Kontinentalna Opatija, kako ga s pravom zovu, poznat po Lipičkim toplicama, mineralnoj vodi i ergeli konja ‘lipicancima’, Lipik, apsolutni je pobjednik najnovije naše analize o proračunskom izdvajanju gradskih uprava za razvoj turizma. U očekivanju rezultata za 2024. u izračunu su korišteni posljednji dostupni podaci kojima raspolaže FINA, oni za 2023. Tako u Lipiku izdvajaju najviše za turizam po stanovniku, imali su za turizam i najveći udio izdvajanja iz Proračuna, a bilježili su i najveći nominalni i Top 10 postotni porast u odnosu na 2022. Po ‘per capita’ izdvajanju slijedili su: lanjski apsolutni prvak, Orahovica, potom Vinkovci, Nin, Novi Vinodolski, Vrlika…, prema proračunskom udjelu izdvajanja: opet Orahovica, pa Vinkovci, Vrlika, Vodice, Novi Vinodolski, Nin…, a nominalnim porastom izdvajanja: Vinkovci, Orahovica, Karlovac… Daleko najvećim postotnim porastom prednjače, pak, Krk, Vrbovsko i Otočac, ispred Sinja, Buzeta, Lipika…
Turizam je oduvijek bio među najvažnijim pokretačima hrvatskog gospodarstva, a prošlogodišnji podaci o turističkim dolascima i noćenjima ponovno su, barem prema službenim izvorima, bili impresivni. RH je u 2024. zabilježila 21,35 milijuna dolazaka, dok je ukupni broj noćenja dosegao 108,74 milijuna. U usporedbi s 2023. godinom, kada je broj dolazaka iznosio 20,61 milijun, a noćenja 107,75 milijuna, jasno je da je hrvatski turizam i dalje u rastu. Podaci pokazuju i da, unatoč povećanju broja dolazaka, broj turista po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi 5,5, što je rekordni broj u mediteranskim zemljama.
Međutim, postoji nekoliko izazova koje bi trebali ozbiljno shvatiti svi dionici sektora. Jedan od najvećih jest ubrzani rast cijena turističkih usluga. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene su u Hrvatskoj rasle znatno brže nego u konkurentskim mediteranskim destinacijama, što dovodi u pitanje cjenovnu konkurentnost i upozoravaju na to da bi visoke cijene mogle odvratiti tradicionalna tržišta, poput Njemačke ili Češke, koji su već pokazali znakove smanjenog interesa.
U nekim područjima već je primjetno smanjenje broja turista iz ključnih zemalja, a povećanje broja smještajnih kapaciteta u privatnim objektima, dovodi do toga da pojedini pružatelji usluga bilježe manju posjećenost, u vrhuncu ljetne sezone čak milijun kreveta ostaje prazno, što je ozbiljan signal da se mora razmisliti o budućim strategijama i inovacijama.
Hrvatska, svjesna izazova s kojima se suočava turizam, počela je poduzimati korake prema održivom razvoju sektora. Država je nedavno usvojila Zakon o turizmu koji stavlja naglasak na zaštitu prirodnog bogatstva i održivost, a sredstva iz Europske unije i nacionalnih fondova sve više se usmjeravaju u projekte koji promoviraju zelenu i digitalnu tranziciju. Ministarstvo turizma i sporta nedavno je objavilo Javni poziv za sufinanciranje projekata u vrijednosti 3,4 milijuna eura, čiji je cilj povećati konkurentnost turističkog sektora kroz razvoj održivih i inovativnih turističkih proizvoda, poboljšanje energetske učinkovitosti i poticanje kružnog gospodarstva. Takvi projekti ključni su za daljnji razvoj kontinentalnog turizma, koji bilježi sve veći interes, ali i za očuvanje ugleda kao zelene i odgovorne turističke destinacije i Top odredišta.
Manji broj turista iz ključnih tržišta, ubrzani rast cijena i povećanje konkurencije sa strane drugih mediteranskih destinacija predstavljaju ozbiljan izazov za održavanje pozitivnog trenda. Dodali se tome izrazito nepovoljna globalna geopolitička situacija, praćena recesijom i ‘stezanjem kaiša’ u većini zemalja s nama emitivnih turističkih tržišta, kako bi se očuvala konkurentnost, iznimno važno je da Hrvatska nastavi ulagati u zaštitu prirodnih resursa i razvoj novih, inovativnih turističkih ponuda, uz podršku Države, ali i naročito lokalnih zajednica, tako i samih gradova koji diljem Hrvatske nastavljaju s ulaganjima u turizam, prepoznajući njegove dugoročne ekonomske koristi. Pokrenuto je niz inicijativa usmjerenih na ekološki prihvatljive hotele, obnovu kulturnih spomenika i razvoj turističkih ruta, dok se sve više ulaže u održive prakse i promociju lokalnih proizvoda, poput vina i maslinovog ulja.
Lipik, primjerice, ulaže u obnovu svojih termalnih izvora i wellness sadržaja, stvarajući luksuzne spa centre i hotele za turiste koji traže opuštanje i zdravlje, Orahovica se razvija kroz ekoturizam, s projektima poput biciklističkih staza, eko-kampova i revitalizacije jezera. Sinj stavlja naglasak na svoju kulturnu baštinu, osobito Alku i Sinjsku tvrđavu, privlačeći vjerničke i kulturne turiste, Vinkovci ulažu u obnovu povijesnih spomenika i razvoj kulturnih manifestacija poput ‘Vinkovačkih jeseni’, Nin kombinira turizam na moru s kulturnom baštinom, dok razvija ekološki turizam s biciklističkim stazama. Karlovac, temeljen na povijesnoj Zvijezdi i smješten uz četiri rijeke, postaje odredište za kulturni i avanturistički turizam, ulaganjima u vodene sportove i kampove, Šibenik obnavlja stare fortifikacije i kulturne spomenike, ulaže u luksuzne hotele, profilirajući se kao destinacija za kulturni i gastronomski turizam. Vukovar se fokusira na povijest i kulturne spomenike, poput muzeja i spomenika, povezuje kulturno naslijeđe s prirodnim ljepotama obale i rijeke Dunava.
Dobar primjer na tom putu predstavlja upravo Grad Lipik, koji je, konstatirali smo, zauzeo prvo mjesto prema izdvajanju u 2023. za turizam ‘po glavi stanovnika’ (1.123.25 eura), jedini iznad 1.000 PC eura. Preko 100 eura ‘per capita’ turističkih ulaganja imaju, dodajmo njemu, i Orahovica (830,79) i Vinkovci (122,78). U Top 10 su ih slijedili: Nin (98,96), Novi Vinodolski (82,21), Vrlika (70,10), Vodice (62,72), Karlovac (38,37), Ivanić-Grad (37,28) i Nova Gradiška (34,66 eura). Blizu su Delnice, Đurđevac, Novalja, Ludbreg, Novska…, od 29,30 do 33,98 eura. U vrhu po prvi put zastupljenošću prednjače kontinentalni centri nad onim priobalnima, što itekako govori o tome da su središta na ‘kopnu’ sve više vlastiti razvitak usmjerili oživljavanjem toga vida gospodarstva. Izdvajanja iznad 50 eura po stanovniku- prema raspoloživim podacima- imalo je 7, između 10 i 50 eura – 43, od 1 do 10 – 35 gradova…
Lipik predvodi listu i prema rekordnom udjelu izdvajanja za turizam iz Proračuna 2023. (56,17 posto), i tu je u najbližoj pratnji – Orahovica (53,20 posto), zatim su: Vinkovci, Vrlika, Vodice, Novi Vinodolski, Nin, Nova Gradiška, Ivanić-Grad i Ludbreg, od 3,04 do 10,53 posto udjela. Preko 10 posto udjela za turizam izdvajaju tri grada, između 5 i 10 posto- dva, a iznad 2 posto- 21 hrvatski grad…
I kada je apsolutni porast izdvajanja u pitanju, lidersku poziciju čvrsto drži Lipik (+3.555.649 eura, 2.203. 277 u 2022.-5.758.926 eura u 2023.), a Top 10 zauzimaju i: Vinkovci (+1.335.947), Orahovica (+919.827), Karlovac (+373.111), Šibenik (+261.244), Ivanić-Grad (+223.984), Samobor (+191.159), Vukovar (+190.702), Varaždin (+171.799) i Split (+161.181). Iznad 100.000 eura povećanja imalo je 15 gradova, osim nabrojanih i Ludbreg, Otočac, Nin, Kastav i Sinj, od +119.783 do +143.074 eura. Između +50 i +100.000 nalazi se 16, od +10.000 do +50.000 porasta turističkih ulaganja- 25 gradova.
Poprilično postotno povećanje izdvajanja u 2023. nasuprot 2022. godini upisali su Krk (+715,89 posto) i Vrbovsko (+559,00 posto), a slijedili su: Otočac, Sinj, Buzet, Lipik, Krapina, Kastav, Biograd na Moru i Delnice, od +130,82 do +292,62 posto porasta. Tu su pri vrhu i Varaždinske Toplice, Ludbreg, Novalja, Nin, Sveta Nedelja, Otok, Dubrovnik i Mursko Središće (+100,00- 130,62 posto povećanja). Od 50 do 100 posto porasta ulaganja u lokalni turizam imalo je 17, između +10 i +50 posto- točno 30 hrvatskih gradova. Treba notirati i kako je 25 gradskih središta zabilježilo negativan trend turističkih proračunskih izdvajanja…
Kada je riječ o iznosima ukupnog izdvajanja za turizam u 2023. očekivano i razumljivo tablicu predvodi Zagreb s 10.637.891 eura, a potom su tu: Lipik– 5.758.926 eura, Vinkovci– 3.786.640 eura, Orahovica –3.769.279 eura, Karlovac – 1.894.793 eura, Samobor– 637.662 eura, Šibenik– 633.441 eura… U skupini najvećih gradova, Split je izdvojio- 598.336 eura, Rijeka– 198.192 eura…
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. Isto tako, u prezentiranom izračunu nismo imali brojčanih podataka turističkih izdvajanja za 36 gradova. (P.Livajić)
