Pobjednike našeg osmog izbora za Najbolji grad proglasit ćemo na svečanosti proglašenja koja će biti održana u prosincu
Među 15 ovogodišnjih kandidata za naslov najboljega grada za gospodarstvo u izboru najboljih gradova Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr nalaze se i tri lanjska pobjednika. Riječ je o Hvaru, koji je trijumfirao u konkurenciji malih gradova, Svetoj Nedelji koja brani naslov u kategoriji srednjih i Samoboru koji će pokušati četvrti put uzastopno slaviti u konkurenciji velikih gradova.
Ostali gradovi kandidati u završnici izbora za najbolji mali grad za gospodarstvo su Novi Vinodolski, Cres, Bakar i Rab, koji će pokušati prvi put trijumfirati u ovoj kategoriji. Kada su u pitanju dosadašnji laureati u kategoriji srednjih gradova, u ovogodišnjoj najužoj konkurenciji je Opatija, koja je titulu najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo osvojila 2022. Ostali kandidati među srednjim gradovima za ovu nagradu su Poreč, Umag i Rovinj, koji će pokušati osvojiti nagradu po prvi put. Sveta Nedelja pobjeđivala je u pet od šest dosadašnjih izbora za najbolje srednje gradove u gospodarstvu.
Uz Samobor koji brani naslov, u kategoriji velikih gradova za naslov najboljega grada za gospodarstvo konkuriraju još dva dosadašnja pobjednika, Varaždin i Pula. Kvintet gradova kandidata za najbolji veliki grad u gospodarstvu zatvaraju Dubrovnik i Šibenik.
U rangiranju gradova u ovoj kategoriji izbora najboljih gradova korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Kao mjerila uspjeha u stvaranju povoljnoga gospodarskog ozračja u gradovima uzeti su obzir, među ostalim, prosječan dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječan broj nezaposlenih per capita i stopa siromaštva po dohodovnoj metodi u gradovima. Ukupno je promatrano 14 ekonomskih kriterija. Za svaki od pokazatelja izračunat je indeks prema metodologiji koja je, zajedno s formulama, detaljno objašnjena u Uredbi o indeksu razvijenosti koju je izdala Vlada Republike Hrvatske.
MALI GRADOVI
Bakar
Najbolji mali grad po kvaliteti života u prošlogodišnjem izboru Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr, ove godine ulazi u utrku za najbolji mali grad za gospodarstvo s nizom jakih aduta. Među njima je i top 3 pokazatelj prosječnog broja zaposlenih – 520 zaposlenih na 1000 stanovnika. Bakar zauzima deveto mjesto među malim gradovima prema prosječnom dohotku po stanovniku, koji iznosi 5793 eura. Ovaj gradić u Primorsko-goranskoj županiji nema dugova, a s udjelom subvencija u gradskom proračunu od 1,66 posto, svrstava se među deset malih gradova s najvećim izdvajanjima po toj osnovi.
Cres
Grad Cres dosad je tri puta pobijedio u izboru najboljih gradova u kategoriji obrazovanja i mladih, a sada će pokušati trijumfirati i u gospodarskoj kategoriji. Jedan od njegovih glavnih aduta je treći najbolji prosječni dohodak po stanovniku među malim gradovima – 6246 eura. Osim toga, Cres nije zadužen. Ovo otočno središte ističe se i među pet najboljih malih gradova po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (1155 eura), kao i po niskoj stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi – 11 posto stanovništva.
Hvar
Aktualni pobjednik izbora najboljih gradova za gospodarstvo u kategoriji malih gradova u novu pobjedu ide, među ostalim, s adutom nulte zaduženosti grada. Hvar ima najbolji omjer broja obrtnika na 1000 stanovnika među malim gradovima. S prosječnim izvornim prihodima po stanovniku od 1204 eura, Hvar ima treći najbolji pokazatelj među malim gradovima. S prosječnom stopom poreza na dohodak od 25 posto, aktualni pobjednik ovog izbora ima sedmi najmanji porez među malim gradovima. Po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 56 posto Hvar je unutar top 10 malih gradova.
Novi Vinodolski
Po pokrivenosti ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima, koja iznosi 132 posto, Novi Vinodolski najbolji je mali grad. Ovaj gradić u Primorsko-goranskoj županiji uopće nije zadužen. S udjelom poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 61 posto, Novi Vinodolski ima četvrti najbolji pokazatelj među malim gradovima. Također se nalazi među deset najboljih malih gradova prema prosječnim izvornim prihodima po stanovniku, s iznosom od 1.004 eura. Prosječna stopa poreza na dohodak u Novom Vinodolskom iznosi 25 posto, što ga svrstava među deset porezno najpovoljnijih malih gradova.
Rab
Najbolji mali grad po kvaliteti života u izboru najboljih gradova za 2023. godinu pokušat će osvojiti i naslov najboljeg u gospodarskoj kategoriji, između ostalog zahvaljujući drugom najboljem pokazatelju udjela poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima među malim gradovima, koji iznosi 63 posto. Rab nema dugova. Sa stopom poreza na dohodak od 25 posto, Rab je sedmi porezno najpovoljniji mali grad u državi. Po broju obrtnika na 1000 stanovnika, s omjerom od 85 obrtnika, Rab zauzima treće mjesto među malim gradovima.
SREDNJI GRADOVI
Opatija
U utrci za najbolji srednji grad u gospodarstvu, Opatija se ističe, između ostalog, zahvaljujući prosječnim izvornim prihodima po stanovniku od 1423 eura. Po tom kriteriju Opatija je najbolja u kategoriji srednjih gradova. Također se nalazi među “top 5” po prosječnom broju zaposlenih, s 422 zaposlena na 1000 stanovnika, te po prosječnoj stopi poreza na dohodak od 25 posto. Opatija je i obrtnički grad, s omjerom od 48 obrtnika na 1000 stanovnika. S bruto plaćom po zaposlenom od 18.728 eura, Opatija zauzima šesto mjesto među srednjim gradovima.
Poreč
Poreč u borbu za naslov najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo ulazi, među ostalim, s najboljim obrtničkim rezultatom među srednjim gradovima, s pokazateljem od 70 obrtnika na 1000 stanovnika. Također se nalazi među “top 5” srednjih gradova po tri kriterija: stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi (12 posto stanovništva), prosječnom broju zaposlenih na 1000 stanovnika (450 zaposlenih) te prosječnoj stopi poreza na dohodak od 25 posto. U ranijim izborima najboljih gradova, Poreč je pobjeđivao u dvije kategorije – kvalitete života i obrazovanja i mladih.
Rovinj
Dvostruki pobjednik izbora najboljih gradova po kvaliteti života ušao je u završnicu u kategoriji gospodarstva s adutima poput drugog najboljeg prosječnog izvornog prihoda po stanovniku među srednjim gradovima, koji iznosi 1.072 eura. Gospodarska snaga Rovinja ogleda se i u trećem najvećem prosječnom dohotku u toj kategoriji, od 6593 eura po stanovniku. Uz to, Rovinj nema dugova. Među srednjim gradovima nalazi se u “top 5” po prosječnom broju nezaposlenih, s 12 nezaposlenih na svakih 1000 stanovnika. Ovaj turistički biser Hrvatske ima i drugi najbolji pokazatelj broja gradskih obrtnika – 62 obrta na 1000 stanovnika.
Sveta Nedelja
Peterostruki pobjednik u izboru najboljih srednjih gradova za gospodarstvo dominira u ovoj kategoriji, između ostalog zahvaljujući najvećem prosječnom dohotku po stanovniku među srednjim gradovima, koji iznosi 7254 eura. Sveta Nedelja također ima najbolji pokazatelj prosječnog broja zaposlenih u konkurenciji, s 506 zaposlenih na 1000 stanovnika. Najbolja je i po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, koji iznosi 67 posto, kao i po prosječnoj stopi poreza na dohodak od 23 posto.
Umag
Nakon što je u izboru najboljih gradova za 2018. trijumfirao u kategoriji obrazovanje i mladi, Umag će ove godine pokušati osvojiti naslov u gospodarskoj konkurenciji. Umaški adut, među ostalim, je drugi najbolji rezultat među srednjim gradovima po kriteriju prosječnog broju nezaposlenih na svakih 1000 stanovnika s dosegom od devet nezaposlenih na 1000 stanovnika. Ovaj istarski gradić ima treći najbolji prosječni izvorni prihod po stanovniku u kategoriji srednjih gradova s pokazateljem od 1068 eura po stanovniku. Uz to, Umag nije zadužen.
VELIKI GRADOVI
Dubrovnik
Nakon što je u izboru najboljih gradova pobjeđivao u kategorijama kvalitete života i SMART city, Dubrovnik će pokušati pridodati i kategoriju gospodarstva. Aduti grada pod Srđem su, između ostalog, drugi najbolji pokazatelj prosječnih izvornih prihoda po stanovniku u kategoriji velikih gradova, koji iznosi 967 eura, te status obrtničkog grada s omjerom od 54 obrtnika na 1000 stanovnika. Po stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi, Dubrovnik prednjači u kategoriji velikih gradova, s udjelom od 8 posto stanovništva.
Pula
Najbolji veliki grad za gospodarstvo u izboru 2019. godine pokušat će vratiti tron s adutima poput nulte zaduženosti i drugog najboljeg pokazatelja udjela subvencija u proračunu među velikim gradovima, koji iznosi 3,83 posto. Pula se nalazi među “top 5” velikih gradova po stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi, s 11 posto stanovništva. Također je i obrtnički grad, s pokazateljem od 44 obrtnika na 1000 stanovnika. Po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, koji iznosi 50 posto, Pula je treća najbolja među velikim gradovima.
Samobor
Samobor ide po petu uzastopnu pobjedu u izboru najboljih velikih gradova za gospodarstvo s “top 5” pokazateljima u sedam ključnih gospodarskih pokazatelja u ovoj konkurenciji. Riječ je, u prvom redu, o udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 57 posto, po čemu je Samobor najbolji među velikim gradovima. Po prosječnom dohotku po stanovniku od 7270 eura Samobor je drugi najbolji u ovoj konkurenciji, kao i po udjelu izdvajanja za bruto plaće u ukupnim rashodima i izdacima od 22,71 posto proračuna. S prosječnom stopom poreza na dohodak od 22,5 posto, Samobor je drugi najpovoljniji porezni grad među velikim gradovima.
Šibenik
Šibenik je ušao u završnicu izbora najboljih gradova za gospodarstvo zahvaljujući “top 5” rezultatima u šest pripadajućih kriterija. Među njima su pokazatelj pokrivenosti ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima u kategoriji velikih gradova, koji iznosi 109 posto, dosegu od 39 obrtnika na 1000 stanovnika te udjelu subvencija u proračunu od 2,76 posto. Uz to, Šibenik nema dugova. S godišnjom bruto plaćom po zaposlenom od 18.496 eura, Krešimirov grad četvrti je najuspješniji među velikim gradovima.
Varaždin
Pobjednik prvog izbora najboljih gradova u kategoriji gospodarstva velikih gradova pokušat će ponoviti taj uspjeh s adutima poput najboljeg pokazatelja broja zaposlenih i trećeg najvećeg prosječnog dohotka po stanovniku među velikim gradovima. Prosječni dohodak po stanovniku u Varaždinu iznosi 6799 eura, a na svakih 1000 stanovnika dolazi 669 zaposlenih. Sjedište Varaždinske županije nema dugova, a po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima grada, koji iznosi 48 posto, nalazi se među “top 5” velikih gradova. Varaždin ima i najveću bruto plaću po zaposlenom u kategoriji velikih gradova, koja iznosi 37.740 eura. (Vedran Marjanović/Jutarnji list)
