Prazne kuće, sve starije stanovništvo, nedostatak liječnika, škola i javnih usluga, male općine koje sve teže održavaju sustav – hrvatsko selo nalazi se pred ozbiljnim izazovima. Ali istodobno, upravo ruralna područja imaju potencijal za proizvodnju hrane, razvoj turizma, energetsku neovisnost, poduzetništvo i nova radna mjesta.
Može li se hrvatsko selo pretvoriti iz demografskog problema u jedan od najvećih razvojnih potencijala zemlje? To će biti jedno od ključnih pitanja Foruma pametnih sela i ruralnih zajednica, koji se 5. i 6. listopada održava u Šibeniku.
Forum u Amadria Parku, Hotel Jure, okupit će predstavnike lokalne i regionalne samouprave, državnih institucija, razvojnih agencija, LAG-ova, poduzetnike, poljoprivrednike i druge aktere koji izravno sudjeluju u razvoju ruralnih sredina.
I neće se razgovarati samo o tome kako je hrvatskom selu teško. Razgovarat će se o tome što konkretno treba promijeniti. Hrvatsko selo nije samo mjesto proizvodnje hrane. To je prostor života, poduzetništva, tradicije, prirodnih bogatstava i novih razvojnih prilika. Ako želimo zadržati ljude u Hrvatskoj, moramo stvoriti uvjete u kojima će ljudi željeti ostati i živjeti i izvan velikih urbanih središta“, ističu organizatori, BSB Events, koji već sedam godina organizira i Smart City Summit – Summit moderne javne uprave.
Prazne kuće kao razvojna prilika?
Jedna od tema prvog dana Foruma bit će demografija i pitanje koje se nameće u gotovo svakoj ruralnoj sredini – što učiniti s praznim kućama?
O tome će se razgovarati zajedno s pitanjima obrazovanja, zdravstva, prometne povezanosti, dostupnosti javnih usluga i digitalne infrastrukture.
Pametno selo nije aplikacija!
Jedna od ključnih poruka Foruma bit će da se koncept „pametnog sela“ ne smije svesti na tehnologiju. Pametno selo je zajednica koja zna upravljati svojim resursima, povezivati ljude, koristiti tehnologiju i stvarati prilike za život i rad.
Može li hrvatsko selo živjeti od poljoprivrede – i od pametne poljoprivrede?
Poljoprivreda je i dalje jedna od najvećih prilika ruralnih područja, ali tradicionalni modeli više nisu dovoljni.
Posebno će se razgovarati o tome kako privući mlade u poljoprivredu, kako financirati inovacije i kako ruralna gospodarstva učiniti otpornijima na klimatske i tržišne promjene.
A treba li Hrvatskoj manje općina?
Jedna od najosjetljivijih tema dolazi drugog dana. Pitanje administrativnog spajanja općina godinama izaziva podijeljena mišljenja. Jedni upozoravaju na prevelik broj jedinica lokalne samouprave i njihove ograničene financijske i administrativne kapacitete. Drugi upozoravaju da bi ukidanje ili spajanje općina moglo dodatno udaljiti građane od javnih usluga i lokalnog odlučivanja.
Forum ne želi unaprijed dati odgovor. To su sve pitanja o kojima će se morati razgovarati ako želimo dugoročno održive ruralne zajednice.
Jedan od panela biti posvećen ruralnom liderstvu.
Tko danas stvarno vodi razvoj sela – načelnici, poduzetnici, LAG-ovi, razvojne agencije ili lokalne inicijative? Organizatori naglašavaju da cilj nije održati još jednu konferenciju na kojoj će se dva dana govoriti o problemima, a nakon toga sve ostati isto.
Ne možemo riješiti sve probleme hrvatskog sela u dva dana. Ali možemo otvoriti proces koji će dovesti do novih partnerstava, konkretnih projekata i drugačijeg pristupa razvoju ruralnih područja, poručuju organizatori.
Kako hrvatsko „selo“ učiniti mjestom u kojem će ljudi željeti ostati, vratiti se, raditi i stvarati budućnost.
Forum pametnih sela i ruralnih zajednica održava se 5. i 6. listopada 2026. u Amadria Parku Jure u Šibeniku. (PROMO)
