju u prostoru Grada Vukovara (2017. – 2020.), na području Vukovara nalazi se 49 zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH. Na listi zaštićenih kulturnih dobara 32 su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, dvije kulturno-povijesne cjeline, sedam lokaliteta memorijalne baštine i osam arheoloških nalazišta, od čega su tri trajno zaštićene arheološke zone i pet trajno zaštićenih pojedinačnih nalazišta.
Osim materijalnih, u Vukovaru je moguće identificirati i niz nematerijalnih kulturnih dobara koje valja sačuvati, kao npr. priče o Vukovaru i spomen na značajne osobe iz gradske povijesti. Sve navedeno dio je identiteta grada i kao takvo treba postati i dijelom njegova kulturnog, turističkog i drugih djelovanja. Unatoč velikim naporima uloženim u dosadašnju obnovu kulturnih dobara i baštine Grada Vukovara, obnova kulturnih dobara još nije dovršena. Prioritetna područja i mjere obnove i razvoja Grada Vukovara utvrđena Strateškim okvirom unutar Plana i programa obnove i razvoja grada Vukovara odnose se na prostor i okoliš gdje za „Održiv prostorni razvoj i energetski učinkovit, prometno povezan Grad okrenut zelenim tehnologijama i očuvanju okoliša“ planiraju provesti mjere primjene digitalnih, energetskih i zelenih tehnologija u valorizaciju kulturne i prirodne baštine, modernizaciju infrastrukture i podizanju kvalitete života. Prostornim planom županije istaknuta je potreba razvoja Vukovara kao važnog regionalnog gradskog i županijskog središta i kao nositelja lokalnog razvoja. Planirani prostorni razvoj polazi od pretpostavke obnove, ali i promjene strukture vukovarskog gospodarstva i njegovog približavanja strukturi razvijenih tržišnih gospodarstava. Težište razvitka pomicat će se od radno-intenzivnih prema djelatnostima bogatim informacijama i znanjem, što za prostorni razvoj može značiti manje monofunkcionalnih radnih zona, pri čemu posebno treba računati na razvoj luke Vukovar kao velike hrvatske luke na europskim tokovima riječnog prometa.
Luka Vukovar predstavlja jednu od najvećih komparativnih prednosti Grada Vukovara. Promet u luci iz godine u godinu raste, pored prekrcajno-skladišnog dijela, Luka Vukovar d.o.o. razvija i program agencijskih usluga, za trgovačke brodove i putničke cruisere, koji su posljednjih nekoliko godina sve prisutniji na ovom dijelu Dunava. U narednom petogodišnjem razdoblju planira se proširenje postojećeg pristaništa za putničke brodove prema projektu Hrvatskih voda. Za projekt regulacije desne obale rijeke Dunav, Hrvatske vode su ishodile građevinsku dozvolu, i projekt je u realizaciji. Provedba projekta proširenja putničkog pristaništa planirana je u više faza. Trenutno se gradi pristanište za putnička plovila s ukupno 4 pristana. Također, u sklopu projekta Hrvatskih voda nizvodno od pristaništa planirana je izgradnja zaštitnog lukobrana na lokaciji postojećeg komunalnog pristaništa „Marina“. Putničko pristanište Vukovar uređenjem može ostvariti status homeporta, polazišne luke riječnih kruzera… (P.L.)
