Ukupno su 33 grada ove godine smanjila stope poreza na dohodak, prvenstveno iz razloga izmjene zakona koji je od 2025. godine predvidio niže stope poreza. Prema podacima za 2025. godinu najmanju nižu stopu poreza na dohodak imaju Trilj, Bjelovar, Samobor, Sinj i Sveta Nedelja, a najmanju višu stopu također Bjelovar, pa Beli Manastir, Drniš, Imotski i Vrgorac. Po smanjenju stopa izdvajaju se, pak, Karlovac, Trilj, Vodnjan, Varaždinske Toplice, Bjelovar, Ogulin…
Gradovi i općine morali su do kraja veljače donijeti odluku o visini niže i više stope poreza na dohodak. Većini je gradova stopa ostala nepromijenjena, a kod njih 33 stopa je promijenjena naniže, pretežito iz razloga jer je zakon to predvidio. Naime, od ove godine niža stopa poreza za male gradove mora iznositi do 21 posto, veće gradove i središta županija do 22, a Grad Zagreb najviše 23 posto. Kod viših stopa poreza, gornji limit za male gradove je 31 posto, velike gradove i središta županija 32, a za Zagreb 33 posto. Pritom donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
Podaci Porezne uprave pokazuju tako kako su stope poreza najviše snizili: Trilj, koji je nižu stopu smanjio za čak 5 postotnih bodova na zakonski minimum od 15 posto, Karlovac je za 4 p.b. smanjio višu stopu poreza, Vodnjan i Varaždinske Toplice za 3,60 p.b. višu stopu, Bjelovar i Ogulin za 3 p.b. višu stopu, a Čabar za isto toliko nižu stopu. Pregrada Valpovo, Vrbovsko, Kastav, Ludbreg i Supetar višu stopu spustile su za 2,60 postotnih bodova…
No, kod nekih je to spuštanje bilo zadovoljavanje zakonskih propisa, a neki su potegnuli za većim sniženjima koji će više rasteretiti primanja građana.
U Karlovcu je od ove godine niža stopa 19 posto, a viša 29 posto, a lani su bile 20 i 33 posto, što znači da je viša stopa smanjena za spomenuta 4 postotna boda. U Bjelovaru je od početka godine niža stopa poreza na dohodak ostala na razini od 18 posto, a viša stopa smanjena je s 28 na 25 posto, odnosno za 3 postotna boda. U oba grada riječ je o središtima županija, pa su limiti mogli doseći 22 za nižu stopu, odnosno 32 posto za višu stopu.
‘Mislim da smo porezni sustav u Karlovcu postavili na zdrave noge. Cilj nam je da ljudi dobivaju veće plaće i zato smanjujemo porez na rad. Slikovito: za isti posao neto plaća učitelja u Zagrebu bit će oko 3 posto manja nego u Karlovcu, a medicinska sestra će u Karlovcu imati za oko 3 posto više nego u Zagrebu. Želimo, pogotovo u poslovima koji zahtijevaju posebne vještine, da budemo konkurentni na razini cijele Hrvatske’, rekao je nedavno gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.
‘Naš grad će biti najveći grad u Hrvatskoj s najmanjom stopom poreza na dohodak. Nove stope poreza rezultirat će većim plaćama građana, a uz to, cilj je poslati i snažnu poruku poduzetnicima, novim investitorima da euro u Bjelovaru vrijedi više nego u bilo kojem drugom gradu u Hrvatskoj ‘, izjavio je još lani bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, a početkom ove godine potvrdio da se gradska blagajna izvrsno puni, upravo kroz porez na dohodak.
Pogledaju li se ostali gradovi, središta županija, Sisak je spustio nižu stopu na nešto manje od zakonskog limita, odnosno nižu za 1,40 p.b. na 21,60 posto, a višu za 2,40 p.b., na 31,60 posto. Varaždin je isto nižu spustio na nešto manje od zakonskog limita, na 21 posto, a višu 32 posto, odnosno obje ove godine spustio za 1 postotni bod. Split je nižu spustio isto na manje od onoga što zakon dozvoljava, odnosno na 21,50 posto, a veću na zakonski dozvoljenih 32 posto. Zagreb je zakonski morao spustiti stopu, ali ih je ostavio na gornjem limitu, 23, odnosno 33 posto, isto kao i Rijeka i Gospić, na 22, odnosno 32 posto.
Od četiri najveća grada samo se Osijek još prilikom lanjskog ukidanja prireza nije odlučio za kompenziranje gubitka kroz dizanje stopa poreza te ih je ostavio na razinama od 20 i 30 posto, koliko iznose i ove godine.
Čabar je spustio nižu poreznu stopu za 3 postotna boda, s 22 na 19 posto, a Makarska je nižu stopu spustila za dva postotna boda, s 20 na 18 posto, isto kao i višu, s 33 na 31 posto, dok je u Čabru viša stopa poreza ostala kao i lani, 30 posto.
Nižu stopu poreza na dohodak od 20 posto od ove godine ima Grad Belišće, gdje je lani niža stopa iznosila 21,40 posto, dok je višu smanjio s 32,10 na 30 posto. S prošlogodišnjih 21,60 posto na ovogodišnjih 20 posto nižu stopu je spustio i Ludbreg, a višu s 33,60 na 31 posto. Novigrad je ostavio nižu stopu na 20 posto, a višu spustio s 33 posto na zakonski utvrđenu stopu od 31 posto. Stari Grad je nižu stopu spustio s 22 na 20 posto, a višu s 32, na zakonskih 31 posto. Vodnjan je nižu stopu spustio s 22,4 na 20 posto, a višu s 33,6 na 30 posto, odnosno za gotovo četiri postotna boda. Ogulin je spustio višu stopu s 33 na 30 posto, a nižu ostavio na 20 posto. I Knin je spustio višu stopu s 33 na 30 posto, a nižu s 22 na zakonskih 21 posto. Vrgorac je nižu stopu spustio s 22 na zakonskih 21 posto, ali je višu ostavio na niskoj razini od 25 posto. Varaždinske Toplice su smanjile obje stope – nižu po sili zakona s 22 na 21 posto, a višu samovoljno na 30 posto s prijašnjih 33,60 posto. Supetar je spustio nižu stopu sa 22,40 na 20,50 posto, a višu s 33,60 na zakonskih 31 posto.
Ostali gradovi (koji nisu županijska središta) koji su ove godine spustili stope na zakonske limite, odnosno nižu stopu na 21, a višu na 31 posto jesu: Buzet, Donja Stubica, Duga Resa, Ivanec, Kastav, Nova Gradiška, Omiš, Pregrada, Valpovo, Vrbovsko, Županja i Trogir.
Ostali gradovi ostavili su stope na istim razinama kao i lani, a u najvećem broju slučajeva one iznose 20 i 30 posto.
Pogledaju li se ovogodišnje stope poreza na dohodak za sve gradove, kod nižih stopa najmanje su u gradovima: Trilj (15 posto), Bjelovar, Sinj, Samobor i Sveta Nedelja (18 posto) te Čabar i Karlovac (19 posto).
Kod viših stopa poreza na dohodak po najnižim stopama se izdvajaju: Imotski, Bjelovar, Beli Manastir, Drniš i Vrgorac (25 posto), Samobor 27 posto, Sveta Nedelja 28 posto i Karlovac 29 posto.
Podsjetimo, Samobor, Sveta Nedelja i Bjelovar su i prije zakonske obveze u prošloj godini ukinuli prirez te su se odlučili za najniže porezne stope. Iako gradska blagajne na taj način izravno gubi novac, s druge strane, gradovi tako postaju atraktivniji ulagačima te se kroz njihovu brojnost blagajna ipak puni. Grad Sveta Nedelja je, tako, 2019. ukinuo prirez i ‘pristao’ na gubitak od blizu milijun eura, no u konačnici zbog većeg broja investicija i zapošljavanja taj iznos odmah premašio, a nikad bolje financijsko stanje je i u Bjelovaru koji je, nakon ukidanja prireza i smanjenja stopa poreza na dohodak, u 2025. ušao sa 1,7 milijuna eura plusa u gradskoj blagajni. (Lidija Kiseljak)
