Totalni debakl u koji se pretvorio atraktivni i marketinški super izreklamirani natječaj Europske komisije WiFi4EU koji je, nakon pada sustava zbog prevelikog broja istovremenih prijava, na kraju u cijelosti poništen a da se ni ne zna kada će biti raspisan novi, izazvao je podsmjeh javnosti te zgražanje i opravdanu ljutnju gradonačelnika i načelnika, zbog čega dio njih već najavljuje da se više neće javljati na ovaj natječaj.
U raspravi i komentarima na Facebook stranici gradonačelnik.hr-a na kojoj smo sinoć objavili vijest o propasti i poništavanju natječaja javilo se nekoliko gradonačelnika koji su, ogorčeni neozbiljnošću čitavog projekta, odlučili da više u takvim pričama neće sudjelovati nego će besplatni internet financirati sami ili na neki drugi način. Izrazito su nezadovoljni i u Udruzi gradova, čiji je savjetnik Dario Runtić prvi i predvidio što će se dogoditi, kada je još uoči otvaranja poziva upozorio da bi zbog velikog interesa i principa ‘najbržeg prsta’ moglo doći do pada sustava.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak komentira tako kako je čitav projekt od početka – katastrofa. ‘Mi smo prošli, ali ne jer smo imali najbolji projekt već najbrži prst. Jako neozbiljno od jedne ozbiljne institucije kao sto je Europska komisija. Sad mi je žao što smo se uopće javljali. Mislim da se na slijedeći takav natječaj nećemo niti javiti već ćemo pronaći prostora i napraviti projekt sa svojim sredstvima’, komentirao je Hrebak. Inače, Grad Bjelovar uspio je ‘kliknuti’ i prijaviti se za vaučer od 15.000 eura 15.5. već u 13.00.01 sati, stotinku nakon otvaranja poziva i tek nekoliko sekundi prije potpunog kraha sustava koji, očito, još uvijek nije doveden u funkciju.
Odlučna da neće više sudjelovati u ovakvim natječajima je i gradonačelnica Supetra Ivana Marković, koja se također uključila u raspravu. ‘Grad Supetar se prijavio, ali odmah smo znali da ovaj princip ‘najbržeg prsta’ ne može dobro završiti i da će čitav sustav pasti. Mora se naći drugi način i veća sredstva za osiguravanje ovoga projekta po principu natječaja. Na sličan ili isti princip nećemo se više javljati’, kaže Marković.
Nezadovoljan zbog uludo potrošenog vremena i energije je i gradonačelnik Kastva Matej Mostarac. ‘Da, i mi smo uspijeli dobiti potvrdu prijave. Ali nevjerojatno je da se takav ozbiljan novac pokušava plasirati kao nagradna igra. Svejedno smo morali pripremiti dokumentaciju, svejedno smo morali dobiti ponude, svejedno smo morali napraviti projekt i izvidjeti moguće lokacije jer se kod nas radi o starom gradu i vrlo zahtjevnom obuhvatu. Eto, sve to će moguće biti izgubljeno vrijeme jer ovisis samo o brzini i kvaliteti pristupa internetu u tom trenutku, odnosno samo o sreći. Na ovaj način gubimo onu izvrsnost iz vida koja je ključna za naš razvoj. Treba nagrađivati i poticati izvrsnost, a ne dijeliti pukom srećom….’, kaže Mostarac koji se također nema više namjeru javljati na ovakve natječaje i kaže da će besplatni wi-fi u gradu realizirati sami, možda nekim crowfundingom građana ili sponzorstvom na landing page-u.
Na idući poziv neće se više javljati ni Grad Umag. ‘Ideja je od početka bila nelogična. Raspisati natječaj na razini EU na koji se mogla javiti svaka jedinica lokalne samouprave, a dijeliti samo 15 vaučera onima koji se prve jave ili imaju ‘najbrži prst’ nije odraz ozbiljnog i strukturiranog natječaja. Vjerujem kako se na jesen više nećemo javljati na isti natječaj i aktivno planiramo razviti vlastitu bežičnu mrežu na području cijeloga grada’, kaže nam gradonačenlik Vili Bassanese.
Iz Grada Samobora pitaju se, pak, što bi bilo da je netko s lokalne razine napravio ovakav propust prilikom nekih od natječaja koje provode, kako bi to medijski odjeknulo i tko bi onda bio kriv?
I gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek slaže se s ostalim gradonačelnicima i komentira da su i očekivali da će sustav pasti. ‘Grad Zlatar je također imao sreće i uspjeli smo se prijaviti te dobiti potvrdu prijave, ali smatram da ovakav vid natječaja nikako nije primjeren te da ne treba novce dijeliti pukom srećom “najbržeg prsta” već po kvaliteti projekta’. Ipak, kaže, Grad Zlatar će pokušati i na idućem pozivu jer bi to puno značilo za grad, a nemaju previše vlastitih sredstava za takav projekt. Takav stav dijele i još neki gradonačelnici gradova u lošijoj financijskoj situaciji, ali i nekih većih gradova poput Virovitice, koji će se ipak i slijedeći put pokušat prijaviti, koliko god nezadovoljni bili načinom na koji čitav projekt funkcionira.
Dobru poantu iznio je, pak, zamjenik gradonačelnika Makarske Dražen Nemčić, koji je konstatirao kako je sve krajnje neozbiljno izvedeno, te se većina gradova i prijavljivala zato što imaju priliku više nego iz potrebe. ‘S druge strane imamo inertnost i neadekvatnost ponuda nekih velikih pružatelja usluga, a što dovoljno govori o njihovim infrastrukturnim mogućnostima u globalu…’, istaknuo je Nemčić koji se pita ima li ovaj natječaj uopće smisla s obzirom da većina teleoperatera ima dosta dobre ponude za mobilni internet, koji gostima i nije tako skup. ‘Uostalom, nema više podatkovnog roaminga. Mislim da je važnije natjerati pružatelje usluga da podignu standard i smanje cijene za usluge koje pružaju, dakle bolji omjer dobivenog za novac.’, zaključio je zamjenik gradonačelnika Makarske koja se također uspjela prijaviti za vaučer prije nego što je sustav krahirao.
Inače, ne postoje javni podaci o tome koji su se gradovi i općine uspjeli prijaviti za vaučere, no nama su se preko FB-a javili i potvrdili da su uspješno ‘kliknuli’ iz 30-ak općina i gradova, među kojima su još i Samobor, Umag, Pula, Ploče, Labin, Cres, Mali Lošinj i Virovitica…
Iz Udruge gradova poručuju, pak, kako podržavaju stav gradonačelnika. ‘Free WiFi je prvenstveno potreban turistima i osobama u tranzitu pa bi svaka nacija trebala odrediti prioritetne zone. Zatim prioritet dati onima koji nemaju opremu ili imaju nedovoljno dobru opremu, a zadnji selekcijski kriterij je fiskalni kapacitet jedinice. U takvom sustavu je jednostavno napraviti prijavu i selekciju bez utrke’, navode iz Udruge.
Savjetnik u Udruzi Dario Runtić prvi je, uostalom, upozorio što će se dogoditi, i potpuno besmislenim smatra first come first served princip. ‘Treba uzeti u obzir potrebe i postojeću infrastrukturu pa ne bi bilo ovakvih padova. Hrvatska je druga članica EU po postotku lokalnih jedinica koje su se prijavile na poziv i s razlogom možemo biti nezadovoljni što se ovako amaterski radi na razini unije. Kampanja za wifi4eu je bila iznimno snažna, podigli su očekivanja javnosti (za zapravo skromna sredstva), a očekivano pali na tehnološkim pitanjima koja potiču natječajem’, komentirao je poništenje natječaja Runtić.
Na koji način će Europska komisija pokušat spasiti ovaj projekt tek ćemo vidjeti. U četvrtak su tek objavili kako su odlučili otkazati poziv jer su, ‘nakon temeljite istrage, zaključili da se zbog tehničke pogreške podnositelji prijava nisu mogli prijaviti pod jednakim uvjetima. Europska komisija predana je pravednosti i pouzdanosti postupka natječaja. Novi poziv na podnošenje prijava objavit će se u jesen 2018. (točan datum bit će objavljen naknadno). Portal će ponovno biti u funkciji nakon informatičke prilagodbe. Ako ste već registrirali vašu općinu ili poduzeće za ugradnju Wi-Fija na ovom portalu, o ponovnom pokretanju portala i datumu objave sljedećeg poziva obavijestit ćemo vas porukom e-pošte. Nećete se morati ponovno registrirati.’.
Sudeći po reakcijama naših gradonačelnika, moguće je da će drugi pokušaj prvog poziva za dodjelu vaučera, ostane li čak po first come first served principu, proći bez sličnih problema iz jednostavnog razloga što će dio općina i gradova, pogotovo onih koji relativno dobro financijski stoje – odustati od ove priče.
Zanimljivo će, stoga, biti pratiti koliko će ih se javiti na idući poziv. Na ovaj se, podsjetimo, prijavilo preko 18,5 tisuća gradova i općina, a čak 390 iz Hrvatske, pa smo na trećem mjestu po postotku prijavljenih općina i gradova – 67,8 posto. Ispred nas su samo Malta – 97,1 posto i Bugarska – 86 posto. Najmanji su, pak, interes iskazali Danci – prijavilo se tek 1,3 posto njihovih općina i gradova.
EK je predvidjela pet poziva u dvije godine, preko kojih će podijeliti ukupno 120 milijuna eura. Cilj je smanjenje isključivosti, odnosno omogućavanje pristupa interenetu svim građanima EU-a, bez obzira gdje žive i koliko zarađuju. No, koliko god marketinški ovaj projekt bio zanimljiv, od samog starta većini zainteresiranih upitan je način podjele, odnosno sistem ‘najbržeg prsta’, u kojem ne presuđuje kvaliteta pripreme projekta i prijave nego isključivo brzina, odnosno kvaliteta mreže i pristupa stranicama WiFi4EU. U praksi se, pak, pokazalo ne samo da je taj sustav nepravedan, već je i tehnički neprovediv, pa nas živo zanima na koji način će EK riješiti ovaj ‘bug’, i kakvi će biti uvjeti kad ponovo raspišu prvi poziv. (gradonačelnik.hr)
* Totalni debakl WiFi4EU projekta: Poništen natječaj za vaučera, idući tek na jesen
